Komšić ponovo bezočno laže. Među 14 prioriteta iz Mišljenja EK je i provedba presuda Ustavnog suda BiH, uostalom pročitajte

Vrijeme:4 min, 38 sec

Drugi bošnjački član Predsjedništva BiH Željko Komšić ponovo je obmanuo javnost kazavši kako je među 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije, koje BiH treba ispuniti da bi dobila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji “sve suprotno od onog što traže Zagreb i HDZ”, piše Hrvatski Medijski Servis.

-Podsjetimo, sve stranke Hrvatskog Narodnog Sabora BiH, kao i vlasti Republike Hrvatske zalažu se za provedbu presude Ustavnog suda u predmetu Ljubić koja nalaže izbor legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda u Federalni dom naroda i na sve druge “administrativne-političke razine”, što implicite znači i u Predsjedništvo BiH, koje je po Ustavu dizajnirano kao predstavništvo tri konstitutivna i ravnopravna naroda.

U točki 4. d) Mišljenja Europske komisije izrijekom se navodi kako je potrebno “Temeljno poboljšati institucionalni okvir, uključujući i ustavnu razinu, kako bi se: Reformirao Ustavni sud, uključujući rješavanje pitanja međunarodnih sudaca i osigurati provedbu odluka Ustavnog suda”.

Dakle, politički predstavnici Hrvata u BiH insistiraju upravo na onom što traži i Europska komisija.

Među 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije navodi se i potreba da se osigura “jednakost i nediskriminacija građana osobito rješavanjem presude Europskog suda za ljudska prava (Sejdić-Finci)”, za što se zalažu i i hrvatski političari u BiH, kao i Republika Hrvatska, ističući kako postoje modeli koji mogu kroz izmjene Izbornog zakona osigurati i pravo svih da se kandidiraju za Predsjedništvo BiH i da se istovremeno osigura izbor legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda, te da presuda u predmetu Ljubić, nije u suprotnosti s presudama Europskog suda za ljudska prava, kako to uporno ističe političko i medijsko Sarajevo.

Podsjetimo eleposlanik Wigemark je uručio članovima Predsjedništva BiH Mišljenje Europske komisije o kandidatskom statusu BiH, koje je predstavio povjerenik za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn, u okviru „Paketa proširenja za 2019. godinu“, Komitetu za vanjske poslove Europskog parlamenta, uručio je članovima Predsjedništva BiH, bivši specijalni predstavnik Eu u BiH Lars Gunar Wigemark, 29. svibnja prošle godine.

U Mišljenju Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU izdane su preporuke za otvaranje pregovora o pristupanju u četiri oblasti i to: demokracija, vladavina prava, temeljna ljudska prava i javna uprava.

Oblast demokracije:

1. Osigurati da se izbori sprovode u skladu s europskim standardima, provedbom OSSE-ovih preporuka i preporuka Venecijanske komisije, osiguravanje transparentnosti financiranja političkih stranaka i održavanje izbora u Mostaru.

2. Osigurati rezultate u radu na svim razinama Mehanizma koordinacije kada je riječ o EU integracijama, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU.

3. Osigurati pravilno funkcioniranje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.

4. Temeljno poboljšati institucionalni okvir, uključujući i ustavnu razinu, kako bi se:

a) Osigurala pravna sigurnost raspodjele nadležnosti na svim razinama vlasti,

b) Uvela klauzula koja bi državi nakon pristupanja omogućila privremeno ostvarivanje nadležnosti drugih razina vlasti s ciljem sprečavanja kršenja pravne stečevine EU

c) Zajamčila neovisnost pravosuđa (uključujući i Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH)

d) Reformirao Ustavni sud, uključujući rješavanje pitanja međunarodnih sudaca i osigurati provedbu odluka Ustavnog suda

e) Zajamčila pravna sigurnost, uključujući uspostavljanje pravosudnog tijela kojem je povjereno osiguranje dosljednog tumačenja zakona u cijeloj Bosni i Hercegovini

f) Osigurala jednakost i nediskriminacija građana, osobito rješavanjem presude Europskog suda za ljudska prava (Sejdić-Finci)

g) Osiguralo da se sva upravna tijela, kojima je povjerena provedba pravne stečevine, temelje samo na profesionalizmu i uklanjanju prava veta u donošenju odluka, u skladu s pravnom stečevinom.

5. Poduzeti konkretne korake za promicanje okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevladalo naslijeđe rata.

Oblast vladavine prava:

6. Unaprijediti funkcioniranje pravosuđa donošenjem novog zakonodavstva o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH i sudovima Bosne i Hercegovine u skladu s europskim standardima.

7. Jačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući pranje novca i terorizam, posebno putem:

a) usvajanja i provedbe zakonodavstva o sukobu interesa i zaštiti “zviždača”

b) osiguravanja učinkovitog funkcioniranja i koordinacije antikorupcijskih tijela

c) usklađivanja zakonodavstva i ojačavanja kapaciteta za javne nabavke

d) osiguravanja učinkovite suradnje između tijela za provedbu zakona i tužiteljstava

e) demonstriranja napretka u uspostavljanju evidencije o proaktivnim istragama, potvrđenim optužnicama, krivičnim progonima i konačnim presudama protiv organiziranog kriminala i korupcije, uključujući i one na visokoj razini

f) depolitiziranja i restrukturiranja javnih poduzeća i osiguravanja transparentnosti privatizacijskih procesa.

8. Osiguravanje učinkovite koordinacije, na svim razinama, upravljanje granicama i sposobnost upravljanja migracijama, kao i osiguranje funkcioniranja sustava azila

Oblast temeljnih ljudskih prava:

9. Jačati zaštitu prava svih građana, posebice osiguravanjem provedbe zakona o nediskriminaciji i ravnopravnosti spolova.

10. Osigurati pravo na život i zabranu mučenja, osobito (a) ukidanjem smrtne kazne u Ustavu Republike Srpske i (b) odrediti nacionalni preventivni mehanizam protiv mučenja i zlostavljanja.

11. Osigurati poticajno okruženje za civilno društvo, osobito poštujući europske standarde o slobodi udruživanja i slobodi okupljanja.

12. Zajamčiti slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebice putem: (a) osiguravanja odgovarajućeg sudskog praćenja slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim djelatnicima i (b) osiguravanja financijske održivosti sustava javnog emitiranja.

13. Poboljšati zaštitu i uključivanje ranjivih grupa, posebno osoba s invaliditetom, djece, LGBTI osoba, pripadnika romske zajednice, pritvorenika, migranata i tražitelja azila, kao i raseljenih osoba i izbjeglica u skladu s ciljem potpunog provođenja Aneksa VII Daytonskog mirovnog sporazuma.

Oblast reforme javne uprave:

14. Dovršiti bitne korake u reformi javne uprave u cilju poboljšanja cjelokupnog funkcioniranja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe.

“Komisija preporučuje Vijeću da raspravlja o ovom mišljenju i nastavku ključnih prioriteta nakon formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini, piše u mišljenju.

Europska komisija navodi da će pratiti napredak Bosne i Hercegovine u okviru institucionalnog okvira Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i nastaviti financijski podržavati zemlju u okviru instrumenta za pretpristupnu pomoć.

 

hms.ba/ https://hms.ba/Hrvatsko nebo

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)