GRIZELJ ZA HMS: Nisam sretan što nemam političku konkurenciju

0

 

Podjednak i policentričan razvoj naše Grada je osnovna politika. Napredak u izgradnji općine kao institucije koju građani doživljavaju i poštuju smatram najvećim uspjehom, rekao je Ljubo Grizelj, aktualni načelnik i jedini kandidat za načelnika općine Grude na predstojećim lokalnim izborima u intervjuu za Hrvatski Medijski Servis.

Razgovarao: Branimir Galić, Hrvatski Medijski Servis

HMS: Koje su temeljne značajke vaše politike kroz protekli mandat načelnika općine Grude?

GRIZELJ: Kada bih na kraju drugog mandata i punih osam godina obnašanja načelničke dužnosti sve politike želio sažeti u jednu ili dvije crtice to bi bio decentralizirani ili policentrični razvoj općine Grude. Znači, podjednaki razvoj naše općine u projektnom i infrastrukturnom smislu bila je osnovna politika. Uključivanje svih društvenih skupina u obrazovnom, dobnom i političkom smislu je druga značajka, uključiva i decentralizirana politika.

Općina Grude je najruralnija općina u zapadnoj Hercegovini. Smatrao sam i takvu sam politiku vodio da je najprimjerenija decentralizirana struktura jakih sela, a oni su manje-više organizirani po našim župama. U strukturi projekata sve lokalne zajednice uključene su u istom smjeru. Naše obveze definirane su Zakonom o principima lokalne samouprave, našim općinskim statutom te ostalim zakonskim i podzakonskim aktima.

Potpuno je jasno koja je naša odgovornost i koje je to područje – lokalna, komunalna, cestovna i svaka druga infrastruktura te odgovornost za škole tako da tu ništa novo nemam ni dodati ni oduzeti.

U smislu izgradnje društvenih odnosa politika je bila da je ključni cilj što više građana senzibilizirati za opće, javno i zajedničko. Ako sam u tome uspio u tome meni je drago i svima onima koji su mi pomogli pristojno je zahvaliti. Mislim da je napravljen pomak i da danas većina Gruđana doživljava svoju Općinu u pozitivnom smislu te mislim da je jedna pristojna razina osjećaja za zajedničko, javno i opće. Kad se dođe u bilo koji dio naše Općine osjeti se da ljudi prihvaćaju svoju općinu i da žive za nju. Možda to nekada i nije bilo tako. Teško je izgraditi općinu kao instituciju da je građani poštivaju i doživljavaju i koliko smo u tome smislu napravili napretka to možda smatram najvećim uspjehom. I ceste i škole i rasvjetu i zgrade ćete vi napraviti, ali odnose u ovom smjeru je možda najteže izgraditi pa zato ovo smatram kao načelnički i osobni uspjeh.

HMS: U cijeloj BiH pa i šire Grude se percipiraju kao lokalna zajednica koja se izrazito afirmativno odnosi prema gospodarskim aktivnostima i investicijama. Grude su po različitim statističkim parametrima u samom vrhu u BiH kada se radi o visini prosječne plaće ili BDP-u po glavi stanovnika. Je li to tako zbog politika koje provodi lokalna zajednica, samih gospodarstvenika ili do sinergije i slušanja sugestija i s jedne i s druge strane?

GRIZELJ: U odnosima s poduzetnicima, radnicima i investitorima, bez obzira tko su oni, sve ove godine nastojali smo graditi partnerske odnosne. Mi smo razumjeli da jedino ako smo partneri našim poslodavcima i oni nama u realizaciji naših zadaća javne uprave, mi njima pomoć i partner u rješavanju njihovih investicijskih i svakih drugih planova da je to dobar smjer. U tom smislu izgradili smo, čini mi se, dobre odnose. Gledajući koliko je to doprinijelo razvoju općine Grude treba kazati da se ona smatra jednom od najrazvijenijih općina u gospodarskom smislu.

Ja vjerujem da nismo odnemogli i da smo pomogli na takav način izgradnjom poduzetničke infrastrukture, povećanjem efikasnosti općinske administracije, brzim rješavanjem pitanja građevinskog zemljišta i pitanja građenja koje je nužno u svakoj investiciji. Mislim da sigurno nismo bili teret i da nismo usporavali razvoj gospodarstva.

HMS: Što ste konkretno na tom planu napravili?

GRIZELJ: Iznijet ću jedan podatak; gotovo 200.000 četvornih metara neobrađenog i zapuštenog zemljišta pretvorili smo u građevinsko zemljište te ga ustupili našim poslodavcima opremljenog prometnom i komunalnom infrastrukturom u poslovnoj zoni po vrlo prihvatljivoj cijeni. Ona neto, dakle nakon izgrađenih objekata, dođe negdje oko 2 eura po metru četvornom. Ako smo 200.000 metara četvornih poduzetnicima i investitorima ustupili po takvoj cijeni mi smatramo da smo dali svoj doprinos.

Naravno, poduzetnička ideja i sami planovi poduzetnika da maksimiziraju svoje profite i ostvare svoje planove su oni koji vuku naprijed, a naše je da to na ovaj način pratimo.

HMS: Jedini ste kandidat za načelnika općine Grude. Što mislite zašto je to tako te zašto se nitko nije odlučio biti vam protukandidat?

GRIZELJ: Ovdje ću se malo našaliti; ili je posao skroz težak, kompliciran i odgovoran ili ga ja jako dobro radim pa se nitko nije odlučio ići u tu priču.

Šalim se, naravno. Osobno sam veliki zagovornik višestranačja te tržišnih principa u gospodarstvu pa i sloboda i svakom smislu, a tako i slobode medija, ljudskih i ostalih sloboda. Od devedesetih godina na ovamo na tom planu sam aktivno radio. Vjerujte da ni meni na ovakva pitanja nije ugodno odgovarati zašto nema protukandidata. Na izborima 2012. godine imali smo tri kandidata, 2016. godine dva kandidata. Evo sada je došlo na jednoga kandidata, rekao bih „spala knjiga na jedno slovo“.

Bez obzira na to i ovu kampanju ću odraditi korektno i profesionalno i HDZ BiH će provesti sve ono što je nužno u vrijeme izbora. Lista kandidata s kojima ćemo ovih dana izići pred birače složena je prema potrebnoj dobnoj, obrazovnoj i spolnoj kompoziciji. Mislim da je kompetencija i kapacitet u političkom i radnom smislu prisutan te da ću i ja kao kandidat za načelnika i ljudi koji budu obnašali dužnost u Općinskom vijeću znati i moći upravljati onako kako smo u sloganu kazali – odgovorno i s punom odgovornošću prema općini Grude.

Razumijemo što je višestranačje i demokracija te nismo sretni što nema političke konkurencije. Razloge i uzroke može se tražiti u različitim stvarima. Mi smo jednonacionalna sredina i ako ovo znači podrška meni kao nekome tko je dobro radio i tko će i ubuduće artikulirati planove i potrebe općine Grude i voditi ju odgovorno, meni je drago i ja sam zahvalan. U svakom slučaju, moj doprinos da budem jedni kandidat je mali. Čak štoviše, ja bih osobno volio da imamo konkurenciju u političkom smislu jer konkurencija u poslovnom, političkom i svakom drugom području može značiti samo napredak, odnosno da se u sučeljavanju projekata i ideja iznjedre oni najbolji.

HMS: Koliko je sveprisutna pandemija koronavirusa utjecala na rad vaše administracije te na projektne ambicije i provedbe istih?

GRIZELJ: Kada je pandemija eskalirala u trećem mjesecu i kada smo imali prvi nalet ove zarazne bolesti uzrokovane koronavirusom svi smo se našli jednoj novoj situaciji i pratili smo što drugi rade te reagirali da, koliko je moguće, spriječimo i preduhitrimo štetne posljedice. Ja i kolege načelnici i gradonačelnici u Županiji Zapadnohercegovačkoj izašli smo s određenim mjerama, a to je pratila i naša županijska Vlada. Mislim da smo spriječili štetne posljednice prvog udara. Nakon toga smo analizirali štetne posljedice po javne financije, po naš proračun. Tada smo procijenili, danas se to pokazalo vrlo preciznim, da je negdje do petnaestak posto neostvarenja našega proračuna štetna posljedica koja će nastati. Bolje reći između deset i petnaest posto. Još dva mjeseca imamo do kraja godine i ne možemo precizno kazati.

To je ogromna šteta i u našim uvjetima neću reći nenadoknadiva, ali ćemo morati korigirati naše investicijske i projektne planove prema tom stanju i toj situaciji.

U svakom slučaju, svi oni projekti koje smo zacrtali i koji jesu u našim planovima, od svih oblika i vrsta infrastrukture do ovih socijalnih programa i trenutno su i ubuduće na stolu te će biti tretirani i ići će naprijed. Ali, sve skupa zbog ove činjenice i situacije ide usporeno i teško je precizno rokove završetka definirati. Primjera radi, ove smo godine nešto slabiji s javnim radovima – održavanjem naših lokalnih sredina. Bili smo nešto slabijeg intenziteta i planirali smo još ranije krenuti s izgradnjom doma za mlade s invaliditetom. Sad stvaramo uvjete, a i tu se nekoliko mjeseci kasni. Mogao bih tako nabrojiti još neke projektne kada je vodoopskrba u pitanju.

HMS: Kada smo prije godinu dana razgovarali vladao je optimizam zbog dovršetka izgradnje Avanturističkog parka Peć – Mlini. Koliko je koronavirus specifično utjecao i na taj segment i imate li nakon iskustva s pandemijom ambiciju proširivati turističku ponudu, barem sa strane koliko može sudjelovati općinska administracija?

GRIZELJ: Što se tiče samog Avanturističkog parka Peć – Mlini mi smo njega službeno pustili 1. lipnja, negdje kada se situacija s koronavirusom nakon proljeća malo stišala. Tada smo krenuli s eksploatacijom i prepustili ga posjetiteljima i izletnicima. Rezultati u prva tri mjeseca u tom parku za nas su ohrabrujući. Ovisno o kategoriji i uzrastu posjetitelja cijene ulaznica su 0, 2 ili 5 KM, ovisno od toga radili se o djeci, odraslima ili mještanima naše općine. Mi smo gotovo uspjeli postojeću razinu od vodiča specijaliziranog za Avanturistički park Peć – Mlini i Ravlića pećinu, čuvara Parka ili rangera, uz pomoć Službe za zapošljavanje naše županije četiri radnika na održavanju isfinancirati i to gotovo dovesti u fazu održivosti.

Općina se sama po sebi neće baviti turizmom i neće u tome smislu razvijati kapacitete. Ovo doživljavamo kao nukleus ili jezgru za razvijanje ugostiteljske i turističke djelatnosti na području naše općine. Tu još nema nekih prevelikih rezultata, ali vidim da po broju prodanih ulaznica posjetitelji dolaze i da je rezultat tih njihovih posjeta ne samo plaćena ulaznica, nego da je rezultat potrošnja koja se nakon toga događa u ugostiteljstvu i turizmu kao takvome.

Cilj bi bio i ja ću biti zadovoljan ako još neka obitelj ili investitor – poduzetnik odluči dati jednu ponudu u gastronomskom i turističkom smislu da bi ovaj projekt doživio svoju kapitalizaciju.

HMS: Od eskalacije pandemije koronavirusa koje je uzrokovala mnoga ograničenja priča se o potrebi ulaganja u proizvodnju hrane kako bi se smanjila ovisnost o uvozu. Što vi i vaša administracija radite na planu osiguravanja boljih uvjeta i infrastrukture za poljoprivredne proizvođače?

GRIZELJ: Na području naše općine je približno 5.000 hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta koje već dugo godina nije u funkciji, od još tamo prije vremena Domovinskog rata. Iz raznoraznih razloga, utjecaja i faktora poljoprivreda se sklonila negdje u stranu i što se tiče općine Grude postala je sporedna djelatnost, više za osobne potrebe naših mještana.

Ono što mi radimo na tome planu je da to poljoprivredno zemljište danas pokušamo dovesti u funkcionalnu situaciju tako da ono uistinu može služiti za proizvodnju hrane. Vidite kako ove globalne krize utječu na to sve i kako se kada dođe zatvaranje i lockdown odjednom kao temeljno pitanje javi kako narodu osigurati osnovne stvari, a između ostaloga i kako će se taj narod prehraniti i preživjeti.

Kada se dogodila ova kriza vidjeli ste da su naše poljoprivredne ljekarne radile nikada bolje jer su se ljudi vratili poljoprivredi i shvatili da sami sebi moraju osigurati minimum hrane jer je bila prisutna neizvjesnost od toga što će biti i u kojem će smjeru kriza ići.

HMS: Što ste prije pandemije radili na poljoprivrednoj infrastrukturi?

GRIZELJ: Već ranije, prije dvije godine, nakon onoga projekta prekogranične suradnje koji smo radili sa Splitsko-dalmatinskom županijom na pitanju Imotsko-bekijskog polja mi smo presložili malo naše odnose. Najprije smo krenuli melioraciju, čišćenje postojećih kanala u polju i paralelno s time osiguravanjem poljskih puteva uz te kanale. Za dvije godine smo prepoznati od Federalnog ministarstva poljoprivrede i Intelektualne federacije za poljoprivredna istraživanja i razvoj (IFARD) i uspjeli smo čak i od njih nešto novaca dobiti.

Općina Grude je u dvije godine realizirala 12-13 kilometara kanala. Uz ono što je Elektroprivreda HZ HB uradila čisteći svoj kanal koji je isključivo vezan za dovođenje vode u hidroakumulaciju koja služi za proizvodnju struje u HE Peć – Mlini je u međuvremenu preko 20 kilometara kanala očišćeno. Taj projekt će se nastaviti i već se sada može vidjeti da se zemljište puno brže u proljeće ocijedi, odnosno da se voda zahvaljujući tim poslovima s površina povuče nešto ranije nego što je to do ada do sada bio.

Druga stvar je da smo s Federalnom geodetskom upravom pokrenuli i postupak i izradili projektnu dokumentaciju te ćemo u proračunu za 2021. godinu planirati sredstva za početak projekta komasacije. To je mlađima možda i nepoznat pojam. Nekada je, tijekom osamdesetih godina u ovome polju bio započet taj projekt. Dakle, to je projekt okrupnjavanja poljoprivrednih površina kako bi se, iako nemam precizan podatak, s prosječne površine parcele od 1.000 četvornih metara posjed okrupnio na 5.000 četvornih metara ili više ako je ikako moguće.

Treći smjer je sređivanje zemljišnih knjiga. Meliorirati, okrupniti i urediti zemljišne knjige; to je naša zadaća. Smatramo da će to onda biti dovoljni uvjeti da se korisnici mogu ozbiljnije baviti poljoprivredom. Da se ne bi krivo shvatilo, općina neće orati, sijati i žeti nego će stvarati uvjete da bi to pojedinac mogao raditi.

 

HMS/https://hms.ba/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara