J. Sabol: Katolik vjernik: Slobodan čovjek

 Gdje je Duh Gospodnji, ondje je sloboda ( 2 Kor 3, 17)

Mi kršćani katolici smo ljudi koji smo našli Gospodina. Zapravo On je našao nas. Nešto slično se događa kod ljubavi i s ljubavlju prema Gospodinu. Mi ga možemo ljubiti jer je On najprije nas ljubio. To doživljavamo po tome da više ne osjećamo potrebu za nekim drugim autoritetima; za nekim drugim štitarima i izbaviteljima. Njegova ljubav nas je oslobodila od te potrebe. Time smo izbavljeni od ropstva općenito, time smo posebice izbavljeni od ropstva magije, iluzije, utopije, duha vremena, iz ropstva objavljenog javnog mišljenja, iz ropstva jakih ličnosti, iz ropstva ideologija, zakona i normi, iz utjecaja znanstvenih sistema…

Još više i utješnije: mi smo čak oslobođeni od ropstva vlastitih uvjerenja, stavova, vrednovanja, pravdanja. Primili smo Božju milost i s njome snagu i moć da Boga stavljamo na prvo mjesto pred svim drugim dobrima duše, duha i tijela. Ni pred kime i ni pred čime nemamo straha osim pred jednom mogućnosti: da izgubimo strah Božji.

Mi kršćanski vjernici odlikujemo se i time da tražimo i da nalazimo našeg Boga u svim stvarima. Onog Boga, kojeg nam je Krist Gospodin objavio: našeg Oca. To čini našu slobodu. Veće slobode nema na svijetu nego je ova po milosti. U stvari je tako da uopće nema druge prave slobode izvan ove slobode, koju nam daruje Duh Božji. To hoće reći riječ: Sloboda djece Božje.

Naravno, svjesni smo da naša sloboda nije potpuna niti savršena. Niti naše otkupljenje nije potpuno i definitivno u svojim plodovima. Sve je samo djelomično, kao što je i naše znanje djelomično. Mi „sjedimo još uvijek u sjeni smrti“, jer je naš duh još u materiji. Da je naš duh potpuno čisti duh, slobodan od materijalnog, bio bi u punom svjetlu. Ali postoji za njega druga mogućnost: da bude u potpunoj tami. Duh izvan materijalnog je ili svjetlo ili tama. Sudbina anđela to pokazuje. Pali anđeli su potpuna tama, sila tame, moć laži i prevare.Za njih nema više oslobođenja i prijelaza na svijetlo. S nama, s djecom ovog svijeta je drukčije. Mi ne možemo prijeći niti u potpuno svjetlo, ali niti u potpunu tamu za vrijeme boravka na zemlji. Svjetlo naše spoznaje, naše svetosti i dobrote je ipak pokriveno sjenom ili sjenama. Ali za utjehu vrijedi i to: tama naše slabosti, tama naših djela iz snage grijeha je uvijek pokrivena svjetlom nade, svjetlom sjećanja da nam je bilo tako lijepo u kući Oca, prije nego smo je napustili. Ova mala svjećica sjećanja na kuću Oca prerasti će jednog dana u svijeću odluke da ćemo se vratiti u kuću Oca. Tog časa je tama nestala iz našeg srca, iz naših misli: naš duh se vraća u svjetlo.

Da je s nama tako ovdje na svijetu, nemojmo žaliti jer je istina: samo duh u materijalnom, u tijelu, može se veseliti i tugovati; može plakati i smijati se; može prolaziti kroz dolinu suza i tako se plačući čistiti od krivice jer „grijeh moj stoji vazda preda mnom“. Radost u suzama oplakivanja krivice je božji dar nama djeci ovog svijeta. Suze radosnice, suze zahvalnosti i suze ljubavi – to je duboka prava sreća našeg života ovdje na zemlji. Anđeli ne poznaju tu sreću. Samo naše ljudsko srce može puknuti u odricanju, u oproštaju, u razočaranju, u oskudijevanju, u žrtvovanju. Ali i u ekstazi radosti. Sve su to plodovi ili posljedice utjelovljenog duha. Nikada ne smijemo zaboraviti: nama primjereno svjetlo je svjetlo sjene smrti jer samo to svjetlo možemo podnijeti, i samo to svjetlo nam je korisno. Bojazan nas zahvaća radi odsutnosti Boga, i trpimo radi nje. Ali ne zaboravimo: prisutnost Boga u punini bi nas sagorjela. Da smo potpuno prosvijetljeni, bili bismo izloženi napasti da budemo uobraženi, oholi, nepodnošljivi u odnosu prema onima, koji još sjede u tami. Primjereno nam je samo jedno: u poniznosti zahvaljivati na božjem daru izabranosti i ljubavi. Milost utjehe bez svake sjene primati će ponizni. „Pogleda na poniznost službenice svoje… i naraštaji će je zvati blaženom..“. Ta proročka riječ se ispunjava svakog dana u srcima ljudi koji Mariju nazivaju Kraljicom Hrvata.

dr. Josip Sabol/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo