Stabilizacija stanja u BiH nemoguća je bez međunarodnih posrednika

Vrijeme:3 min, 2 sec

 

 

Pregovori s američkim i europskim posrednicima nisu dali do sada očekivane rezultate, ali i sama činjenica da su najavili ponovni dolazak u BiH pokazuje kako je kompromisno rješenje još izgledno. Nužno je postići dogovor

Svojevrsno zatišje koje je proteklih tjedana vladalo na političkoj sceni BiH nije moglo više nikoga zavarati. Politički akteri bili su uzeli tek kratki blagdanski predah i ušli u vrlo izazovnu godinu, piše Večernji list BiH.

Prijetnje i ucjene

Krajem prošle i početkom ove, nove godine zbrajali su se rezultati rada, a oni su, blago rečeno, bili poražavajući. Nikada lošiji učinak državnog Predsjedništva, Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine. U drugom dijelu protekle godine, zbog blokade iz Republike Srpske, ova tijela gotovo da i nisu zasjedala, ali ni razdoblje prije toga ne može se smatrati posebno uspješnim.

Srpski član Predsjedništva BiH i ujedno čelnik vladajuće koalicije u RS-u Milorad Dodik ovu je godinu počeo, odnosno nastavio s najavama procesa prijenosa nadležnosti s države na entitet – Republiku Srpsku. Obilježen je i 9. siječnja, Dan RS-a, koji je osporen odlukom Ustavnog suda BiH uz brojne reakcije. Unatoč sankcijama, koje dolaze iz Washingtona, Dodik je bio odlučan nastaviti započeti proces. Posljednji razgovor Dodika i Vučića te poruka kako ga je predsjednik Srbije molio da se vrate u bh. institucije daje naznake kako bi se možda mogao dogoditi i zaokret. Hoće li i kako biti još sankcija, npr. onih iz EU-a, još je nepoznanica jer je očito da u EU nema konsenzusa oko toga kako se postaviti prema trenutačnim političkim procesima u BiH. Dok su jedni za sankcije, drugi su za razgovore i pregovore.

Najviše energije, čini se, ulaže se u pokušaje prevladavanja razlika o izmjenama Kaznenog zakona BiH koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko. Logično rješenje koje se nameće je usvajanje sličnih zakonskih izmjena u Parlamentu i stavljanje izvan snage Inzkova zakona. Iako svi iskazuju verbalno spremnost na dijalog, čini se kako istinski ima malo volje da se dođe do rješenja i deblokade državnih institucija. Posljedice toga sve su vidljivije, i to ne samo kroz neusvajanje ključnih odluka već i potpuni zastoj na europskom putu, gubitak financijskih sredstava…

Nije puno bolje stanje ni u FBiH, gdje su bošnjačko-hrvatski odnosi jako opterećeni izbornim zakonodavstvom i nepostojanjem dogovora o njegovoj reformi. Pregovori s američkim i europskim posrednicima nisu dali očekivane rezultate, ali sama činjenica da su najavili ponovni dolazak u BiH pokazuje kako je kompromisno rješenje ipak još izgledno. Prema najavama, Matthew Palmer i Angelina Eichhorst bi u BiH ipak trebali stići krajem idućega tjedna, ali bez istinske spremnosti na dogovor teško da će biti ispunjen rok za izbornu reformu koji su postavili upravo međunarodni posrednici, a to je bilo proljeće ove godine. Ovaj proces izravno je povezan s održavanjem općih izbora u listopadu. Dok hrvatski predstavnici upozoravaju kako se bez novog Izbornog zakona ne mogu organizirati, političko Sarajevo odbija te argumente i priželjkuje izbore po dosadašnjem zakonu koji je osporen i pred Ustavnim sudom BiH, ali i u praksi činjenicom da je omogućio majorizaciju Hrvata u nekoliko navrata.

Ključ Hrvati i Bošnjaci

Neizbježno se bošnjačko-hrvatski sukob oko izborne reforme manifestira i na rad federalne vlasti. Rješavanje brojnih problema je na čekanju, mnoge odluke se odgađaju, stranke sukobljavaju… Dodatni je problem što su bošnjačke stranke već ušle u predizbornu kampanju i koriste federalnu te županijske političke procese za pridobivanje glasača. Izvjesno je kako će za rješavanje obaju problema – blokadu bh. institucija i izbornu reformu – ključna biti uloga međunarodne zajednice. Njezina posrednička uloga nužna je kako bi se koliko-toliko povećali izgledi da ovo bude godina stabilizacije odnosa u BiH.

Dragan Jurić/VL/https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo

 

Odgovori