CNN objavio veliku priču o dronu koji je pao u Zagrebu

PROŠLI tjedan vojni dron preletio je više od 550 kilometara preko zapadne granice Ukrajine prije nego što se srušio u Hrvatskoj, članici NATO-a. Dron je nosio bombu, rekli su hrvatski dužnosnici, a još nije jasno je li pripadala ukrajinskim ili ruskim snagama, piše CNN.

Još jedan dron nedavno je ušao u zračni prostor Rumunjske, južno od Ukrajine. A u utorak je ukrajinska vojska priopćila da je srušila ruski dron koji je ponovno ušao u Ukrajinu kroz poljski zračni prostor.

Tri incidenta s bespilotnim letjelicama pojačala su zabrinutost da bi se rat u Ukrajini mogao preliti na zemlje NATO-a te čak nenamjerno prisiliti Savez da odluči kako će odgovoriti i hoće li uopće odgovoriti na incidente koji se događaju unutar njenih granica.

Američki obrambeni dužnosnici kažu da su zalutale bespilotne letjelice ušle na teritorij NATO-a uglavnom nehotice. Od početka ruske invazije američka vojska uspostavila je liniju izbjegavanja konflikta s Rusijom kako bi smanjila rizik od pogrešne procjene i osigurala da se dvije vojske koje djeluju tako blizu jedna drugoj slučajno ne bi sukobile. SAD testira liniju “jednom ili dva puta dnevno”, izjavio je visoki obrambeni dužnosnik, ali do sada se linija nije koristila.

NATO se bezuspješno pokušao povezati s Rusijom telefonskom linijom za izbjegavanje konflikta i pisanih dopisa, što je izazvalo zabrinutost oko spremnosti Rusije da se sukobi jer se invazija na Ukrajinu širila dalje na zapad, prema teritoriju NATO-a, rekli su u srijedu visoki vojni dužnosnici NATO-a.

“Naravno, pokušavamo komunicirati s njima, ali za komunikaciju su potrebne dvije strane”, rekao je jedan od dužnosnika na brifingu u sjedištu NATO-a.

Rusija je prošlog vikenda prenijela borbu na prag NATO-a precizno navođenim raketnim napadima u blizini Lavova u zapadnoj Ukrajini, gađajući vojni objekt za obuku samo 16 kilometara od granice s Poljskom. Ti su napadi uslijedili dan nakon što su ruski dužnosnici zaprijetili konvojima koji Ukrajini dopremaju oružje sa Zapada, iako je visoki američki obrambeni dužnosnik rekao da se objekt ne koristi za sigurnosne pošiljke.

Američka vojska ima nadzorne alate i senzore koji pomažu u ublažavanju potencijalne eskalacije, uključujući sposobnost prikupljanja radarskih otisaka i infracrvenih signala lansiranja projektila iz Rusije ili Bjelorusije. Američki dužnosnici tako mogu analizirati očekivanu putanju i pokušati je držati na oku pa ako skrene, postoji spoznaja je li to namjerno ili slučajno.

Dok su SAD i NATO zaustavili nadzorne letove bespilotnih letjelica unutar Ukrajine, američka vojska leti bespilotnim letjelicama i zrakoplovima U-2 duž granice, a koristi i satelite. NATO također stalno koristi svoje zrakoplove za zračno upozorenje i kontrolu (AWACS) u blizini Ukrajine. Sustavi protuzračne obrane Patriot također su raspoređeni u Poljsku kao pomoć u odgovoru na projektile koji bi mogli ući u zračni prostor NATO-a.

“Mnogo dronova leti uokolo i svi nekako nervozno gledaju preko ramena što se događa. S obzirom na razmjere onoga što Rusija ovdje poduzima, ovakva stvar nije iznenađujuća. To je jedan od razloga zašto su svi sada tako čvrsto povezani”, rekao je Tom Karako, viši stručni suradnik u Centru za strateške i međunarodne studije.

Bidenove granice

Napetosti zbog mogućnosti ulaska ruskih bespilotnih letjelica ili bombi na teritorij NATO-a pojavile su se nakon što je Bidenova administracija pomno povukla granicu oko toga što je spremna učiniti kako bi pomogla Ukrajini u borbi protiv Rusa. SAD i NATO pružili su Ukrajini stotine milijuna dolara sigurnosne pomoći, uključujući protuzračne i protutenkovske projektile, ali Bidenova administracija protivila se isporuci poljskih borbenih zrakoplova u Ukrajinu preko njemačke zračne baze, upozoravajući da bi to bilo eskalirajuće.

Dužnosnici SAD-a i NATO-a također su jasno dali do znanja da ne planiraju slati postrojbe u Ukrajinu. No zbog izjava predsjednika Joea Bidena i drugih najviših dužnosnika da će obraniti “svaki pedalj” teritorija NATO-a, dužnosnici SAD-a i NATO-a pojačavaju nadzor i patrole u blizini granice Saveza s Ukrajinom kako bi se zaštitili od bilo kakve nenamjerne eskalacije.

