Reakcija Stier tvrdi da je politika skrivanja iza OHR-a završila
Vrijeme:3 min, 21 sec
srijeda, 3. lipnja 2026.
Ministri za europske poslove Francuske i Njemačke, Benjamin Haddad i Gunther Krichbaum, borave u Sarajevu uoči sjednice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC). Na sjednici 4. i 5. lipnja PIC će odlučivati o imenovanju novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, ali i o ovlastima nasljednika Christiana Schmidta.
Haddad je najavio svoju podršku europskoj perspektivi regije, ali atmosferu u kojoj veleposlanici PIC-a dolaze na sjednicu najbolje pokazuje njegova objava o Xu. U objavi je izjavio da se “ne smije dopustiti da se protivničke sile miješaju u naše susjedstvo kako bi poticale nestabilnost”.
„Potrebno je pronaći visokog predstavnika koji će biti usmjeren na poticanje lokalnih političara da preuzmu veću odgovornost. Ovo je nužna faza kako bi BiH napravila snažniji korak prema europskim integracijama, a to nije moguće bez lokalnog vlasništva nad procesom donošenja odluka“, rekao je.
Protiv zatvaranja
Davor Ivo Stier, predsjednik Delegacije Europskog parlamenta za BiH i Kosovo, navodi da je logično da Europljanin bude na čelu te institucije i pomogne zemlji u tranziciji koju često nazivamo prelaskom “iz Daytona u Bruxelles”.
Zatvaranje OHR-a u ovom trenutku bilo bi previše radikalno i ne bi bilo dobro za stabilnost zemlje, ali ne treba misliti da se sve nastavlja kao i prije, rekao je za Avaz.
Očekuje da će domaći političari pokazati više zrelosti u donošenju odluka o sudbini zemlje, dok Europa u novom međunarodnom poretku mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost, bez oslanjanja na američku zaštitu, kao što je to bio slučaj posljednjih desetljeća.
Paralelni proces mora se odvijati i u BiH. Nakon Daytona slijedi faza preuzimanja odgovornosti za budućnost vlastite zemlje. U tom kontekstu odredit će se mandat i uloga novog visokog predstavnika. Na političkoj sceni u BiH postoji dodatni pritisak da se prestane skrivati iza OHR-a i da se aktivno traže sporazumi umjesto blokada – ističe Stier.
Trumpov OHR
Adnan Ćerimagić, viši analitičar Europske inicijative za stabilnost (ESI), podsjeća da ne bismo ni raspravljali o izboru novog visokog predstavnika da nije bilo snažne inicijative Donalda Trumpa.
Njegov je cilj bio brzo smijeniti Schmidta i imenovati osobu koja bi jasnije odražavala američku viziju djelovanja u Bosni i Hercegovini – sposobnost razgovora sa svim političkim akterima, uključujući i Banju Luku, traženje rješenja pregovorima, a ne nametanjem odluka korištenjem bonnskih ovlasti – kaže Ćerimagić.
Očekuje se da će novi visoki predstavnik olakšati postizanje političkih dogovora, ali i da neće blokirati rješavanje pitanja koja Washington trenutno smatra jednom od ključnih prepreka ostvarenju svojih strateških interesa u BiH, poput pitanja državne imovine.
SAD je spreman podržati europskog kandidata koji bi ispunjavao te kriterije. Ćerimagić kaže da se posljednjih tjedana intenzivno raspravljalo među članovima Upravnog odbora PIC-a, te da je jedna od ključnih nedoumica mandat budućeg visokog predstavnika i pitanje treba li fokus njegovih aktivnosti ostati na ispunjavanju agende “5+2” ili se prvenstveno baviti pitanjem državne imovine.
Također se raspravlja o načinu korištenja bonskih ovlasti, tj. bi li njihova primjena zahtijevala konzultacije ili čak formalno odobrenje Upravnog odbora PIC-a. Razmatra se mogućnost vremenskog ograničenja mandata, kao i opcije nakon isteka tog razdoblja – produljenje mandata, izbor novog visokog predstavnika ili zatvaranje ili transformacija OHR-a u novi institucionalni okvir.
Trenutno Europa ne može djelovati u BiH bez podrške SAD-a, ali istovremeno postoji sve veće nepovjerenje među europskim partnerima prema stvarnim namjerama Washingtona jer administracija često i naglo mijenja svoje stavove, a odluke se ne doživljavaju uvijek kao rezultat dugoročnih strateških ili državnih interesa, već pojedinačnih političkih ili financijskih kalkulacija, ističe Ćerimagić.
Bosna i Hercegovina će postojati i nakon OHR-a
Važno je zapamtiti da je Bosna i Hercegovina postojala prije OHR-a i Bonskih ovlasti te da će nastaviti postojati čak i kada se taj ured jednog dana zatvori ili transformira.
Postoje ozbiljne naznake da će se priroda OHR-a i bonskih ovlasti promijeniti, ali iskustvo posljednjih godina pokazuje da, u vremenima kada je ustavni i institucionalni poredak BiH bio pod snažnim pritiskom, uključujući one iz Banje Luke 2021., 2022. i 2025. godine, bonske ovlasti nisu korištene kao instrument državne zaštite.
Dnevnik.ba / Hrvatsko nebo
