D. Pejčinović: Bosna i Hercegovina na prekretnici (2. dio)

 Kako pomiriti očito nepomirljive interese Hrvata i Muslimana-Bošnjaka?

Hrvatski narodni sabor (HNS)

Na 9. zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine u Mostaru, zapažen govor o „stanju nacije“ održao je predsjednik Glavnog vijeća HNS-a dr. Božo Ljubić. Prenosimo nekoliko izvadaka!

„Srpska mainstream politika, bilo da je riječ o poziciji ili opoziciji, smatra da je srpsko pitanje privremeno riješeno uspostavom entiteta Republika Srpska na polovici teritorija BiH. Povezujući RS – gospodarski, prometno, energetski i politički – s Republikom Srbijom čeka se moment kada će ujedinjenje biti faktičko stanje, sa ili bez međunarodne verifikacije. Bošnjačka mainstream politika, bilo da je riječ o poziciji ili opoziciji, zajednički rade na stvaranju unitarne „građanske države“, odnosno bošnjačke nacionalne države. S obzirom da nije realno da to u kratkoročnom periodu ostvare na čitavoj teritoriji BiH, cilj im je ukidanje svih prerogativa i instrumenata konstitutivnosti hrvatskog naroda u FBiH i pretvaranje Federacije u bošnjačku repliku Republike Srpske. Dakle, što se Srba i Bošnjaka tiče, u tijeku je podjela BiH na dva paradržavna entiteta, srpski i bošnjački, u kojoj je Hrvatima dodijeljena uloga kolateralne štete i multietničkog ukrasa na razini folklorne zajednice…

Navikavamo se na Bosnu i Hercegovinu kao državnu zajednicu ili konfederaciju dva entiteta. Vladu Federacije BiH u kojoj od 17 članova, 9 Bošnjaka može donijeti svaku odluku bez 5 hrvatskih ministara, čak i u situaciji kada su svih pet izraz legitimne hrvatske izborne volje… Evo nedavno su nam najavili i treću antihrvatsku Vladu FBiH spuštanjem „fenomena Komšić“ na niže razine.. Navikavamo se na Vladu Republike Srpske u kojoj od 17 članova, 9 srpskih ministara može donijeti svaku odluku bez hrvatskih ministara…“ – primjećuje Ljubić. Na ovome mjestu treba istaknuti da, prema posljednjem popisu stanovništva, od 545.000 Hrvata samo 29.000 živi u srpskom entitetu. Prema tome, uzmemo li u obzir i dio brčanskog distrikta, Srbi sveukupno ugrožavaju 6% Hrvata u BiH, a Muslimani-Bošnjaci preostalih 94%!

Nacionalna strategija

„Međutim, što da se radi ako jedan narod ne želi graditi funkcionalnu državu, ili je ne želi uopće, a drugi je želi samo za sebe, što negira i svrhu i smisao postojanja ovakve države?“ pita se Ljubić, i nastavlja: „Ako drugi ne žele BiH u kojoj će Hrvati biti konstitutivni i jednakopravni, mi moramo biti spremni pobrinuti se za sebe, u svim okolnostima. Trebamo definirati i provoditi vlastitu nacionalnu strategiju… Stoga, zajedno s Hrvatskom i Europskom Unijom moramo inzistirati na takvom unutarnjem uređenju Bosne i Hercegovine koje će nama Hrvatima omogućiti očuvanje hrvatskog političkog subjektiviteta, a to možemo očuvati samo na načelima federalizma i konsocijacijske demokracije po modelu teritorijalne ili institucionalne autonomije, ili, najbolje, kombinacijom oba modela (primjer Belgije).“

Slično razmišlja i predsjednik HNS-a dr. Dragan Čović: „Mogli ste danas čuti da ima jako puno naših predstavnika koji inzistiraju na trećem entitetu. Davno sam rekao da će neodgovorna politika bošnjačkog naroda i njegovih političkih predstavnika dovesti do nečega takvoga.“ Kao i uvijek do sada, Čović nastupa oprezno i odmjereno, a nema nikakve sumnje da pritom uvažava i savjete iz Zagreba. U postojećim okolnostima to bi trebalo biti dovoljno za nekakvu „kompromisnu“ izmjenu izbornog zakona, na čemu ustrajavaju predstavnici zapadnih veleposlanstava. No, što učiniti ako taj plan ne uspije, to jest ako muslimanski ekstremisti u Sarajevu, uz potporu dijela međunarodne zajednice, odbiju „kompromis“? Na to pitanje HNS zasada ne nudi odgovor.

Bilo kakva ozbiljna nacionalna strategija morala bi prvo utvrditi za što se Hrvati uopće zalažu. Općenite fraze o jednakopravnosti, konstitutivnosti …itd. ne mogu više nikoga zadovoljiti. U našoj javnosti sve više sazrijeva svijest da je sadašnja Federacija s Muslimanima-Bošnjacima uteg oko vrata kojega se Hrvati moraju riješiti čim to okolnosti dozvole. Naravno, toga su svjesni i muslimanski „stratezi“, kojima je eliminacija Hrvata postala nacionalni prioritet. S takvim, međusobno suprotstavljenim ciljevima, ni jedan ni drugi narod neće daleko dogurati. Jedini razuman kompromis, usmjeren na spašavanje države BiH od nekontroliranog raspada, bio bi dogovorno raspuštanje Federacije, odnosno njezina podjela na hrvatski i bošnjački dio. Kako bi to izgledalo na papiru?

Novo normalno – jedna država, dva distrikta, tri entiteta

Glavni uzrok sadašnje nestabilnosti Bosne i Hercegovine nalazi se u hrvatsko-bošnjačkoj Federaciji, koja je, gledano s distance, trebala biti raspuštena odmah nakon srpskog poraza u ratu. Dok se taj problem ne riješi, neće biti napretka ni na euro-atlantskom putu, za koji se naši političari tako zdušno zalažu. No, kako pomiriti očito nepomirljive interese Hrvata i Muslimana-Bošnjaka? Neki predlažu podjelu Federacije po ratnim granicama; područja koja je Hrvatsko vijeće obrane nadziralo u vrijeme Daytona pripala bi Hrvatima, a sve ostalo Muslimanima. Takvo zdravorazumsko rješenje bilo bi pravedno, ali ne i osobito praktično, ponajprije zbog vrlo složenog razgraničenja u središnjoj Bosni. Autor stoga predlaže da se na prostoru Federacije formiraju dva nacionalna entiteta – hrvatski i muslimanski, a da srednja Bosna, po uzoru na Brčko, postane zaseban distrikt u kojem bi oba naroda ravnopravno dijelila vlast. (v. kartu!)

Ukratko, riječ je o rješenju koje podjednako uvažava i sadašnju administrativnu podjelu Federacije, i nekadašnje ratne crte razgraničenja (npr. u Mostaru). Na taj način čitava BiH podijelila bi se na tri nacionalna entiteta i dva multietnička distrikta, čime bi bili zadovoljeni vitalni interesi sva tri konstitutivna naroda, a na svoje bi došli i zagovornici multietničkih „torova“. Autor je uvjeren da bi golema većina Hrvata u BiH podržala navedeni preustroj, a valjda bi se i na drugoj strani našlo razumnih ljudi?!

(u idućem nastavku: Bosanska Posavina)

Dinko Pejčinović/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo