Pregled tjedna Hrvatskog neba (12)
Vrijeme:4 min, 5 sec
Prošli tjedan pokrenuli smo novu rubriku – „Uskličnik“. Likovno-grafički logo izradila je mlada suradnica M. G., diplomirana grafičarka. U „Uskličniku“ će iza kraćih i vrlo kratkih tekstova u kojima se ističe nešto vrlo aktualno stajati uredništvo Hrvatskog neba. Pojavljivat će se onako često kako često za formuliranje novih poruka bude povoda, razloga i poticaja. U njezinu „punjenju“ sudjelovat će urednici i suradnici Hrvatskog neba, ostajući u toj rubrici u anonimnosti. Do večeras (petak, 5. kolovoza) već smo, u roku od dva dana, objavili četiri „Uskličnika“!
Čas za pribiranje snaga za neku novu, druge vrste, „Oluju“?!
Zahvaljujmo, vjerujmo i budimo dragovoljci Domovinskog mira!
Sva četiri “Uskličnika” imala su za temu “Oluju” odnosno Dan pobjede te razvoj političkih prilika u hrvatskim zemljama od tada naovamo i perspektivu budućnosti. Željenoj hrvatskoj budućnosti stajale su do 1995. i stoje opet od 2000. naovamo na putu domaće vladajuće i dominantne snage uortačene sa svetosavskim i jugoslavenskim opstruktorima i uljezima u hrvatsku državnu suverenost i nacionalnu samostalnost i samosvojnost. O tomu potresno svjedoči dokumentarni film “Neoproštena pobjeda“. Hrvatsko nebo darovalo ga je, uz suglasje Croatia-film.com-a i g. Nenada Piskača, redatelja i scenarista filma, svojim čitateljima u prigodi Dana pobjede.
VIDEO: Dokumentarni film “Neoproštena pobjeda” redatelja i scenarista Nenada Piskača
Premda smo prije 30 godina prešli na demokratski način upravljanja sa svim pripadajućim i demokraciji svojstvenim elementima (višestranačje, sloboda izražavanja, izborni zakon, neovisno sudstvo, neovisni mediji, pravo na prosvjed…), još zaostajemo glede demokratskih standarda ne samo za Velikom Britanijom, kao kolijevkom moderne parlamentarne demokracije, nego i za drugim demokratskim zemljama. Praktički, hrvatska demokracija može se okarakterizirati kao imitacija i improvizacija demokracije pa nije čudo da imamo, kao rezultat, apsurde. Iako svi navedeni elementi udovoljavaju demokratskim standardima koje smo uveli, kao uvjet za članstvo u EU, još se suočavamo sa zaprekama koje treba korigirati i otkloniti – piše u svojoj kolumni povremeni suradnik Hrvatskog neba Anto Periša.
Anto Periša: Hrvatska imitira demokraciju i ima nakaradan izborno-parlamentarni sustav
Prateći odluke pape Franje, pitamo se što učiniti s djelom njegovih prethodnika. Zar njih kritizirati ili korigirati, a njemu slijepo vjerovati? Zar je on jedini koji posjeduje objavljenu istinu? Zar nam je baciti u koš nauk Koncila? Čini se da – osim odluke da ne živi u Vatikanu i spremnosti na traženje simpatija antikatoličkih i radikalno lijevo-liberalnih novinara i za isključivanje i marginaliziranje onih koji mu nisu po volji – nije razvidno u čemu se to uopće sastoji djelo i po čemu će to biti vrijedna spomena ostavština pape Franje. Po umijeću komuniciranja? Po umijeću podilaženja ’svjetovnom svijetu’? – pita se komentator M. O. u stalnoj rubrici „Dnevni bljesak“.
‘Oluja’ je bila neizbježna – a za rat i žrtve odgovoran je agresor: Srbija, Crna Gora, “JNA” i teroristi s okupiranih područja – naslov je triju susljednih tekstova u kojima je ovaj tjedan Zlatko Pinter osvijetlio noviju hrvatsku povijest, iz prve polovine 1990-ih. Tekstovi su privukli veliku pozornost i mnogi su ih čitatelji podijelili na svoje stranice odnosno u svoje grupe.
Brojni mediji, pa tako i Hrvatsko nebo, prenijeli su izjavu poznatoga pravnika i odvjetnika iz SAD-a hrvatskog porijekla Luke Mišetića, s tezom: Hrvatska ima pravo raskinuti Dayton ako se Hrvate preglasa. On je proteklog vikenda na Space-usluzi Twittera dodatno objašnjavao svoja stajališta, a njegovo izlaganje poslušalo je više od 3000 ljudi. Podsjetio je na to kako su potpisnice Daytonskog sporazuma Hrvatska, Srbija i BiH, dok su pojedine dokumente potpisivali i predstavnici FBiH.
– Tri države izričito su obećale jedna drugoj u članku 5. da će “u potpunosti poštovati i promicati ispunjenje” Daytonskog ustava, koji uključuje prava konstitutivnih naroda – ističe sada Mišetić. On pritom objašnjava kako BiH ima materijalnu obvezu prema Hrvatskoj i Srbiji poštovati prava triju konstitutivnih naroda. Kao potpisnice ovog međunarodnog ugovora, svaka od triju zemalja ima pravo suspendirati Daytonski sporazum u slučaju da ga materijalno prekrši jedna strana ili ga raskinuti ako dvije od tri strane utvrde da je treća strana materijalno prekršila Daytonski sporazum – njegovo je tumačenje.
Luka Mišetić: Hrvatska ima pravo raskinuti Dayton ako se Hrvate preglasa
Prethodno:
Hrvatsko nebo
