Nenad Piskač: Neumorna borba Artura Bagdasarova za hrvatski jezik

0

 

 

 

U povodu izlaska knjige Hrvatski jezik. Pogled iz Rusije

 

Ime, djelo i rad prof. dr. Artura Rafaeloviča Bagdasarova (Baku, 1958.) nije nepoznato hrvatskoj kulturnoj javnosti. On je 1993. obranio disertaciju o razlikama između hrvatskoga i srpskoga književnoga jezika, dokazavši da je riječ o dva književna jezika, a ne o jednom hrvatsko-srpskom ili srpsko-hrvatskom. U proteklih gotovo tri desetljeća surađivao je u hrvatskim stručnim časopisima (Riječ, Kolo,  Jezik…) i medijima (Hrvatsko slovo, portal hkv.hr..). Stručne i znanstvene radove objavljuje od 1985. Za uspješnu afirmaciju kroatistike i hrvatskoga jezika u Rusiji godine 2009. dobio je nagradu INE, koja mu je uručena u Zagrebu. U Rusiji objavljuje knjige i priručnike, članke i prikaze te predaje sveučilištarcima.

Među poznatije kroatističke radove A. R. Bagdasarova spadaju naslovi: Rusko-hrvatsko-srpski – hrvatsko-srpsko-ruski rječnik razlika (Moskva, 1989., 1991., 1998.), Mali školski priručnik razlika (Moskva, 2004.), Hrvatski književni jezik druge polovice 20. stoljeća (Moskva, 2004.), Hrvatski književni jezik i njegova norma (Rijeka, 2010.), Hrvatski za početnike (Sankt Peterburg, 2011.), Elementarna gramatika hrvatskoga jezika (Moskva, 2012.) i Pogled iz Rusije (Rijeka, 2014.). Uz to, budući da je porijeklom Armenac, hrvatskoj javnosti uspješno otkriva Armeniju. U suautorstvu s Vinicijem B. Lupisom objavio je naslov Armenija – domovina svetoga Vlaha (Dubrovnik, 2015), Armenske poslovice (Split, 2016.) te Armenija – Noina zemlja: kultura i povijest (Zagreb, 2018.).

Sada je pak u Moskvi (na hrvatskom jeziku) izišla Bagdasarovljeva knjiga Hrvatski jezik. Pogled iz Rusije. Recenzenti knjige su akademik August Kovačec (Zagreb) i prof. dr. Mile Mamić (Zadar), lekturu potpisuje prof. dr. Milan Nosić (Rijeka), a grafički dizajn Ivan Raščektajev (Moskva). Knjiga je opremljena popisom literature, vrela i kazalom imena.

Djelo je, kako se navodi u Proslovu, namijenjeno „ponajprije kroatistima, poglavito sociolingvistima, jezičnim normativcima, pravopiscima i leksikografima kao i širokomu krugu čitatelja koje zanima hrvatski jezik“. Strukturu knjige čine dosad objavljeni i neobjavljeni radovi iz razdoblja od 2015. do 2020. godine. Koncepcijski je podijeljena u sedam poglavlja, svako poglavlje zaokružena je tematska cjelina. U prvom poglavlju, Razgovori, objavljena su dva intervjua objavljena u Vijencu (2015.) i u Školskim novinama (2018.)

Ostala poglavlja (2. – 6.) nose naslove: Hrvatski jezik i jezična politika, Pravopis, Leksikologija, Leksikografija i Stilistika. Završno, sedmo, poglavlje govori o autoru s biobibliografskog stajališta.

U poglavlju Hrvatski jezik i jezična politika objavljeno je dvanaest radova, od kojih će pozornost javnosti sigurno izazvati radovi pod naslovom Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje kao objekt jezične politike, Izvanjezični čimbenici nastanka i zamisli novoga pravopisa, Jugonostalgija za izgubljenim srpskohrvatskim jezikom, ili Kolektivna utopija „zajedničkoga jezika“ i Bogatstvo tropismene hrvatske baštine. Poglavlje donosi teme od kojih bježe i mnogi hrvatski kroatisti.

U poglavlju Pravopis autor se bavi „normativnom pravopisnom hijerarhijom“, konkretnim pravopisnim dilemama, a od devet tema najintrigantniji je rad Postoji li jedinstveni i općeprihvaćeni hrvatski pravopis?. Poglavlje Leksikologija sastoji se od deset radova od kojih za ovu prigodu izdvajam: Zakletva nije uvijek prisega, Normativni status sovjetizama kolhoz i sovhoz u hrvatskim rječnicima i Faze u normiranju strukovnoga nazivlja.

Četiri rada donosi poglavlje Leksikografija, a jedan od njih, Etnolingvokulturni razlikovnik Marka Samardžije, skreće pozornost na dio znanstvene baštine ne tako davno preminuloga akademika Samardžije, dugogodišnjega suradnika dr. Bagdasrova. Poglavlje Stilistika donosi četiri rada: Postoji li crkveni stil hrvatskoga jezika?, Mocijski parnjaci i ravnopravnost spolova, Izvanjezični pokušaji jezičnih promjena u administrativnom (zakonodavnom) stilu i O „biranijem“ stilu hrvatskoga jezika.

Knjiga ima 388 stranica. Sažetci su objavljeni na hrvatskom, ruskom i engleskom jeziku. Bagdasarovljev Hrvatski jezik. Pogled iz Rusije (Moskva, listopad 2020.) prva je znanstvena (jezikoslovno kroatistička) knjiga na hrvatskom jeziku izišla u Rusiji. Nakladnik joj je Izdateljstvo MBA. Čestitam autoru na novom uspjehu u njegovoj neumornoj borbi za hrvatski jezik. Nadamo se da će autor dobiti prigodu predstaviti je u Hrvatskoj.

 

Nenad Piskač/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara