Bošnjačke stranke u parlamentarnu proceduru uputile “tehničke” izmjene Izbornog zakona, žele mijenjati i izborne jedinice

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji je potpisalo 17 zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, upućen je u parlamentarnu proceduru, uz zahtjev da se razmatra po skraćenom postupku.

Predloženi zakon potpisali suzastupnici bošnjačkih parlamentarnih stranaka: Saša Magazinović (SDPBiH), Šemsudin Mehmedović (SDA), Halid Genjac (SDA), Damir Arnaut (Naša stranka), Safet Softić (SDA), Adil Osmanović (SDA), Aida Baručija (Nezavisni blok), Denis Zvizdić (NiP), Edin Mušić (SDA), Mirjana Marinković-Lepić (Naša stranka), Nermin Mandra (SDA), Šemsudin Dedić (SDA), Edita Đapo (SBB), Nermin Nikšić (SDPBiH), Zukan Helez (SDPBiH), Predrag Kojović (Naša stranka) i Alma Čolo (SDA).

U obrazloženju predloženog zakona se navodi da su osnovni principi na kojima on počiva jačanje integriteta izbornog procesa, povećanje transparentnosti te osiguranje održavanja fer i poštenih izbora.

Također se navodi da su razlozi za donošenje ovog zakona unapređenje izbornog procesa u cjelini te jačanje povjerenja građana u izborni proces.

Predlagači navode da se predloženim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH nastoje otkloniti nepravilnosti u izbornom procesu koje su uočene prilikom održavanja izbora i na koje su u svojim izvještajima ukazivali Ured OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i druge organizacije koje se bave praćenjem izbornog procesa.

“Predložene izmjene i dopune Izbornog zakona BiH predstavljaju napredak u izbornom procesu. Odnose se, između ostalog, na tehnička pitanja, uvođenje novih pojmova i definicija radi pojašnjenja i dalje standardizacije tumačenja specifičnih odredbi Izbornog zakona, načina formiranja biračkih odbora i sprečavanja zloupotrebe izbora članova biračkih odbora, sprečavanje zloupotrebe javnih resursa u svrhe kampanje, stvaranje pretpostavki za uvođenje elektronske identifikacije birača i elektronskog brojanja glasova, uvođenje instituta mirovanja mandata, bolje kontrole vođenja kampanje, poboljšanje kontrole financiranja kampanje i političkih stranaka, osiguravanje jednakosti glasova kroz reviziju granica izbornih jedinica, te povećanje iznosa kazni radi snažnijeg efekta odvraćanja od kršenja odredbi zakona”, navodi se u obrazloženju predloženog zakona.

Skupina zastupnika u Zastupničkom domu je predložene izmjene i dopune Izbornog zakona uputila u parlamentarnu proceduru nakon što Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH nije uspjela pripremiti prijedlog izmjena tog zakona te nakon što su bez konkretnih rješenja završeni razgovori predstavnika političkih stranka.

Predsjedateljica Interresorne radne skupina za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH i jedna od predlagača ovog zakona Alma Čolo je ranije kazala za Fenu da se do ovog prijedloga zakona došlo na osnovu razgovora koje su imali predstavnici političkih stranaka u nekoliko ciklusa u Izaslanstvu Europske unije, te u Neumu.

Napomenula je da su u tim razgovorima sudjelovali eksperti OSCE-a, Venecijanske komisije i američke administracije, „tako da su se nastojala postići najbolja rješenja“.

“Pošto Interresorna radna skupina nije uspjela da se sastane i da postigne dogovor oko ovih izmjena, prijedlog zakona ide u proceduru potpisan od strane zastupnika Zastupničkog doma koji su željeli to uraditi”, navela je Čolo.

Iz procesa isključeni Srbi i Hrvati

Međutim, treba podsjetiti da je predsjedatelj ovog parlamentarnog doma, Nebojša Radmanović iz SNSD-a, još sinoć medijima u Banja Luci kazao da ove izmjene izbornog zakona BiH predlažu stranci te da su iz procesa isključeni zastupnici iz RS-a i zastupnici stranaka HNS-a BIH.

– Treba naglasiti da od zastupnika iz Republike Srpske nema nikoga među potpisnicima. Zaobiđen je čitav entitet, a nema ni predstavnika hrvatskog naroda, onih koji su u okviru HNS-a. Јasno je što se radi, ali ne znam da li je jasno predlagačima da ne mogu postići svoj cilj na taj način – poručio je Radmanović.

On je naveo da je riječ o prijedlogu izmjena i dopuna Izbornog zakona koje se odnose “na poboljšanje integriteta izbora” u kome nisu sudjelovali zastupnici i izaslanici SNSD-a i da ih nisu ni pozivali.

– I pored toga što nas nisu pozivali uputili smo službene prijedloge i stavove za taj dio izmjena Izbornog zakona koji nazivaju proces integriteta, pogrešno ali tako ga nazivaju, i to nisu uvažili – istaknuo je jučer Radmanović.

R. I./HMS/https://hms.ba/Hrvatsko nebo