Bošnjačke stranke bojkotom pregovora blokiraju BiH i uvode državu u novu krizu

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail
Vrijeme:2 min, 59 sec

 

 

Najave iz središnjica bošnjačkih stranaka o povlačenju iz pregovora o promjeni Izbornog zakona šalju vrlo lošu poruku domaćoj, ali i svjetskoj javnosti koja je očekivala da će u ovoj godini, prije one izborne 2022., doći do prijeko potrebne realizacije potpisanog dogovora iz Mostara, piše Večernji list BiH.

Preuzeta obveza

Tim se dogovorom SDA obvezao s hrvatskom stranom, odnosno HDZ-om BiH, donijeti takva rješenja u Izbornom zakonu koja će omogućiti legitimno predstavljanje u institucijama, a sporazum je potpisan u nazočnosti predstavnika Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i Europske unije, što mu dodatno daje na težini. Izbjegavanjem provedbe ovog dogovora, kao i najavama da će se povući iz razgovora, bošnjačke su stranke zabile autogol sebi te bi ih se moglo okarakterizirati kao nositelje blokade reformi institucija na putu prema stvaranju funkcionalnije Bosne i Hercegovine. Jer, promjena Izbornog zakona jest i možda najvažnija politička reforma koja treba stvoriti pravedan sustav u kojemu nitko neće biti zakinut te usvojiti europske vrijednosti, a one, između ostaloga, uključuju i prava kolektiviteta – u bosanskohercegovačkom slučaju konstitutivnih naroda. Belgija je tek jedan od primjera, a pritom svakako treba uputiti i na činjenicu da je upravo Europska unija bila medijator jednog od najvažnijih sastanaka domaćih političkih lidera, onoga održanog 2013. godine u Bruxellesu, gdje se navodi da metoda izbora dvaju članova Predsjedništva iz FBiH treba izmjenama Izbornog zakona i ustavnim amandmanima, uvažavajući presudu Suda u Strasbourgu, spriječiti nametanje rezultata izbora bilo kojem od konstitutivnih naroda ili “ostalima” te da jedan narod neće drugome birati političke predstavnike. Najava bošnjačkih predstavnika o povlačenju iz pregovora zasigurno je i jasna poruka prijateljima Bosne i Hercegovine koji su uložili značajne resurse i dragocjeno vrijeme kako bi za jedan stol doveli predstavnike konstitutivnih naroda. Uostalom, povlačenje iz pregovora je i kršenje presude Ustavnog suda države BiH koji je naložio političarima da promijene Izborni zakon, pritom naglašavajući kako je ustavotvorac imenovao, odnosno označio konstitutivne narode (Bošnjake, Srbe i Hrvate) kao posebne kolektivitete i priznao im jednaka prava. Reagirali su i iz Hrvatskog narodnog sabora, uputivši na moguće posljedice napuštanja pregovora.

– Bošnjački politički dužnosnici i stranke, predvođeni SDA, najavljenim napuštanjem pregovora, ne samo da dovode održavanje općih izbora 2022. godine u pitanje nego i samu budućnost Bosne i Hercegovine te njezinih institucija. Bošnjačka unitaristička ideologija utemeljena na diskriminaciji i nametanju političkih predstavnika ne može se izdići iz svojih uskogrudnih i diskriminirajućih postavki, a kako bi izgradili zajedničku domovinu – državu ravnopravnih konstitutivnih naroda i svih stanovnika ove države – upozorili su iz HNS-a. Dodaju kako se u okolnostima najveće političke krize, kada je dijalog stranaka u Federaciji BiH u završnoj fazi i kada su nadomak potpunog stabiliziranja, nakon zastoja državnih institucija od srpskog političkog vodstva, dovodi u pitanje i funkcioniranje federalnih institucija od bošnjačke političke vlasti.

– Naši prijatelji, medijatori i partneri iz međunarodne zajednice sada imaju kristalno jasnu sliku tko, zašto i kakvim metodama zadržavanja statusa quo želi ostvariti svoje velikobošnjačke ideologije i zbog čega izlazi iz cjelokupne priče – istaknuli su iz HNS-a, poručivši kako hrvatski politički predstavnici okupljeni u Hrvatski narodni sabor ne odustaju od stvaranja funkcionalne i održive Bosne i Hercegovine. Jednako važno, još jedanput ističu, ne odustaju ni od borbe za Ustavom zajamčena prava i ravnopravnost sva tri naroda u BiH.

Važnost pregovora

Poručili su kako je stav HNS-a jasan, precizan i nepromjenjiv – pregovori s konačnim dogovorom o svim otvorenim pitanjima nemaju alternativu, a reforma izbornog zakonodavstva mora imati konačni epilog i održivo rješenje gdje će biti stvoreni uvjeti za normalan suživot sva tri naroda i svih stanovnika u BiH, bez diskriminacije i političke majorizacije.

Dario Pušić/VL/https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.