Jedinstvo Zapada naspram Ukrajini odnosno Rusiji počinje pucati

Vrijeme:2 min, 52 sec

 

Američki globalni medij za poslovni svijet CNBC donio je 16. lipnja na svojoj mrežnoj stranici prikaz svoje urednice iz Londona Holly Ellyatt pod naslovom “Jedinstvo Zapada naspram Ukrajini moglo bi početi pucati, i to upravo dok Rusija niže vojne uspjehe”. U njemu se iznose pesimistički tonovi u pogledu dugotrajnog nastavka rata i daljnje potpore Zapada Ukrajini.

Kao prvi razlozi pucanja jedinstva navode se sve veća inflacija i kriza zbog rasta troškova života. U ova četiri mjeseca kako Zapad pojačava sankcije Rusiji došlo je do prekidanja mnogih lanaca opskrbe. Mnoge gospodarske grane i potrošače najviše pogađa vrtoglav rast troškova hrane i energije te poremećaji u opskrbi sirovinama i energijom. Ovisnost o ruskim energentima pridružila se je već započetoj pometnji na svjetskom tržištu nafte, plina i električne energije. Inflacija u SAD-u i Europi približila se je brojci od devet posto, što je 40-godišnji rekord.

Najveću zabrinutost izaziva opcija dugotrajnog ’rata (međusobnog) iscrpljivanja’ u Ukrajini

Zabrinutost izaziva još više opcija nastavljanja rata na dugi rok. Neki stratezi upozoravaju da sadašnji rat poprima značajke „rata (međusobnog) iscrpljivanja“. Oni tvrde da u takvu ratu nijedna strana ne može „pobijediti“, dok će štete koje će jedna nanositi drugoj na duži rok bivati „neizmjerne“.

S jedne strane, vlade SAD-a, V. Britanije i država istočne Europe inzistiraju da se Rusiji ne smije dopustiti pobjedu u Ukrajini i grabežnog preotimanje dijelova njezina teritorija. Upozoravaju i da bi to moglo imati globalne negativne geopolitičke posljedice. Po njima, Ukrajina je ta koja, ne želeći se odreći dijelova svog ozemlja, mora sama odlučiti u kojem će trenutku htjeti započeti pregovore s Rusijom.

S druge strane, Francuska, Italija i Njemačka nadaju se mirovnom sporazumu. Njihovi čelnici posjetili su u srijedu Kijiv, a francuski predsjednik Macron rekao je u ukrajinskom predsjedniku Zelenskom da će on i njegovi suradnici morati u nekom trenutku početi pregovore s Rusijom.

Istodobno, je zapadnim silama poslala dug popis velikih količina modernog naoružanja koje od hitno očekuje, budući da Rusija niže vojne uspjehe. Premda SAD, V. Britanija i drugi vojno, financijski i humanitarno obilno pomažu Ukrajini, mnogi se pitaju koliko će vojno pomaganje potrajati, pogotovu ako sukob potraje godinama.

Pitanje svih pitanja koje se pred zapadnim javnostima sve češće postavlja glasi; „Koliku ste cijenu spremni platiti?“ Vlade mnogih europskih zemalja, suočene sa sve većim i gotovo nerješivim problemima, sklone su traženju i nalaženju kompromisa na način da se Putinu priskrbi „zlatni most“ preko kojega bi se „povukao“ – tako da prekine rat, ali da pritom ne ispadne poražen. Drugim riječima, jedino tako da u Ukrajini nešto vrlo opipljivo „ugrabi“.

CNBC prikazuje i rezultate najnovijeg istraživanja ECFR-a o raspoloženju građana EU-a, koje je Hrvatsko nebo već prikazalo. Zatim citira dvojicu koautora izvješća napisanoga na temelju tog istraživanja, uglednih europskih analitičara i pripadnika glavne struje EU-a Marka Leonarda i Ivana Krasteva, koji su napisali: „Mnogi u Europi žele da se rat završi što je prije moguće – pa i ako to znači teritorijalne gubitke za Ukrajinu – te vjeruju kako će zbog posljedica ovoga rata EU proći gore od SAD-a i Kine. Osim ako se što dramatično promijeni, Europljani će se usprotiviti dugom i protegnutom ratu. Samo u Poljskoj, Njemačkoj, Švedskoj i Finskoj [od deset zemalja u kojima je istraživanje provedeno, Z. G.] postoji čvrsta javna potpora povećavanju izdataka za vojsku.“

Priredio: Zdravko Gavran

Povezana objava:

Većina građana EU-a želi mirovno, a ne ratno rješenje u Ukrajini!

 

CNBC/Zdravko Gavran/Hrvatsko nebo