“NEOVISAN STAV” – Za promociju unitarizma u BiH nagrada 400.000 KM

Stručnjak’ za pravo Nedim Ademović iz javnih poduzeća naplaćuje neovisni stav

Neposredno prije neumskih razgovora u bošnjačkoj javnosti nametalo se više “stručnjaka” koji su objašnjavali javnosti zašto treba “minirati” pregovore i postizanje dogovora jer bi primjena legitimnog političkog predstavljanja u praksi, po njihovu mišljenju, dovela BiH do podjele ili pak rušenja građanskoga koncepta. U suštini, riječ je o eufemizmima za realizaciju politike dominacije i hegemonije, piše Večernji list BiH.

Tako se zamjenski član Venecijanske komisije pri Vijeću Europe odvjetnik Nedim Ademović, slično kao i sudac Europskog suda za ljudska prava Faris Vehabović, zaigrao tezama kako legitimno predstavljanje u Ustavu BiH ne postoji te da stranci narode BiH tretiraju kao plemena.

Doduše, priznao je kako je Ustavni sud BiH donio odluku u predmetu Bože Ljubića, no njegovo je tumačenje da je odluka provedena nakon što su izbrisane odredbe o načinu biranja izaslanika za Dom naroda. To odvjetnik Ademović ne smatra prijepornim čak i unatoč tome što taj slučaj Ustavni sud BiH još uvijek drži otvorenim, a Parlamentarna skupština BiH nikad nije izvijestila Ustavni sud o poduzetim koracima. Što posve jasno govori kako je taj slučaj otvoren.

Poticaji u tri godine

No, čudno je da netko sebi lijepi etikete “ugledan” i “stručnjak”, a prema objavljenom životopisu, ovaj je odvjetnik tek u 32. godini položio pravosudni ispit, a u 34. godini odvjetnički ispit. No Ademović sa svojim partnerima redovito dobiva natječaje u vrijednosti iznad 50.000 KM po “pravnom poslu” u javnim poduzećima kao što su Autoceste.

Tijekom 2015. godine taj je ugovor bio “težak” 49.140 KM, da bi 2017. bio nagrađen poslom vrijednim 291.300 KM te dodatno 42.651 KM ili pak 67.957 KM sljedeće godine. To je samo jedan mali dio, ali je zanimljivo da su na četiri posla odvjetnik Ademović i partneri dobili više od 400.000 KM u samo tri godine u jednom od javnih poduzeća koje ima desetke diplomiranih pravnika. U ugovorima, pak, s Autocestama ili u ranijim ugovorima s BH-Gasom iz 2016. izdvojeno je 35.100 maraka.

Ovaj “stručnjak” za Ustavno pravo tako je posljednjih dana izjavljivao da Europa nikad neće dopustiti člana Predsjedništva iz BiH s nacionalnim legitimitetom. Zatim je dodao kako se Predsjedništvo ne bavi zaštitom vitalnog nacionalnog interesa, između ostalog, Hrvata, već državničkim pitanjima najvišeg ranga. No prešutio je “stručnjak” da, primjerice, član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda može pokrenuti vitalni interes samo pred Domom naroda Kluba Hrvata, a ne ostalih klubova.

Odvjetnik Ademović čudi se izrazu “legitimno predstavljanje” u BiH, državi ravnopravnih i konstitutivnih naroda, smatrajući da takvo predstavljanje predstavlja shizofreniju. Čudno je da ovaj “stručnjak” ne zna za stavove Ustavnog suda BiH koji definira pojam legitimnog predstavljanja.

– Ustavni sud podsjeća da se, prema općem načelu demokracije, pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti temeljeno na demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa. U tom smislu veza između onih koje predstavlja i njihovih političkih predstavnika na svim administrativno-političkim razinama je ta koja omogućava legitimitet predstavnicima zajednice. Dakle, samo legitimitet predstavljanja stvara osnovu za stvarno sudjelovanje i odlučivanje. Ustavni sud ponovno podsjeća na opće načelo demokracije da vlast u državi proistječe iz naroda i pripada narodu.

Ravnopravan status

Iz Ustava BiH slijedi da je Ustav Bosne i Hercegovine kao narod označio konstitutivne narode koji s ostalima i građanima BiH čine zajednicu državljana koja ravnopravno ostvaruje vlast putem svojih predstavnika, a pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje se legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti temeljeno na demokratskom izboru te zajednice državljana koju predstavlja i čije interese zastupa.

Međutim, iz navedene alineje preambule Ustava BiH slijedi da je ustavotvorac imenovao, odnosno označio konstitutivne narode (Bošnjake, Srbe i Hrvate) kao posebne kolektivitete i priznao im jednaka prava, tj. da je “podvukao” poseban, ravnopravan i jednak status Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda – stoji, uz ostalo, u presudi u slučaju “Ljubić”.

Zoran Krešić/VL/https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo