Vladimir Trkmić: Ivan Pavao I., nasmijani papa bit će proglašen blaženikom

Tiskovni ured Svete Stolice je objavio da će papa Ivan Pavao I. sa najkraćim pontifikatom od 33 dana – u nedjelju 4. rujna biti proglašen blaženikom. Proglašenje blaženim bit će pod misnim slavljem na Trgu svetog Petra. Slugom Božjim je proglašen 14. travnja 2019. godine. Misu beatifikacije na Trgu svetog Petra predvodit će papa Franjo. A obred beatifikacije pročitat će biskup Renato Marangoni, zajedno s kardinalom Beniaminom Stellom, postulatorom za kauzu i za kanonizaciju i dr. Stefanijom Falascom, zamjenicom postulatora.

Životopis sluge Božjeg Ivana Pavla I.

Albino Luciani rodio se 17. listopada 1912. u Forno di Canale (sada Canale d’Agordo) u radničkoj obitelji, kao prvo od četvero djece Giovannija Lucianija i Bartole, rođene Tancon. Već kao dijete želio je postati svećenik. S jedanaest godina odlazi u sjemenište u Feltreu te nastavlja školovanje u Gregorijanskom sjemeništu u Bellunu. Za svećenika je zaređen 1935. godine. Vraća se u Belluno gdje se bavio pastoralnim radom u biskupiji i postaje vicerektorom sjemeništa. Godine 1947. stječe doktorat iz teologije na Sveučilištu Gregoriana u Rimu, te obnaša funkciju generalnog vikara biskupije Belluno i Feltre. Godine 1958. papa Ivan XXIII. imenuje ga biskupom biskupije Vittorio-Veneta. O tom imenovanju osobni tajnik pape Ivana XXIII. msgr. Loris Capovilla (1915. – 2016.) prepričao je Papino razmišljanje: “Kako je moguće – zapitao se papa, da su dokumenti o tome Lucianiju ostali po strani? Zašto još nije biskup?” Na to je Papi odgovoreno da je Luciani ocijenjen kao pobožan čovjek, dobrodušan, te kao izvrstan teolog. Ali postoje dva problema. Luciani je boležljiv i plah. Tada je Papa rekao: “Pa iako je zdravlje problem, ipak ću ga imenovati biskupom. Ako umire, neka umre kao biskup.” Bio je to početak njegove „ duhovne karijere“ protiv njegove volje. Kao biskup oduševljeno je sudjelovao u radu Drugog vatikanskog sabora. Za vrijeme trajanja Sabora umire papa Ivan XXIII. Kao biskup Albino Luciani je slijedio u svemu novoizabranog papu Pavla VI., i branio je njegova stajališta. Sam je jednom prilikom rekao: “Nije bitno vladanje, nego služenje.” Godine 1969. papa Pavao VI. imenovao je biskupa A. Lucianija patrijarhom Venecije, a 1973. godine i kardinalom. U svom kratkom pontifikatu papa Ivan Pavao I. se javno izjasnio kako je komunizam nespojiv s kršćanstvom. Bio je sklon reformama, te se protivio raskošnim crkvenim svečanostima. Poticao je župnike, da ako je to potrebno, rasprodaju skupocjeno crkveno posuđe u korist siromaha. Objavio je knjigu “Ilustrissimi” – seriju duhovnih pisama povijesnim i izmišljenim osobama.

Izbor za papu

U kolovozu 1978. iznenada je umro papa Pavao VI. Od samog početka konklava kardinal Albino Luciani je bio  „ papabile“ (najizgledniji kandidat za papu). U konklavama je sudjelovalo 111 kardinala, što je do tada predstavljalo najveći broj izbornika. Nakon samo četiri kruga glasovanja 26. kolovoza 1978. izabran je za papu. Nakon izbora za papu kardinal A. Luciani je okupljenim kardinalima rekao: “Gospodo kardinali, neka Vam Bog oprosti to što ste mi učinili…” Uzeo je ime Ivan Pavao I., po uzoru na svoje prethodnike Ivana XXIII. i Pavla VI., jer kako je rekao, prvi ga je imenovao biskupom, a drugi kardinalom. Želio je nastaviti voditi Katoličku crkvu njihovim utrtim putem i u duhu Drugog vatikanskog koncila.

Pontifikat pape Ivana Pavla I.

Ivan Pavao I. bio je prvi papa s dvostrukim imenom; prvi papa koji nije koristio »pluralis maiestaticus« – vladarsku množinu veličanstva ( Mi ). Na svojoj prvoj svetoj misi u Sikstinskoj kapeli, otvoreno je priznao kardinalima svoje papinsko neiskustvo riječima: “Nadam se da će moja subraća kardinali meni jadnomu pomoći nositi križ ove službe. U određenome mi je smislu žao što se ne mogu vratiti jednostavnomu svećeničkom životu. Uvijek sam imao male biskupije.” Ivan Pavao I. je prekinuo 820 godina dug običaj krunidbe novoizabranog pape papinskom krunom, koju je već njegov predšasnik Pavao VI. prestao nositi. Papinski moto bio mu je »Humilitas« (lat. poniznost). Bio je prvi je papa koji nije želio da ga nose na nosiljci »sedia gestaroria«, ali na zamolbu mnogih vjernika nerado je na to pristao. Na jednoj od svojih općih audijencija okupljenom mnoštvu je rekao: “Nitko mi nikad nije rekao: – Bit ćeš papa! – O, da mi je netko nekada to rekao, više bih bio učio i bolje se pripremio”. Prvi i jedini puta izašao je službeno iz Vatikana 23. rujna, i pošao do bazilike sv. Ivana Lateranskog, kako bi preuzeo službu rimskog biskupa. Poznat je pod nadimcima »nasmijani papa« i »rujanski papa«.

Papina smrt

Papa Ivan Pavao I. je imao slab krvotok i noge su mu neprestano oticale. Liječnik mu je preporučivao da se više treba kretati. Kažu da su ga dnevne obveze opterećivale do granica mogućih tjelesnih izdržljivosti. Posljednje večeri prije smrti, Papa se za objedom požalio na bolove, no nije želio da pozovu liječnika. Oko 21 sat Ivan Pavao I. svojim tajnicima je zaželio kao i svake večeri laku noć. Sutradan ujutro 28. rujna časna sestra Vincenza vidjevši da Papa nije popio kavu koju mu je ostavila, ušla je u Papinu spavaću sobu i pronašla ga je mrtva u krevetu. Vijest o smrti Pape, samo 33 dana nakon izbora, šokirala je sve katolike u svijetu. Sveta Stolica je službeno objavila da je Papa preminuo od srčanog udara. U trenutku smrti Papa je u ruci držao neke papire. Pretpostavlja se da se navečer pripremao za opću audijenciju. Pokopan je u kripti bazilike sv. Petra.

Sjećanje na Ivana Pavla I. – ( 30 godišnjica izbora za papu ) –  Radio Vatikan 26. 8. 2008.

„ Tko je bio papa Luciani? To nam najbolje govore neki trenuci iz kratkoga pontifikata Ivana Pavla I. Evo što je vjera: „ predati se Bogu, ali preobražavajući vlastiti život“ – rekao je papa Luciani na općoj audijenciji 13. rujna 1978. godine. Predanje Bogu je od samoga djetinjstva dičilo život Albina Lucianija, čovjeka okrenutoga prema bližnjemu. „Treba neizmjerno ljubiti bližnjega“ – poticao je Ivan Pavao I. – kojega nam je Gospodin toliko preporučio. „ Ja uvijek preporučujem ne samo velika nego i mala djela milosrđa.“ U nagovoru prije anđeoskoga pozdravljenja 10. rujna 1978. godine Ivan Pavao I. je zadivljujućim riječima opisao Božju ljubav. „ Bog nas ljubi neprolaznom ljubavlju. Znamo: njegove nas oči uvijek gledaju, pa čak i onda kada se čini da je noć. On je otac, on je još više majka. Ne želi nas povrijediti; jedino nam želi dobro, svima. Ako su dječica slučajno bolesna to je razlog da ih mama više voli. Također i mi, ako smo slučajno zaraženi zlobom, zalutali, to je razlog da nas Gospodin više ljubi“ – istaknuo je tada papa Luciani. Blagost, jednostavnost i poniznost pape Ivana Pavla I. svih se doimala, a vjernici su u Veneciji, tijekom njegova patrijarhata puno cijenili te njegove vrline. Njegovo biskupsko geslo, koje je preuzeo od svetoga Karla Boromejskoga, je kršćanska krepost poniznosti. Papa, „svjetski župnik“ iznenadio je sve svojom sposobnošću da svima govori, da ga razumiju i najmanji… Premda je veoma kratko bio na Petrovoj stolici, teško se može zaboraviti što je učinio. Pišući pismo 20. rujna biskupima Čilea i Argentine, državama koje su na rubu rata, postao je promicatelj mira. Pozorno je pratio mirovne pregovore na Bliskome istoku koji su se odvijali u Camp Davidu, hrabreći sugovornike da nastave dijalog… U posljednjem nagovoru prije anđeoskoga pozdravljenja papa Albino Luciani poziva vjernike da ne podlegnu zlu, nego da se pouzdano povjere Kristovoj ljubavi. „ Narod katkada kaže:  Živimo u posve nepravednome, nepoštenom društvu. To nije istina. Još u svijetu ima puno dobrih i poštenih. Radije se pitajmo kako možemo poboljšati društvo? Rekao bih, neka svatko nastoji biti dobar kako bi dobrotom, natopljenom blagošću i ljubavlju, zarazio druge“ – istaknuo je papa.

Kardinal Angelo Scola 2008. godine  o papi Ivanu Pavlu I.

„ Papa Ivan Pavao I. bio je veliko iznenađenje Svetoga Duha, jer je svojim kratkim ali bogatim pontifikatom, naročito svojim likom, omogućio katoličko širenje papinstva. Omogućio je prijelaz od pape Talijana na papu iz svakoga mjesta i kontinenta. Tako je pripremio izvrsno djelovanje za Ivana Pavla II. i pape Benedikta XVI. koji je u velikoj mjeri sličan Ivanu Pavlu I.“

Hrvatsko nebo