Zajedničko regionalno tržište: Hrvatska podržava susjede u balkanskom Schengenu

0

Hrvatska može pozdraviti zajedničko regionalno tržište kao nadogradnju višegodišnjeg Akcijskog plana za regionalno gospodarsko područje, kazao je o inicijativi u istočnom susjedstvu ministar Grlić Radman

ZAGREB – Predstavnici šest država Zapadnog Balkana prihvatili su ovog tjedna na samitu Berlinskog procesa, čiji je domaćin Bugarska, Deklaraciju o zajedničkom regionalnom tržištu u kojoj se u osam točaka predviđa uspostava takozvanih zelenih koridora za nesmetani prekogranični promet roba, uzajamno priznavanje potvrda o podrijetlu i kvaliteti roba kojima države trguju, uspostava slobode kretanja za kategorije poput visokoobrazovanih stručnjaka te nesmetano djelovanje tvrtki koje pružaju različite usluge.

U Hrvatskoj ovaj događaj kao da je prošao ispod svih političkih i medijskih radara. Međutim, da Hrvatska podržava ovu inicijativu u svom istočnom susjedstvu, vidljivo je iz jučerašnjih izjava premijera Andreja Plenkovića i ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana.

– Imali smo ovaj tjedan sastanak Berlinskog procesa, države jugoistočne Europe i nekoliko važnih članica EU-a, a sve kao potpora državama jugoistoka Europe na putu u Europsku uniju, osobito potpora ambiciji da se otvore pregovori sa Sjevernom Makedonijom i s Albanijom koju smo vrlo jasno artikulirali i ministar na svojoj razini i ja na svojoj razini, rekao je Plenković govoreći uvodno na sjednici Vlade.

Pozitivna inicijativa

Ministar Radman je u izjavi za naš list rekao da Hrvatska može pozdraviti zajedničko regionalno tržište kao nadogradnju višegodišnjeg Akcijskog plana za regionalno gospodarsko područje.

– Posebno treba naglasiti da se ne radi o političkoj, već o gospodarskoj inicijativi s pečatom EU-a, a sve u okviru Berlinskog procesa. Riječ je o zajedničkom regionalnom tržištu koje podrazumijeva četiri temeljne slobode. Čelnici šest država Zapadnog Balkana prihvatili su dvije Deklaracije, jednu o zajedničkom regionalnom tržištu i onu o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan. Cijela ideja o zajedničkom tržištu počiva na dosadašnjim postignućima u provedbi višegodišnjeg Akcijskog plana za regionalno gospodarsko područje. Čelnici šest država su to dogovorili na sastanku u Trstu u srpnju 2017. Implementaciju preuzetih obveza koordinira Vijeće za regionalnu suradnju. A cilj Akcijskog plana za zajedničko regionalno tržište jest ubrzati konvergencije i umanjiti socioekonomske razlike između država Zapadnog Balkana i EU-a, rekao je Radman.

Međunarodni tajnik SDP-a Domagoj Hajduković smatra da je riječ o pozitivnoj inicijativi, ali i o posljedici činjenice da je sama EU usporila proces proširenja.

– Treba tu imati na umu sporost EU-a kada je u pitanju proširenje. I ovo je plod svega toga, zavlačenja nekih država članica, odnosno izostanak nagrađivanja napretka koje su neke zemlje postigle. Tu prije svega mislim na Sjevernu Makedoniju i na Albaniju. Bitno je to da se usred utakmice ne bi smjela mijenjati pravila, a što EU, nažalost, često čini. A bojim se da zbog takvog ponašanja europska perspektiva regije sve više slabi. Meni je sasvim razumljivo da se u tim okvirima zemlje takozvanog Zapadnog Balkana žele okrenuti alternativnim oblicima suradnje. Tako da ovaj takozvani balkanski Schengen vidim prije svega kao jedan oblik takve suradnje. Neke su zemlje napravile jako puno na pristupanju, a iz Bruxellesa dobivaju uglavnom hladne ili mlake reakcije unatoč tome što Komisija pozitivno ocjenjuje njihove napore, rekao je Hajduković.

Dalekosežne posljedice

Zastupnik Domovinskog pokreta Zlatko Hasanbegović smatra pak da je riječ o »procesu s dalekosežnim političkim posljedicama koji je potpuno izvan vidokruga hrvatske državne politike«.

– To pokazuje da ne postoji nikakva autohtona hrvatska vanjskopolitička vizija izvan briselsko-berlinskih gabarita. Drugo, to je pokazatelj besperspektivnosti nastavka procesa širenja EU-a na jugoistok. To je jedan kvazisurogat koji stvara jednu vrstu čekaonice, a odgovornost za izostanak tog procesa proširenja se s Bruxellesa prebacuje na lokalne aktere koji sami po sebi nemaju kapacitet stvaranja uvjeta za nastavak proširenja. Stvara se jedna vrsta, nogometnim rječnikom rečeno, druge lige istok, rekao je Hasanbegović.

Hajduković smatra da ne postoji opasnost da bi Srbija ovu inicijativu iskoristila za svoj projekt »srpski svet«.

– Logično mi je da je Srbija glavni zagovornik takve asocijacije s obzirom na to da je ona najveća među državama Zapadnog Balkana. I da su preostale zemlje njezino prirodno tržište, rekao je Hajduković.

Hasanbegović je tu skeptičniji i smatra da Vučić želi putem »minischengena stvoriti jednu vrstu nadomjeska za činjenicu da de facto pristaje na gubitak Kosova«.

– Pa bi u srpskoj geopolitičkoj projekciji minischengen bio okvir za stvaranje onog što su nazvali »srpski svijet«. To bi bio eufemizam za Veliku Srbiju jer bi na taj način Beograd ostvario neku vrstu hegemonije nad Republikom Srpskom i Crnom Gorom. Vučić u ovom trenutku pokušava sjediti na dvije stolice, europskoj i ruskoj. Sebe vidi kao nekakvu mješavinu novovjekog Tita i Aleksandra Obrenovića, ali s perspektivom da političku karijeru završi kao ovaj drugi 1903. godine, rekao je Hasanbegović.

 

Zlatko Crnčec/https://www.novilist.hr/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara