Hrvatskoj „fenjer“ i po razvijenosti demokracije
Vrijeme:3 min, 57 sec
Istraživačko-analitički odjel uglednog tjednika The Economist širom svijeta provodi istraživanja o razvijenosti demokracije, i svake godine objavljuje Indeks demokracije kao politološko-sociološki pokazatelj stupnja razvijenosti i kvalitete demokracije u pojedinoj državi. Prema upravo objavljenom Indeksu demokracije za 2020.g., od 167 istraživanjem obuhvaćenih država Hrvatska dijeli 59. mjesto s afričkom državom Ganom. Slovenija je za Hrvatsku na nezamislivo visokom 36. mjestu te rang-liste, a demokratskije od Hrvatske su i Poljska i Mađarska koje su na 55. odnosno 57. mjestu. Od država članica Europske unije Hrvatska je standardno kao i u ekonomskim i socijalnim pokazateljima na predzadnjem 26. mjestu, a gora je samo Rumunjska!
Što je logično i očekivano za državu i ekonomskih nesloboda te etatistčkog gospodarstva u kojoj nema pluralizma i slobode medija primjerenih demokraciji, javna televizija je partijska, vladajuća stranka i opozicija nisu ravnopravni u kampanji i izbornom procesu te njegovoj kontroli i brojanju glasova birača, izbori su poluslobodni, nedemokratski i POLUKOMPETITVNI jer HDZ ili SDP unaprijed imaju „bonus“ od 8 mandata nacionalnih manjina u procesu formiranja parlamentarne većine tako da do stvarne promjene vlasti izvan HDZ-a i SDP-a uopće ne može doći! A temeljno je mjerilo i pokazatelj demokratičnosti izbornog procesa upravo kompetitivnost, tj. realna mogućnost da birači glasovanjem mogu promijeniti vlast. A 53 posto svih birača koji iz prosvjeda ili biračke apatije nisu izašli na izbore, odgovorili su bojkotom te farse od „festivala demokracije“ tj. nekompetitivnih i poludemokratskih izbora!
Zastupnici pak nacionalnih manjina biraju se u Hrvatski sabor po za demokratski politički poredak primjerenom POSEBNOM biračkom pravu, ali protivno političkom cilju tog predstavništva a to je zaštita i promicanje identitetskih pravâ manjinâ (kultura, obrazovanje, jezik, pismo itd.), te i protivno ustavnopravnim načelima i primjerenosti i razmjernosti parlamentarnog mandata i njegova političkog cilja a to je zaštita i promicanje pravâ manjinâ – imaju OPĆI politički mandat! Što je protudemokratski i neustavno jer za zaštitu i promicanje identitetskih prava manjina uopće nije potrebno da njihovi zastupnici odlučuju i o povjerenju vladi, donošenju državnog proračuna, ratifikaciji međunarodnih ugovora itd.; tj. da u Saboru imaju opći politički mandat! Nego moraju imati poseban politički mandat koji je i primjeren i razmjeran posebnom biračkom pravu po kojem su i izabrani u Sabor.
DO VLASTI I NA VLASTI USPRKOS DEMOKRATSKOM DEFICITU IZBORNOG LEGITIMITETA
U kojoj se demokratskoj državi ako se na izborima dobije kao što je to HDZ dobio na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020.g. samo 623.509 glasova što je minornih 16,5 posto od 3.821.530 (manje od 1/6) svih birača, može s tim i takvim DEMOKRATSKIM DEFICITOM izbornog legitimiteta postati predsjednikom Vlade i još k tome i s kancelarskim opsegom vlasti? Ni u jednoj jedinoj, ali može u poludemokratskoj, autoritarnoj i „soft“ totalitarnoj državi kao što je to Hrvatska i njezin nelegitimni i protuustavni uzurpator vlasti – Andrej Plenković!
Dakle, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković nema demokratski kvalificirani izborni legitimitet jer njegova Vlada i vlast ne proizlaze iz demokratski kvalificirane većine glasova dobivenih na izborima odnosno političke potpore demokratski kvalificirane većine birača odnosno naroda i protivna je članku 1. stavci 2. i 3. Ustava RH, a k tome je još kao predsjednik Vlade protuustavno uzurpirao i kancelarski opseg (o)vlasti! Zastupnici pak nacionalnih manjina koji Plenkovićevoj Vladi daju parlamentarnu većinu, protudemokratski i neustavno u Saboru imaju opći politički mandat i zahvaljujući upravo tome Plenkovićeva je Vlada dobila povjerenje u parlamentu i održava se na vlasti!
Što sve nedvojbeno znači i činjenično pokazuje i potvrđuje da Plenković te njegova Vlada i vlast nemaju izborno ni političko demokratsko ruho, kao ni demokratskoj državi odgovarajući ustavnopravni status. Kako pak opozicijski političari i dalje ne vide tu demokratsku golotinju i ustavnopravnu devijaciju (ili ih možda ne žele vidjeti?), čeka se kao u bajki Hansa Christiana Andersena „Carevo novo ruho“ da se u Hrvatskoj nađe neko dijete koje će uzviknuti ono za narod i demokraciju spasonosno – „Car je gol“! Samo hoće li taj glas upozorenja biti dostatno snažan da ga čuju opozicija, demokratska javnost, civilno društvo, mediji i Ustavni sud RH i konačno percipiraju to nedemokratsko i protuustavno stanje vlasti; te u skladu sa zakonom, Ustavom RH, međunarodnim konvencijama o zaštiti ljudskih i građanskih prava i sloboda te demokratskom političkom praksom i standardima; poduzmu i pokrenu odgovarajuće obrambene i zaštitne mjere i postupke?
Lovel Franić /Hrvatsko nebo
Povezani članci
Demokratski deficit i kancelarska vlast: Soft totalitarizam od HDZ-a i Plenkovića do Hrvatske
https://akademija-art.hr/2020/12/25/duboka-drzava-i-na-izborima-ne-da-promjene/
