Pregovori s talibanima: da, ali kako?

Čitava jedna zemlja kao talac

U slučaju Afganistana, osjetljivo i kontroverzno pitanje pregovaranja postaje posebno vruća tema. Zato što su militantni islamisti praktički uzeli cijelo stanovništvo kao taoce. Onaj tko želi pomoći narodu teško može zanemariti talibane, odnosno snage koje su vladale oko pet godina tijekom svog “Islamskog Emirata u Afganistanu”: od osvajanja Kabula u rujnu 1996. do invazije međunarodnih trupa 2001. godine.

Sada su opet na vlasti. A iz perspektive međunarodne zajednice, u ratom razorenoj zemlji moraju se spriječiti gore stvari: ozbiljna stalna kršenja ljudskih prava, masovni pokreti izbjeglica, bezbroj smrtnih slučajeva od gladi i opasnost da bi Afganistan mogao ponovno postati gnijezdo stranih terorističkih organizacija – poput Al-Qaide ili takozvane Islamske države IS, koja se već budi. Ako situacija eskalira, promatrači ne isključuju ovu opasnu lančanu reakciju, koja bi geostrateški važnu zemlju na raskrižju između srednje i južne Azije mogla potpuno gurnuti u ponor.

Merkel se nada suradnji

Mjesecima su se vodili razgovori između različitih aktera u glavnom gradu Katara Dohi s političkim vodstvom talibana. Pri tome je glavni fokus bio na pitanju kako formirati vladu. Sada zapadne države rade pod visokim pritiskom kako bi nastavile s evakuacijom afganistanskog naroda kojem je potrebna zaštita i vlastitih građana.

Kancelarka Angela Merkel se očito oslanja na spremnost novih starih vladara u Kabulu na suradnju. “Naš cilj mora biti očuvanje što je više moguće promjena koje smo postigli u Afganistanu u posljednjih 20 godina”, rekla je Merkel u Bundestagu. “Talibani su sada stvarnost u Afganistanu.” Ovo je gorko, rekla je, ali treba se suočiti s tim.

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas također smatra da su pregovori neizbježni. “Uopće ne postoji način za zaobilaženje razgovora”, rekao je Maas u Dohi. Prethodno je posjetio četiri zemlje koje graniče s Afganistanom kako bi stekao uvid u situaciju u regiji. Maas je jasno rekao da za njega sada direktan susret ne dolazi u obzir. Očito savezna vlada želi izbjeći sve što bi moglo izgledati kao službeno priznanje novih vladara. U glavnom gradu Katara bivši njemački veleposlanik u Afganistanu Markus Potzel u kontaktu je s delegacijom islamista.

Ublažavanje prevelikih očekivanja

Talibani i u Kabulu pokušavaju promijeniti imidž, prikazujući se kao umjerena sila koja podržava državu koje se stanovništvo ne bi trebalo plašiti. Vodeći članovi talibana čak su dozvoliti novinarkama da ih intervjuiraju. S druge strane, prijavljuju se nasilni napadi iz raznih provincija. Također se govori da je navodno djevojčicama onemogućeno pohađanje škole, a ženama odlazak na posao.

Ipak, razgovori s talibanima vjerojatno će biti neophodni ili bez alternative “kako bi se preostali lokalni suradnici i ugrožene osobe mogli izvući iz Afganistana”, kaže Joachim Krause, ravnatelj Instituta za sigurnosnu politiku na Sveučilištu Kiel. U odgovoru na pitanje DW-a upozorava ipak da ne treba imati pretjerano velika očekivanja. Po njegovom mišljenju, jedino ima smisla pregovarati o evakuaciji lokalnog osoblja. Sve ostalo, poput razmišljanja o sprječavanju općeg kretanja izbjeglica ili razmišljanja o povratku terorističkih skupina, po njegovom mišljenju, ima male šanse za uspjeh. “Kako bi talibani trebali spriječiti nekontrolirano kretanje izbjeglica ili čak povratak stranih terorističkih skupina? Oni ipak samo djelomično vladaju zemljom. A mi ne želimo da oni spriječe protok izbjeglica pucajući na njih”, piše Krause.

Osim toga, ovaj stručnjak za sigurnosnu politiku vidi Njemačku u oslabljenom pregovaračkom položaju. Budući da nije bilo moguće evakuirati svo lokalno osoblje, Savezna Republika je sebe odavno dovela u situaciju da može biti ucjenjivana, kaže on i zaključuje: “Htjeli mi to ili ne, moramo prihvatiti uvjete koje su nam postavili talibani kako bismo pomogli tim ljudima da napuste zemlju na druge načine.” To mogu biti zahtjevi za novcem, možda i zahtjevi za hranu ili lijekove. Početna procjena njemačkih spasilačkih operacija pokazuje da je do sada iz Afganistana odletjelo samo 138 lokalnih radnika. Prema procjenama njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, oko 50.000 njih još uvijek čeka pomoć.

Osobni interes kao pokretač pregovora

Uspjeh pregovora postoji ili propada uz uvjet spremnosti talibana da se drže dogovorenih sporazuma. S tim u vezi, suosnivač i suvoditelj neovisnog think tanka “Afghanistan Analysts Network” (AAN) Thomas Ruttig optimističniji je od stručnjaka za sigurnosnu politiku Krausea. Ruttig računa s tim da islamisti žele napredak iz vlastitog interesa. “Talibanima je potrebna svaka vrsta gospodarske pomoći, bez obzira na to odakle dolazi, jer nakon 40 godina rata zemlja jednostavno nema infrastrukturu.” Ako talibani počnu ucjenjivati ​​vlade onda prije otežavaju to da se vlade upuste u pregovore i da zaista dođe novac u zemlju, kaže Ruttig za DW.

Njemačka i neke druge zemlje zaustavile su isplatu razvojne pomoći. Osim toga, imovina afganistanske vlade u inozemstvu zamrznuta je, što je otežalo platni promet s tom zemljom. Uobičajeni transferi iz inozemstva se otkazuju. Mjenjačnice poput Western Uniona su zatvorene. Zemlja, koja je čak i u dobrim vremenima imala poteškoće da vlastitom snagom opskrbi svojih 39 milijuna građana, sada je pred propašću.

Nema novog središta islamističkog terora?

Talibani, koji se žele predstaviti narodu kao bolji vladari, dobro znaju da Afganistan teško može preživjeti bez humanitarne pomoći. Ovo je još jedan razlog zašto Thomas Ruttig iz Afganistanske mreže analitičara polazi od toga da neće dopustiti da zemlja ponovno postane središte islamističkog terorizma. “Zato što bi se tada morali bojati odmazde i daljnjih sankcija. Ne mogu si to priuštiti. Vjerujem da talibani politički razmišljaju. Ne treba ih podcjenjivati ​​kao bradate srednjovjekovne osobe, kako se to često čini.”

Ruttig se zalaže za koncentriranje na humanitarna pitanja u sljedećih nekoliko mjeseci i promatranje povećava li se represija talibana. Osim toga, kako kaže, mora biti jasno da postoje međunarodni standardi kojih se oni moraju pridržavati. Pri tome, kako nastavlja dalje, Zapad ne bi smio pregovarati sa superiorne moralne pozicije. “Nakon onoga što je Zapad učinio ili tolerirao u Afganistanu, uključujući navodne ratne zločine i kršenja ljudskih prava, trebali bismo se suzdržati od toga”, naglašava Ruttig.

Nije ostalo mnogo vremena za uspješne pregovore. Situacija u Afganistanu je svakim danom sve gora.

DW/https://www.dw.com/hr/Hrvatsko nebo