“Pojačavamo našu budnost, našu prisutnost, način na koji pratimo naš zračni prostor. Povećavamo sposobnosti praćenja, ali i reagiranja ako je potrebno”, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare ovog tjedna.

Stoltenberg je ukazao na nove baterije protuzračne obrane Patriot koje su raspoređene duž istočnog bloka NATO-a. Incidenti s dronovima, rekao je, ukazuju na to da više vojnih aktivnosti u zraku, s dronovima i zrakoplovima, donosi i veći rizik od nesreća.

“Stoga moramo biti izuzetno oprezni, moramo reagirati kada je potrebno i moramo se pobrinuti da imamo komunikaciju, liniju komunikacije također s Rusima kako bismo spriječili stvarno opasne situacije”, rekao je Stoltenberg.

Umirovljeni general-pukovnik Mark Hertling, analitičar nacionalne sigurnosti i vojne problematike za CNN, rekao je da dronovi mogu skrenuti s kursa ako pilot izgubi kontrolu, a nenavođene rakete koje Rusija koristi mogu promašiti cilj i imaju domet koji povećava mogućnost ulaska na teritorij NATO-a, posebno ako ruske snage krenu dalje u zapadnu Ukrajinu.

Ali u svakom incidentu koji bi mogao uključivati zračni prostor ili teritorij NATO-a, rekao je Hertling, ključ za izbjegavanje eskalacije je komunikacija: “Pojedinosti su bitne, a kada je pogođena zemlja NATO-a, bolje je da pojedinosti dobijemo od Rusije. I bolje je biti brz jer je i to eskalacijski potez.”

Ruska bespilotna letjelica koju je ukrajinska vojska oborila nakon što je došla iz poljskog zračnog prostora vjerojatno je nadzirala vojni centar za obuku koji je Rusija napala u nedjelju, prenosi Wall Street Journal.

O letjelici koja je pala u Zagrebu

Hrvatski ministar obrane Mario Banožić rekao je da je dron koji se srušio u urbanom dijelu Zagreba proletio kroz tri zemlje NATO-a nakon što je napustio ukrajinski zračni prostor, prenosi Associated Press. Dok je ministar obrane rekao da je dron naoružan eksplozivnom napravom, Stoltenberg je rekao novinarima kako se čini da nije naoružan.

“Postoje elementi koji upućuju da je to moglo doći i iz Ukrajine i iz Rusije”, rekao je Banožić.

Stoltenberg je rekao da je zračna i raketna obrana NATO-a pratila putanju objekta koji je ušao u rumunjski zračni prostor u nedjelju, a rumunjski borbeni zrakoplovi krenuli su u presretanje. Rekao je da NATO razmatra i rumunjski i hrvatski incident.
Trenutačna je procjena vrhovnog zapovjednika savezničkih snaga NATO-a, rekli su dužnosnici, da “zasad ne postoji prijetnja NATO-u kao takvom. Nema namjerne prijetnje od Rusije. Rusija je za sada okupirana Ukrajinom.”

Ali, naravno, postoje rizici, dodali su dužnosnici, zbog čega se sada vode rasprave o pomicanju NATO-ovih obrambenih sustava dalje na istok.

“Budući da smo sada vidjeli kako je Rusija spremna usred Europe ponovno upotrijebiti vojna sredstva za postizanje političkih ciljeva, vrijedi pokrenuti integrirani sustav zračne i raketne obrane za pokrivanje područja u susjedstvu Rusije”, rekao je jedan od dužnosnika. Ta područja uključuju Bjelorusiju i potencijalno Ukrajinu.

Jeff Edmonds, viši analitičar Centra za novu američku sigurnost i bivši direktor za Rusiju u Vijeću za nacionalnu sigurnost, rekao je da će se rizik za teritorij NATO-a samo povećati kako se ruske snage budu kretale dalje na zapad i bliže isporuci oružja koje NATO pruža ukrajinskim snagama.

“Morali bismo zaštititi, pucati, ubiti i uništiti”

“Ako i kada krenu prema zapadu, vjerojatno će osjećati da imaju veću slobodu manevriranja kako bi presreli stvari koje dolaze preko granice. Jedan scenarij je ruski napad, ne mareći s koje strane granice sve dok pogađa metu, s razmišljanjem da mogu blefirati SAD i NATO da ne odgovore otvorenim ratom”, rekao je Edmonds.

Upitani o pozivu Poljske da se NATO-ove snage pošalju u Ukrajinu u “mirovnu” misiju, vojni dužnosnici NATO-a sugerirali su da bi takav plan bio neodrživ.

“Imamo dvije nacionalne države koje su u ratu. Ako se dogovore oko pouzdanog i čvrstog mirovnog rješenja, ne vidim potrebu za mirovnom misijom. A ako mislite na varijantu ‘održavanja mira’ koja je zapravo ‘nametanje mira’, mislim da bi to značilo rat s Rusijom”, rekao je jedan od dužnosnika.

“Tada bismo morali zaštititi, pucati, ubiti i uništiti”, objasnio je dužnosnik.

Vecernji.ba/https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo