Iz Hrvatske odbijene čak 1333 osobe za izbore u BiH, najviše prijava iz Njemačke

Vrijeme:3 min, 31 sec

Žalba do ponoći

Središnje izborno povjerenstvo BiH je popis birača za glasovanje izvan Bosne i Hercegovine objavilo, kako su objasnili, kako bi birač koji je bez svog znanja, odnosno mimo svoje volje, upisan imao mogućnost podnošenja žalbe. Na istoj sjednici Središnje izborno povjerenstvo BiH donijelo je i odluku kojom se odbija upis u izvod iz središnjeg biračkog popisa za glasovanje izvan Bosne i Hercegovine za 10.749 birača. Odluka je također objavljena na web-stranici, a u prilogu odluke objavljen je i popis osoba čije su prijave za glasovanje izvan BiH odbijene. Žalbe na te odluke, koje su objavljene, mogu se podnijeti Žalbenom odjelu Suda BiH posredstvom Središnjeg izbornog povjerenstva BiH do subote, 6. kolovoza 2022. godine, do 24 sata. Žalbe se dostavljaju faksom na broj +387 33 251 329, na e-adresu info@izbori.ba ili osobno u sjedište Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, Ulica Danijela Ozme broj 7, Sarajevo. Iz SIP-a su objavili kako će u subotu, u terminu od 8 do 16 sati, u sjedištu Središnjeg izbornog povjerenstva BiH raditi pisarnica za prijam eventualnih žalbi. Središnje izborno povjerenstvo BiH pozvalo je birače koji su podnijeli prijavu za glasovanje izvan BiH da posjete web-stranicu Središnjeg izbornog povjerenstva BiH i provjere je li njihova prijava odbijena i eventualno iskoriste mogućnost podnošenja žalbe. Prema objavljenim podacima, najviše birača za glasovanje izvan zemlje stiglo je iz Njemačke, gdje je bošnjačka dijaspora, zloupotrebljavajući i državne resurse, provodila prilično radikalnu kampanju u kojoj su se upućivale poruke da će Bošnjaci od 30 do 50 godina posve ovladati BiH, što je izjavio premijer Fadil Novalić, pa čak i do ekstremističkih stajališta vodstva ove stranke kako su Bošnjaci spremni i za drukčiji način borbe za ostvarenje političkih ciljeva. Iz Njemačke su se za izbore prijavila 22.353 birača. Iako je u najvećem broju slučajeva riječ o Bošnjacima, otamo se prijavio, očito po zakonu prijetnji i straha, i značajan broj Hrvata, ali i Srba. Druga po brojnosti prijava za glasovanje iz inozemstva je Austrija, odakle je registrirano 9849 osoba. Slijedi Švedska sa 7144 prijavljene osobe za glasovanje na jesenskim izborima. Njima će uskoro stići i izborni materijal kojim će moći birati predstavnike u vlasti. Četvrta po brojnosti je Republika Hrvatska. Iz te su se zemlje prijavila 5762 birača za izbore. Slijedi Švicarska iz koje se za glasovanje, ponajprije putem portala e-Izbori, prijavilo 5570 birača podrijetlom iz BiH. Oko 4000 birača dolaze iz SAD-a, a iz Srbije 2993. Danska s 2083 birača te Nizozemska s 1600 i Norveška s 1370 birača ubrajaju se među značajnije zemlje iz kojih su se birači podrijetlom iz BiH prijavili glasovati. Gotovo svaki sedmi podneseni zahtjev za glasovanje Središnje izborno povjerenstvo je, međutim, odbacilo. Najviše je takvih slučajeva iz Njemačke odnosno Hrvatske. No to je vrlo nerazmjerno s obzirom na to koliko je prihvaćenih prijava. Naime, iz Njemačke su 2462 takva slučaja, a iz Hrvatske čak 1333.

Svaki peti neispravan

To znači da je svaki peti prijavljeni birač iz Hrvatske, a u 99 posto slučajeva to su hrvatski birači koji su nešto pogriješili ili je pak pogriješio SIP. Od toga je bilo 212 zahtjeva koji ne ispunjavaju uvjete za upis u Središnji birački popis, dok je 1121 prijava koja ne ispunjava uvjete za upis u izvod za glasovanje izvan BiH. Tako je Kata Abramović dostavila dokaz o identitetu i prebivalištu, ali nije potpisala prijavni obrazac. Kod Sofije Akrap dokaz o identitetu nije ispravan. Najčudnija su objašnjenja kod Božene, Ilije i Marka Anušića. Njima su svi dokumenti koje su dostavili bili, navodno, nečitki. Prema selekciji prijavljenih iz pojedinih općina, najviše ih je iz Prijedora – 3873, slijedi Banja Luka – 2273, Cazin – 2260, Sanski Most – 2031, Jajce – 1634, Gornji Vakuf – Uskoplje – 1202.

 

https://hms.ba/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.