Kapitalni projekt: Rječnik kajkavskog jezika odsad se može pretraživati i na webu

0
Željka Brlobas i ravnatelj Instituta, Željko Jozić foto:Darko Tomaš/Cropix

 

 

Među izvorima Rječnika su ‘Balade Petrice Kerempuha‘, ali i pisma, oglasi ili npr., priručnici o uzgoju dudova svilca.

Ovih je dana u javnost pušteno online izdanje Rječnika hrvatskog kajkavskog književnog jezika započetog još 1936., kada je na sjednici tadašnjeg Historičko-filologičkog razreda HAZU odlučeno da se Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika objavi kao samostalno leksikografsko djelo.

Posao izrade ovog rječnika u međuvremenu je nastavio Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji se odvojio od HAZU i od 1996. funkcionira kao samostalna institucija. Riječ je o jednom od institutskih kapitalnih projekata, koji je rađen na tradicionalni način. Riječi koje su ušle u Rječnik kajkavskog književnog jezika najprije su iz pisanih izvora ispisivane na gotovo milijun kartica, posloženih u čak 256 kutija, od kojih svaka čuva oko tri stotine kartica. Nakon leksikografske obrade i objavljivanja u rječničkim svescima kajkavske su natuknice, kojih je više od 50.000, sada dostupne i za pretraživanje na webu na domeni kajkavski.hr.

– Neki su ljudi ovom rječniku posvetili cijeli svoj znanstveni vijek. Danas takvih projekata više ni nema, rječnici su obično puno manjeg opsega, a promijenio se i način obrade podataka – govori nam Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, pa nastavlja: – Paralelno s time što smo napravili web izdanje ovog rječnika, u planu nam je objaviti još barem jednu knjigu. Optimistično se nadamo završiti taj projekt za deset do 15 godina.

image
foto: Darko Tomaš/Cropix
Začetak ideje

Jedna od znanstvenica koja je posvetila značajan dio svoje karijere ovome rječniku je doktorica znanosti Željka Brlobaš, voditeljica projekta Rječnika kajkavskoga hrvatskoga jezika. Ona nam najprije govori o začetku ideje o rječniku. – U HAZU je nastao Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika. Na njemu se počelo raditi 1880. godine, a u njemu su bili zastupljeni štokavski i čakavski pisani izvori.

Kako je nastajao, uvidjelo se da nedostaju kajkavski književni izvori. Stjepan Musulin je u jednome trenutku preuzeo vodstvo nad radom na rječniku i negdje od slova r htio da se unosi što više kajkavskih književnih potvrda. No uvidjelo se da bi ta građa značajno promijenila strukturu i količinu podataka pa je na sjednici odlučeno da će se krenuti u izradu novog rječnika – govori nam doktorica Brlobaš.

image
foto: Darko Tomaš/Cropix

Od 1936. do 1963. godine je pregledano jako puno literature, oko 500 naslova, kako tiskanih, tako i rukopisnih. – Objavljivanju Rječnika kao samostalnoga djela jako su pridonijeli akademici Miroslav Krleža i Antun Augustinčić – tumači nam Željka Brlobaš.

Nakon odabira izvora, 1963. se prešlo na ekscerpciju izvora. Na odabiru riječi te analizi njihovog semantičkog, morfološkog i sintaktičkog okruženja radilo je više desetaka jezikoslovaca, što je trajalo gotovo do 70-ih godina prošloga stoljeća. Nakon toga su išle korekcije, moralo se utvrditi i kratice određenih izvora, onda sve abecedirati… – Prema zapisima akademika Finke, koji je bio jedan od prvih voditelja rada na Rječniku, ispisano je od 800 tisuća do milijun listića – objašnjava doktorica Brlobaš.

image
foto: Darko Tomaš/Cropix

Godine 1984. je objavljen prvi svezak Rječnika, koji je pokrivao riječi od slova a do cenina. Do početka 90-ih godina, novi je svezak izlazio svake dvije godine, a kasnije svake tri. Do 2017. je objavljeno 14 svezaka, a nedavno su u Institutu završili pripremu 15. sveska. Svaki se svezak sastoji od 240 dvostupačnih leksikografskih stranica. Tri sveska čine jednu knjigu, a do sada su kompletirane četiri, a objavom posljednjeg sveska bit će završena i peta. U Institutu procjenjuju da će Rječnik, kada budu objavljeni svi svesci, imati barem šest knjiga.

Krležina uloga

Podaci iz građe na počecima rada na Rječniku su se ispisivali rukom na trgovački papir, kasnije se pisalo pisaćim strojem, 90-ih u Wordu, a nakon toga u posebnom leksikografskom programu.

Još jednom naglašava da ovo nije rječnik narječja. – U suvremenoj dijalektologiji postoji puno mjesnih govora koji imaju svoje rječnike. No, ovdje se radi o hrvatskom kajkavskom književnom jeziku, koji je imao status standardnog jezika od sredine 16. do sredine 19. stoljeća. Kasnije je, usvajanjem Gajevih osnova, štokavsko narječje postalo temelj za književni jezik – objašnjava doktorica Brlobaš.

image
foto: Darko Tomaš/Cropix

Nadovezuje se i ravnatelj Jozić. – U tome je razdoblju svjesno zanemarivana kajkavska i čakavska književna komponenta jer se težilo ideji da hrvatski, ali i srpski, budu po štokavskom standardu. Krleža, koji je bio kajkavac, u jednoj svojoj pjesmi govori kako je Gaj kroz prozor bacio kajkavštinu. On se u Akademiji snažno zalagao da se počne raditi taj rječnik kajkavskog jezika, da mu se digne spomenik kao književnom jeziku koji je oko 300 godina funkcionirao kao takav – tumači ravnatelj.

Na kajkavski.hr mogu se naći svi izvori na temelju kojih je nastajao Rječnik. Među 441 djelom su, primjerice, “Balade Petrice Kerempuha” ili djela Tituša Brezovačkog. Ali i druga građa razne tematike: duhovna ili etička literatura, poetska, ali i strukovni izvori u kojima se piše, na primjer o tome kako uzgajati krumpir ili dudov svilac. Obrađivana su i pisma, oglasi, udžbenici.

– Valja napomenuti i da su sve riječi transkribirane na suvremeni slovopis. U trenutku ispisivanja riječi se i na slovopisnoj razini utvrđivalo koji grafem zamijeniti novim i na koji način – govori doktorica Brlobaš, pa poziva sve koji su zainteresirani za više informacija da ih potraže na kajkavski.hr.

 

Jutarnji.hr/https://www.jutarnji.hr/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara