Posljedice toplinskog vala Prof. dr. sc. Dragan Babić za Večernjak: Što ekstremne vrućine čine našoj psihi, koje tri namirnice trebamo jesti, kako se boriti…

nedjelja, 9 kolovoza 2026

Koje su posljedice dugotrajnih temperaturnih ekstrema na ljudsku psihu te kako se (iz)boriti s paklenim vrućinama, a ostati što manje napet i nervozan, objasnio je akademik prof. dr. sc. Dragan Babić, dr. med., specijalist neuropsihijatrije i subspecijalist socijalne psihijatrije

Svjedoci smo sve učestalijih vremenskih ekstrema, pa su tako i toplinski valovi sve dulji i češći. Nažalost, ni BiH nije iznimka te se već danima prži od sjevera do juga. Tako je upravo ovog četvrtka, 6. kolovoza, kako je objavio bh. meteorolog Nedim Sladić, temperatura zraka u Mostaru, prema podacima SYNOP mreže Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH i Republičkog hidrometeorološkog zavoda RS-a, dosegnula čak 42,3 Celzijeva stupnja. Bila je to ujedno i najviša temperatura ovog ljeta. No ono što posebno zabrinjava podatak je kako je to bio deveti dan u nizu u kojem je maksimalna dnevna temperatura u gradu na Neretvi iznosila 40 ili više stupnjeva, što se nastavilo i jučer (petak), deseti dan. Mnogi bi rekli – ništa čudno za Mostar, koji inače slovi za najtopliji grad u BiH (i kakve li ironije – kroz koji protječe najhladnija rijeka na svijetu), ali činjenica je kako dugotrajni toplinski val, odnosno nenormalno visoke temperature zraka, itekako negativno utječe na ljudsko zdravlje. I to ne samo fizičko.

Život na 40 stupnjeva

Nažalost, ni prognoza FHMZ-a za sljedeće dane nimalo ne obećava. Danas (subota, 8. kolovoza), temperature su na jugu BiH išle do 38 stupnjeva, koliko je izmjereno u ponovno najtoplijem Mostaru, dok se sutra (nedjelja, 9. kolovoza) očekuju i do 39. Toplinski val nastavlja se i idućega tjedna. U ponedjeljak, 10. kolovoza, temperature zraka na jugu će ponovno dosegnuti 40 Celzijevih stupnjeva. Utorak i srijeda, 11. i 12. kolovoza, najavljuju novi ‘pakao’, a prognoziraju se temperature do 41!

Koje su posljedice dugotrajnih temperaturnih ekstrema na ljudsku psihu/mentalno zdravlje, kako kod zdravih osoba tako i kod onih kojima je već dijagnosticiran neki psihološki poremećaj/bolest te kako se (iz)boriti s “paklenim” vrućinama, a ostati što manje napet i nervozan, za Večernji list objasnio je akademik prof. dr. sc. Dragan Babić, dr. med., inače specijalist neuropsihijatrije i subspecijalist socijalne psihijatrije.

– Sada je ljeto, a mi živimo u Mostaru i u Hercegovini, gdje vladaju velike, a kako i vidimo, i dugotrajne ekstremne vrućine. Nažalost, one nikako pozitivno ne djeluju na ljudsku psihu, nego kod većine ljudi izazivaju pritisak, razdražljivost, stres, pojačanu nervozu, anksioznost, uznemirenost i opću slabost. Njihov negativan utjecaj na većini se ljudi manifestira i pojačanom napetošću, osjećaju se depresivnima i manje sposobnima za rad – kaže nam prof. dr. sc. Babić, dodajući kako velike vrućine negativno djeluju na osobe koje imaju neku psihičku bolest (shizofrenija, bipolarni poremećaj…), ali i na one koje imaju bilo koji psihički poremećaj (anksioznost, depresivnost, somatizacija…) – kaže te objašnjava i što se u trenucima kada se živa u termometru danima ne spušta ispod 40 stupnjeva, kao što je to upravo slučaj s ovim toplinskim valom koji će, sudeći prema prognozama meteorologa, još potrajati, ustvari događa s našim organizmom.

– Kao što sam već rekao, vrlo visoke vanjske temperature ne djeluju pozitivno na naše zdravlje – pogoršavaju i organsko i psihičko stanje. Mnogi neurološki bolesnici upravo zbog njih pate od glavobolje, otežano dišu, imaju probleme sa srcem i opću slabost. Pacijenti koji imaju psihičke probleme postaju nervozniji, anksiozniji, depresivniji, time i smanjeno funkcionalni. Vrlo je važno da neurološki bolesnici koriste svoj mozak i misle pozitivno. Treba izbjegavati boravak na otvorenom kada su vrlo visoke temperature i najbolje je biti u prostoriji s uključenim klima-uređajem. Također, trebaju piti i više tekućine nego obično – kaže.

Posebno nam teško padaju tropske noći, kada se temperatura zraka ne spušta ispod 20 Celzijevih stupnjeva. Mnogi pate od nesanice, a nedovoljno sna dodatno nas iscrpljuje.

– Noću su temperature ipak niže nego po danu, ali su u ovome razdoblju i one previsoke. Stoga je važno boraviti u rashlađenom domu, konzumirati laganu večeru, tu bih opet naglasio uzimanje više tekućine, a obvezno i nošenje adekvatne i udobne odjeće od prirodnih materijala – kaže akademik Babić, dajući i savjet psihički zdravim osobama kako da se barem malo lakše nose s ovim ekstremnim vremenskim uvjetima.

Kod nekih se osoba javljaju i ljutnja (lakše ‘planu’), pa i agresija, ali i strah – boje se izaći na vrućinu kako im se nešto ne bi dogodilo.

Stalna napetost

– Strah je danas vrlo česta pojava. Veoma puno ljudi danas strahuje, strepi, brine se i ima tjeskobu. To je anksioznost koju je vrlo važno prepoznati i boriti se protiv nje pozitivnim mišljenjem, umjerenim tjelesnim aktivnostima, a što se tiče prehrane – trebali bismo svaki dan jesti čokoladu, bananu, sir. A za one koji vjeruju u Boga, vrlo je važno pomoliti se i zahvaliti mu – savjetuje prof. dr. sc. Babić odgovarajući i na naš upit zašto se ovakvo vrijeme danas mnogo teže psihički podnosi nego prije te jesu li možda na neki način “krivi” i mediji pa nam stvaraju dodatni pritisak i strah “bombardirajući” nas vijestima o temperaturnim ekstremima.

– Posljednjih desetljeća svjedoci smo vrlo velikoga napretka tehnologije, digitalizacije… Danas gotovo svi ljudi više gledaju TV, slušaju radio ili su na mobitelu, društvenim mrežama, a to velikoj većini njih uopće ne pomaže. Naprotiv, odmaže im, čini ih anksioznima i povećava im nervozu, napetost, strah…

Za kraj smo zamolili akademika Babića da nam ukratko preporuči neke “rituale” za lakše podnošenje toplinskog vala te hranu koju bismo trebali uzimati kako bismo se i psihički bolje osjećali te što trebamo izbjegavati upravo radi očuvanja naše psihe.

– Kao što sam već istaknuo, vrlo je važno pozitivno mišljenje, tjelovježba, a u prehrani – ponavljam – svaki dan jesti čokoladu, bananu i sir te se pomoliti dragom Bogu. S druge strane, treba izbjegavati negativno mišljenje, neprimjerenu hranu i fizičku pasivnost. To odmaže psihičkom zdravlju i povećava anksioznost, strah, nervozu… – kazao nam je akademik Babić potvrđujući kako se posljednjih nekoliko desetljeća povećava broj onih koji traže stručnu pomoć psihijatra, od vrlo mladih do pacijenata srednjih godina, ali i starijih – najviše je onih koji su anksiozni, napeti, nervozni, nesigurni, ali i sekundarno depresivni, dok neki od njih imaju i somatizaciju.

Dodao je i kako danas, osim samopomoći, postoje i vrlo kvalitetni lijekovi koji jako pomažu, a pacijente čine opuštenijima, mirnijima, zadovoljnijima i zdravijima.