Rusi danas glasuju o ostanku Putina na vlasti

0

 

Rusija je otvorila u četvrtak birališta za prijevremeno glasanje na referendumu o ustavnim reformama koje bi mogle omogućiti predsjedniku Vladimir Putinu ostanak na vlasti do 2036.

Izborni dužnosnici rekli su da otvaraju birališta prije službenog glasanja 1. srpnja kako bi izbjegli prevelike gužve u kojima bi moglo doći do širenja zaraze koronavirusom.

Na biralištima širom 10 vremenskih zona, od Kalinjingrada na Baltičkom moru do Petropavlovska-Kamchatskog na Tihom oceanu, očekuje se 110 milijuna birača. Biračima će biti dostupne maske i gelovi za dezinfekciju.

Kremlj je nevoljko odgodio referendum predviđen za 22. travnja nakon što su uvedene restriktivne mjere u svrhu suzbijanja širenja koronavirusa.

Putin je predložio reforme ustava iz 1993. u siječnju i ubzo su ih usvojila oba doma parlamenta. On je inzistirao da Rusi glasaju o promjenama ustava iako referendum nije potreban po zakonu, ustvrdivši da će na taj način reforme dobiti legitimnost.

Oporbeni aktivist Aleksej Navaljni kritiziroa je referendum nazvavši ga populističkom zavjerom čija je namjera dati Putinu pravo da bude ‘doživotni predsjednik’.

Osim nekih drugih promjena, reforme bi Putinu omogućile da ‘resetira’ broj predsjedničkih mandata i ostane na vlasti do 2036.

Po ustavu, predsjednik može obnašati dva uzastopna mandata, što znači da bi Putin (67) trebao odstupiti s dužnosti po završetku mandata 2024. Međutim, ovi amandmani omogućili bi mu još dva mandata, do 2036. godine, ako se kandidira i pobijedi na izborima.

Oporbena kampanja protiv reformi ustava nije uspjela dobiti zamah. Skupovi koji su se trebali održati u Moskvi u travnju zabranjeni su u sklopu restriktivnih mjera zbog pandemije.

Internetsku stranicu ‘Ne’, koja je prikupljala potpise Rusa koji se protive reformama, blokirao je moskovski sud prisilivši ju da uzme drugo ime.

U međuvremenu visoki politički dužnosnici ističu važnost davanja šanse Putinu da ostane na vlasti. Moskovski gradonačelnik Sergej Sobjanjin rekao je da su reforme nužne ako zemlja želi ‘jamčiti stabilnost, ukloniti nesigurnost’.

Ruski čelnik rekao je prošli tjedan da nije odlučio hoće li tražiti još jedan predsjendički mandat nakon 2024., ali da je važno imati tu opciju.

‘Inače će za dvije godine umjesto normalnog rada na svim razinama vlasti, sve oči biti uprte u potragu za mogućim nasljednikom’, rekao je Putin. ‘Moramo raditi, a ne tražiti nasljednike’.

Revidirani ustav već se prodaje u moskovskim knjižarama, a referendum se u Rusiji smatra već odlučenim. Ipak, on se održava u vrijeme kada je Putin suočen s povijesno niskim rejtingom zbog upravljanja pandemijom koronavirusa i gospodarstva, uključujući vrlo nepopularne promjene mirovinskog sustava.

U svibnju je neovisni institut za istraživanje javnog mišljenja Levada objavio anketu iz travnja koja pokazuje da Putin uživa potporu od 59 posto, najnižu dosad.

Osim ‘resetiranja’ broja Putinovih predsjedničkih mandata, reforme će učvrstiti predsjedničke ovlasti i omogućiti mu da nominira najviše suce i tužitelje koje će zatim odobravati gornji dom parlamenta.

Reforme također predviđaju ekonomske promjene koje jamče da minimalna plaća neće biti manja od minimalno potrebne za život, dok će se državna mirovina godišnje usklađivati s obzirom na inflaciju.

Promjene ustava uključuju spominjanje ‘vjere u Boga’ unatoč tome što je Rusija sekularna država, te odredbu kojom se zabranjuje istospolni brak.

Ta su načela u središtu sustava konzervativnih i domoljubnih vrijednosti koje zagovara Putin. Kremlj se nada da će ona doprijeti do birača te da će odaziv biti velik.

 

hms/https://hms.ba/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara