U drevnoj armenskoj crkvi Turci zapalili roštilj

Turski mladići zapalili su roštilj i pekli meso u crkvi Djevice Marije u mjestu Germuş na jugoistoku Turske. Razvidno je da se u ovoj zemlji nastavlja neprijateljstvo prema Armeniji i Armencima, koje se smatra neželjenim susjedima.

Kako piše AsiaNews, muškarac je organizirao i javnosti posredovao roštilj unutar povijesne, iz 19. stoljeća, armenske crkve Sourp Asdvadzadzin, u selu Germuş, 10 km sjeveroistočno od Urfa, na jugoistoku Turske, piše Nedjelja.ba.

Početkom 1900-ih selo je činilo više od trećine kršćana, posebno Armenaca, koji su kasnije desetkovani genocidom ili emigrirali u inozemstvo kako bi se spasili od pokolja.

Jedan od primjera pustošenja

Crkva Djevice Marije u Germuşu je ruinirana zbog nedopuštenih iskopavanja koja su se već dugo odvijala na tom području i zbog pljačke koju su vršili lovci na glave tražeći drevno blago; gotovo stoljeće bila je nedostupna lokalnoj kršćanskoj zajednici, koja je u više navrata tražila povrat kako bi se ponovno mogla koristiti kao bogomolja.

Roštilj (na fotografiji) organiziran posljednjih dana, samo je jedan od primjera pustošenja koje se događa nad ovim zdanjem.

Prema nekim svjedočenjima i fotografijama objavljenim na društvenim mrežama, prodavač kebaba kuhao je jetru i posluživao je prisutne ljude „na događaju“. „Roštiljada“, koja je imala širokog odjeka među korisnicima interneta u tom području, podigla je val ogorčenih komentara, posebno među kršćanima. Jednoglasne osude stižu i od lokalnih predstavnika prokurdske oporbene stranke HDP, uključujući i zastupnika rođenog Armenca Gara Paylana.

Neki su stanovnici apelirali na lokalnu upravu i središnju vladu da zaštite povijesnu crkvu i vrate je za izvornu uporabu, a ne da se koristi kao pozadina za roštilj ili zabave druge prirode.

Neprijateljska klima prema kršćanima

To je još jedan udarac kršćanskoj zajednici u Turskoj, nakon prošlogodišnjih pretvaranja u džamije drevnih kršćanskih bazilika – dotada muzeja u ranim 1900-ima pod Ataturkom: Aja Sofije i Hore.

Kontroverzne odluke donesene su u kontekstu politike „nacionalizma i islama“ predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, a sve u pokušaju skrivanja ekonomske krize i zadržavanja vlasti. Nakon predsjedničkog dekreta koji je odredio njegovu preobrazbu, islamske su vlasti prekrile slike Isusa, freske i ikone koje svjedoče o kršćanskim korijenima bijelom zavjesom i u Hori i u Aja Sofiji.

Neprijateljska klima prema kršćanima, posebno Armencima, proizlazi i iz rezultata istraživanja pod nazivom Istraživanje trendova u Turskoj, koje je provelo Sveučilište Kadir Has u Istanbulu, prema kojem sve manje ljudi prihvaća imati za susjede Armence.

Također, Armeniju se smatra jednom od prve tri države na svijetu koja predstavlja prijetnju Turcima. Na pitanje „Ne želim biti blizu …“, 47,6% ispitanika odgovorilo je Armencima, dok su Grci na drugom mjestu s 45,2%. Samo 11,8% intervjuiranih Turaka slaže se da za susjede ima Armence.

HMS/https://hms.ba/Hrvatsko nebo