D. Pejčinović: „Poturica gori od Turčina!“

0

 BiH na prekretnici – 4. dio

U samo dva dana Hrvatska izvještajna novinska agencija (Hina) objavila je dvije značajne vijesti iz susjedstva. U prvoj se govori o istupu srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, koji je pozvao na pregovore o mirnom razdruživanju zajedničke države, uz posredovanje Turske, Srbije i Hrvatske: „Ako je moguće da u konstelaciji Erdogan, Vučić, Milanović razgovaramo, razgovarat ćemo. Ako ne, vidjet ćemo“, izjavio je novinarima Dodik, srpski član tročlanog predsjedništva države… Hrvatski i bošnjački član predsjedništva Željko Komšić i Šefik KomšićDžaferović u petak su upozorili kako od Dodikovih najava mirnog raspada zemlje nema ništa..“ (v. članak „Dodik pozvao Milanovića da sudjeluje u komadanju BiH: Daytonski sporazum je mrtav“, Večernji list, 29.8.2021.)

Neki čitatelji-komentatori odmah su upozorili da Komšić nije nikakav hrvatski član predsjedništva, pa ga ni Hina ne bi trebala tako oslovljavati. Već idućeg dana novinari su unijeli ispravku u novi članak, i Komšića primjereno titulirali: „Predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić u nedjelju je odlučno odbacio ideju njegovog kolege u državnom vrhu Milorada Dodika da se predsjednici Hrvatske, Srbije i Turske uključe u pregovore o rješavanju unutarnjih pitanja u BiH. – Ne vidim na koji način bi danas dvije države koje su izvršile agresiju na BiH mogle imati veći međunarodni kredibilitet od SAD-a, Britanije, Njemačke, Francuske, EU-a i UN-a, pa i Rusije, koji su svjedoci potpisivanja Daytonskog sporazuma“, kazao je Komšić u reagiranju na Dodikov prijedlog.“ (Hina/V. list, 30.8.)

Kada Komšić govori o „dvije države koje su izvršile agresiju na BiH“, svima je jasno da misli na Srbiju i Hrvatsku. No, kad je već tako, postavlja se pitanje zbog čega Hina tog nitkova i uzurpatora predstavlja kao „hrvatskog člana“ predsjedništva?! Novinari spomenute agencije nisu baš tako nepismeni i neupućeni u bosanska zbivanja, kako bi neki čitatelj mogao pomisliti, a to dokazuje i usporedba gore spomenutih članaka. Naime, kada Komšić napada Dodika i srpsku politiku, Hina ga u svojim izvješćima lukavo predstavlja kao „hrvatskog člana predsjedništva“; kad se Željko malo zaleti i pljucne na Hrvatsku, novinari izvještajne agencije prikazuju ga neutralno, kao „člana predsjedništva“, ili „predsjedatelja predsjedništva“, dakle, bez nacionalne odrednice. Razlika je naizgled malena, ali znakovita! Čitajući pozorno izvješća koja Hina šalje iz BiH, nepristran čitatelj morao bi se zapitati tko zapravo plaća te novinare – Zagreb ili Sarajevo?

Disolucija Bosne i Hercegovine

„Namjere su da se pridržavamo Daytona, koji uporno krše određeni ljudi i određene političke opcije za zločinačke poduhvate; to rade dva člana Predsjedništva – predstavnik Bošnjaka i „predstavnik“ Hrvata… Ova dvojica govore da je BiHHrvatska zločinačka država, toliko godina nakon rata. Kakav je to zalog za sutra? Kako možeš živjeti s takvim ljudima?“ (Zoran Milanović, predsjednik RH)

Dodikov prijedlog raspuštanja („disolucije“) države BiH trenutno se doima preuranjenim, ali to ne znači da ga ne treba razmotriti kao jednu od mogućih opcija. Ako muslimanski ekstremisti u Sarajevu nastave ometati donošenje novog izbornog zakona, hrvatski pregovarači neće imati puno izbora, odnosno, morat će, zajedno sa Srbima, pristupiti blokadi institucija na svim razinama. U slučaju da pritom dođe do nasilja i međunacionalnih sukoba, raspad BiH mogao bi se Zapadu učiniti sasvim prihvatljivim rješenjem, baš kao i povlačenje iz Afganistana. Prije nego što se to zaista dogodi bilo bi dobro „akademski“ raspraviti neka sporna pitanja; primjerice, kako bi se u slučaju disolucije izgladili hrvatsko-srpski teritorijalni sporovi u BiH?

Kao što je dobro poznato, hrvatska strana najviše je oštećena u bosanskoj Posavini, koja je daytonskim sporazumom podijeljena na hrvatski, srpski i zajednički dio (Brčko). Srbi su iz „svog“ dijela Posavine protjerali mnoštvo Hrvata, a samo se mali broj prognanika nakon rata vratio u svoje domove. S druge strane, i Srbi su izgubili velik teritorij u zapadnoj Bosni (Drvar, Glamoč, Grahovo), koji je pripao hrvatskom dijelu Federacije. Nakon rata pet-šest tisuća Srba vratilo se uz pomoć SFOR-a u Drvar, pa su tako ponovno postali većinsko stanovništvo u tom gradiću. Na srpskoj strani neki smatraju da bi zbog te promjene Drvar trebalo priključiti RS-u. No,koliko je vjerojatno da će Hrvati tek-tako nekome poklanjati teritorij, bez odgovarajućih ustupaka druge strane? Ta vremena su davno prošla!

Hrvatsko-srpska nagodba?

Najvažnija sporna točka u BiH je brčanski distrikt, na kojega polažu pravo sva tri konstitutivna naroda. Kakav je Upitniksadašnji raspored snaga u „multi-kulti“ distriktu? Srbi su uspjeli zadržati etničku većinu u sjevernom dijelu Brčkog, na području koje su osvojili početkom rata. U sam grad vratilo se dosta Muslimana, pa srpska nadmoć više nije tako izrazita. Hrvati su opstali na prostoru koji su obranili, u dvije odvojene skupine naselja južno i jugozapadno od grada.
Ako bi došlo do raspada BiH, prva stvar koju bi Srbi morali napraviti je uspostava nadzora nad brčanskim distriktom, odnosno onim dijelom koji im je potreban za nesmetan prolaz posavskim koridorom. Iako mnogi na srpskoj strani smatraju to pitanje riješenim, stvari nisu baš tako jednostavne, pogotovo sa stajališta međunarodnog prava. Ako ne žele nepotrebnu gužvu, Srbi će se morati nagoditi s nekim od suvlasnika, bilo s Hrvatima, bilo s Muslimanima. (Najbolje i s jednima i s drugima!)

Hipotetski gledano, u zamjenu za brčanski koridor i Drvar Hrvati mogu zahtijevati teritorijalne ustupke na području Posavine (npr. Bosanski Brod i B. Šamac, ili B. Brod i dio Dervente), te još neke „sitnice“ o kojima je preuranjeno govoriti. Postoje različite inačice hrvatsko-srpskog razgraničenja, ali najvažnije je da srpska strana shvati kako ništa neće dobiti besplatno. Uostalom, kad bi se predložena razmjena teritorija ostvarila, srpski entitet dodatno bi se povećao sa sadašnjih 48% na 49% BiH, koliko je i predviđeno u Daytonu. Pristankom obje strane na mirnu korekciju granica značajno bi se popravili ukupni hrvatsko-srpski odnosi. Kome to nije u interesu?

Dinko Pejčinović/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara