Marić: “Situacija je gora nego u ratu, očekujemo i daljnji pad…”
U ovu smo ovu krizu ipak ušli pripremljeniji nego 2008. Da nismo kao Vlada reagirali na vrijeme, ove bi brojke, koje su teške, bile još gore, rekao je ministar Marić.
– Pad BDP-a u drugom tromjesečju iznosi 15,1%, što je otkad se mjeri statistikom nacionalnih računa zadnjih 25 godina, najveći tromjesečni pad ikad zabilježen u Hrvatskoj. S obzirom na okolnosti to i nije veliko iznenađenje, ali treba reći da je to viši pad nego što je bio u vrijeme zadnje krize kad je najveći pad bio oko 9% – rekao je Marić i naglasio da je Vlada napravila sve što je u tom trenutku mogla, prenose 24sata.
– Što se tiče analitike, što se tiče ukupne stope pada od 15% i kretanja osobne (čiji je pad 14%, na tragu očekivanja) i državne potrošnje (jedini su zabilježili rast što je očekivano u odnosu na aktivnosti), dobar dio prvog tromjesečja je bilo zaključano gospodarstvo s posebnim režimom. Imajmo na umu da smo imali situaciju koju nismo imali niti u Domovinskom ratu. U ovu smo ovu krizu ipak ušli pripremljeniji nego 2008. Da nismo kao Vlada reagirali na vrijeme, ove bi brojke koje su teške bile još gore, i još opasnije da bi trendovi pada zaposlenih bili još gori. Mi i za treće tromjesečje isto očekujemo pad, ali nadamo se nešto manji – rekao je Marić i istaknuo da se ne ide u otpuštanja javnog sustava.
– Ne možemo generalizirati. To nije dobar način razmišljanja, moramo sve gledati kroz efikasnost sustava, tome trebamo težiti. Mi smo plaćeni od poreznih obveznika i oni trebaju imati dobru uslugu – rekao je Marić.
Komentirajući uvoz roba i usluga rekao je da je strukturni izazov za hrvatsko gospodarsko smanjivanje uvozne ovisnosti koja je proteklih godina blago povećana.
– Kad raste gospodarstvo, domaća potražnja povuče i uvoz. Kad sad pada potražnja, za očekivati je bilo veći pad uvoza, ali on je nešto manji. Hrvatska ima značajan udio uslužnih djelatnosti u BDP-u, a neke od njih su izuzetno propulzivne na kojima trebamo graditi gospodarske modele, ali istovremeno pokazuju višu razinu elastičnosti u odnosu na proizvodne djelatnosti. Pad u drugom tromjesečju je na razini eurozone. Kad se gledaju pojedinačne zemlje, ima zemalja koje imaju i višu stopu pada, Italija, Španjolska, Portugal… Napravili smo i analizu s uključenim prvim tromjesečjem, ostvaren je pad od 7,8% – rekao je Marić.
– Od ukupnih investicija u Republici Hrvatskoj na godišnjoj razini 52% se odnosi na građevinu, a ona je zabilježila neznatni plus. Smatramo da je nabava opreme vodila prema tome da su ukupne investicije pale više od očekivanog. Imali smo i fizičku barijeru što se tiče nabava opreme zbog pandemije. Izvoz usluga, bez obzira što je najviši pad (70%), na tragu je očekivanja – rekao je Marić.
Dnevnik.ba/https://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo