Z. Miliša: Primjeri najčitanijih knjiga s neprihvatljivim porukama

 Primjeri najčitanijih knjiga s neprihvatljivim porukama

Svjetski bestseleri, (čitaj uspješnice), tj. načitanije knjige, drame, odnosno romani tematski su gotovo unificirani. Njihov autori pišu o životu „slavnih“, okupirani su seksualnošću, svjetskim urotama, voajerstvu, konzumerizmom (kao smislom života), dokoličarenjem, nasiljem i krajnje dvojbenim porukama. Glad za senzacijom jača je od kvalitete, a medijski proizvod skuhan u loncu spletkarenja svakim je danom sve agresivniji i u području najčitanijih knjiga. Iza marketinga o načitanijim knjigama može stajati upakirana prevara i manipulacija, osobito za mlade čitatelje. Glavni junaci u suvremenim pričama postaju “heroji novog doba”. Evo primjera…

Veličanje nasilja

Nasilje je sveprisutno i u književnim djelima. Horori, koje mladi čitaju, imaju cilj postići napetost, uzbudljivost fabule, ugođaja, izazvati jezu i/ili užitak, a potiču interes za nasilje kao izazov. To su (sublimirane) poruke koje osobito djeca nisu sposobna racionalno i kritički opažati i o njima kritički promišljati.

Suzanne Collins jedna je od najčitanijih američkih spisateljica. U (futurističkom) romanu Igre gladi, a potom i u (istoimenom) filmu opisuju se životi tinejdžera koji sudjeluju u “igri” ubijanja vršnjaka-protivnika. Dopušteno pravilo “igre” je: Možeš ubijati da bi preživio i pobijedio! I druge knjige, kao na primjer Plamen i Šojka rugalica gospođe Collins su ekranizirane i doživjele su boom. Pravi naziv tih knjiga i ekraniziranih opisa nazivam: gladni krvi! Igre gladi po nekim kritičarima metaforički su prikaz današnjice, no ta je slika jednostran prikaz svijeta, gdje se neopravdano generalizira – da je ovaj svijet opasan za život, gdje sredstva (u borbi za uspjeh) opravdava(ju) cilj.

Goethe svjedoči da je Patnje mladog Werthera pisao “nesvjesno” te se tako oslobodio strahova, pa i poticaja na samoubojstvo, koje je izlio u to književno djelo. Njegov „impuls“ prešao je na čitatelje, koji su imali takvih problema, što je rezultiralo nizom samoubojstava mladih pa je roman bio zabranjen.

Prikazi lažnog prijateljstva, sreće i poticanje na laži kao teme bestselera

Amerikanac Dale Carnegie, autor je svjetske uspješnice “How to Win Friends and Influence People” – Kako pronaći prijatelje i utjecati na ljude, u kojoj nudi licemjerne recepte kako steći i zadržati prijatelje: smiješite se i širite pozitivnu energiju, nikada nikome ne govorite da je u krivu, ne budite različiti od drugih – ne budite ono što jeste, nisu važni racionalni stavovi, jer ljudi odlučuju na temelju emocija, ne govorite o sebi, slušajte druge i kontrolirajte emocije. Ovakvi savjeti dokidaju iskrenost, a potiču prijetvornost, laskanja ili varanja.

Jessice Jolle Alexander i Iben Dissing Sandahi u knjizi (svjetskoj uspješnici) Danski odgoj polaze o od “neupitne činjenice” da su u Danskoj najsretniji ljudi. Odmah im suprotstavljam tezom da razvojem materijalne civilizacije opada moralnost kod ljudi i briga za druge. Prema podatcima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, najviše potrošača antidepresiva u Europi je na Islandu i u Danskoj. Po kriteriju materijalnog blagostanja prednjače skandinavske zemlje, iako u njima postoji iznimno visoka stopa suicida i tamošnji stanovnici “troše” najviše antidepresiva! Koliko je iritantna manipulacija s najsretnijem narodom opisuje Kristina Wolsperger Danilovski u knjizi Danci i stranci. Autorica navodi brojne primjere i posljedice danske besprijekornosti, kad opisuje mnoge situacije koje potvrđuju kako su Danci pokopali društvenost: “Sprijateljiti se s danskom obitelji – da se zovete na večere, idete na pića i plaćate naizmjence runde, zovete ih u zadnji čas kad vam nema tko čuvati djecu i ne brojite si usluge – jako, jako je teško”.

U produkciji “kulturnog smeća” pojavljuju se i hrvatske slikovnice u kojima se trogodišnjacima daju savjeti kako varati najbliže. Primjer je slikovnica Rupa u pijesku, čija je autorica izvjesna Slavka Škobić, u Hrvatskoj. Autorica se obraća trogodišnjacima i nudi im „korisne“ savjete. Evo nekoliko citata iz sadržaja: “Rupe u pijesku zabavno je raditi jer tamo možeš sakriti tuđi autić, tatine ključeve od automobila, a potom se smijati dok ih traži, sestrino pisamce i tako ona neće ići na spoj i bakine naočale”. Kad si sve to posakrivao/la, autorica „pedagoški poentira“ kako se “na kraju u istu rupu možeš popiškiti, a dok piškiš, prisjeti se što je sve u njoj!” Ovdje se djeci prikazuje kao zabavno sakrivanje važnih stvari svojih bližnjih, prekapanje po privatnim stvarima, obmanjivanje starijih…

Veličanje nerada

U jednoj drugoj svjetskoj uspješnici Kako raditi manje i zaraditi više, autor (T. Ferris) zaključuje da se čovjek, kako bi bio sretan, mora okrenuti “zabavi i profitu”. Jednako tvrdi i Gil Shwartz Bing u knjizi How to Relax Without Getting the Axe, gdje nudi savjete o tome kako biti zabušant na poslu, prebacivati odgovornost na druge, biti nedostupan…

Knjiga Working čikaškog novinara S. Terkela (svojevremeno jedna od najprodavanijih knjiga u SAD-u) izazvala je šok u Americi. Autor zaključuje kako je za prosječnog Amerikanca preživjeti radni dan “pakao i ponižavanje”.

U knjizi (prevedenoj na petnaest jezika) Boba Blacka pod nazivom Proleteri svih zemalja, opustite se ispisani su eseji o ukidanju rada. Jedino što opravdava napor jesu “seksualni užitak i razuzdani hedonizam”.

Francuskinja Corinne Maier sa svojom knjigom Dobar dan, lijenosti. postaje preko noći antikulturalna junakinja, ohrabrujući zaposlenike diljem svijeta da prihvate njezinu strategiju potkopavanja tvrtke. Glavna teza C. Maier jest da se kao lijenčina možeš uspinjati na hijerarhijskoj ljestvici tvrtke.

Jima Smitha je proslavio Priručnik za lijenog učitelja. Naravno da je jedan hrvatski izdavač profitirao od prijevoda toga priručnika. Takvih i sličnih knjiga ima u izobilju…

Potrošnja kao životni smisao

Junak romana Johna Grishama Skipping Christmas, ironičnog imena Luther Krank, slavodobitnički izjavljuje da je za Božić potrošio šest tisuća dolara na darove, dosadne objede i večere. U romanu se profit uzdiže iznad Boga. George Ritzer se proslavio svojom knjigom Mekdonaldizacija društva, koja veliča nametnuti stil – konzumerizam.

U Razgovorima s Bogom za tinejdžere, američki novinar i pisac N. D. Walsch uvjerava mlade da su oni bogovi koji olako svoju moć predaju roditeljima, pa je moraju uzeti kad god hoće. Isti autor navodi adrese udruga koje promiču i prakticiraju egocentričnost, “učenje” koje naziva “novim evanđeljem”.

Seks i nasilje

Roman pod nazivom Ubojice s razglednice švedske spisateljice Lise Marklund i američkog pisca Jamesa Petersona zauzeo je prije desetak godina visoko mjesto na ljestvici svih svjetskih bestseler lista u SAD-u i Švedskoj. James Peterson ušao je kao pisac u Guinnesovu knjigu rekorda s čak 31 prvim naslovom načitanijih romana. Glavni su mu uradci trileri, a dominantne teme nasilje i seks, ciljano podilazeći najnižim strastima čitatelja.

Fenomen seksualiziranja djevojčica M. G. Durham definira kao Lolita sindrom (prema romanu Lolita Vladimira Nabokova). Durham taj fenomen dovodi u vezu s medijskim manipulacijama tzv. popularne kulture.

Žalosna je činjenica da je Ministarstvo znanosti 2019. dopustilo neprimjerene sadržaje učenicima srednjih škola za lektiru iz Hrvatskoga jezika i književnosti. Na primjer, Haruki Murakami u romanu Norveška šuma opisuje učiteljicu koju seksualno napastuje trinaestogodišnja učenica, a od istog autora u djelu Kafka na žalu opisuje se seksualni odnos između petnaestogodišnjaka i žene u zrelim godinama. U djelu Mramorna koža Slavenke Drakulić opisan je seksualni odnos očuha i maloljetne kćerke njegove partnerice. Zoran Ferić u romanima Anđeo u ofsajdu i Mišolovka Walta Disneya opisuje pedofilske situacije kao normalne…

Autobiografski roman Seksualni život Katherine Millet francuske „književnice“ postaje svjetska uspješnica. U njemu autorica otkriva svoje mazohističke sklonosti, orgijanja i pozamašno “kolekcionarstvo” s tri tisuće muškaraca. U romanu ustvrđuje:”Kako sam bila savršeno dostupna, u ljubavi i profesionalnom životu, nisam utvrdila nikakav ideal koji trebam dostići, okarakterizirana sam kao osoba koja ne poznaje zabrane”. Poručuje da je svako sputavanje izvorište svih zala. Autorica je postala medijska diva.

Licemjerno se čuditi zašto “Half night stand”, (“seks za pola noći”), je sve popularniji među djevojkama. Istraživanje čiji su rezultati objavljeni u časopisu Social Psychology and Personal Science pokazuje da je neobavezni seks sve učestaliji među mlađom populacijom. Tinejdžeri, da bi postali popularni i prihvatili pravila vršnjačke inicijacije, stupaju u spolne odnose čak i u školskim prostorijama, a trend postaje snimanje prvih porno uradaka. Medijska seksualna ideologija zavođenja sveprisutna je – od reklama, svjetskih uspješnica, glazbenih spotova i najgledanijih filmova, listova za tinejdžere sve do animiranih filmova! Ona ima višestruke posljedice na svijest i ponašanje djece i mladih. Kao prilog ovome navodim još jedan primjer….

Američku je autoricu L. Sessions Stepp na pisanje knjige Unhooked motivirala je činjenica da je ravnateljica jedne škole u Washingtonu sazvala sastanak s roditeljima, potaknuta činjenicom da su skupine učenica tijekom školske godine nudile fellatio svojim vršnjacima. Temeljna poruka knjige jest da djevojke u vezama ne mogu sebi priuštiti osjećaje. Trendovsko razulareno ponašanje podrazumijeva govor o seksu kroz seksualne tehnike, bez osjećaja privrženosti i/ili emocija. Monogamiju se tretira napornom jer, tvrde: “Kad pukne stalna veza, onda moraš sve iznova”. Tako se dolazi do “ženske neovisnosti”, kaže jedna anketirana djevojka, i nastavlja: “Moja frendica i jedan frend baš su zabrijali, potpuno neobvezno. Ne sviđaju se jedno drugom, a to je zgodno jer se ne moraju brinuti o nekakvim osjećajima.” Daje savjet vršnjakinjama: “Prvo obaviš oralni seks i onda vidiš sviđa li ti se frajer”.

Najrecentnija istraživanja pokazuju da je i taj trend u porastu. navodim samo jedan podatak da je 2019. god. u Hrvatskoj 60 posto mladih primalo, slalo i prosljeđivalo seksualno sugestivne sadržaje, a svaki treći je otišao na susret s nepoznatom osobom, koju je upoznao samo preko društvenih mreža. Otkud nam pravo čuditi se takvom ponašanju kad im se to sugerira i u najčitanijim knjigama?

Zaključno

Primjeri iz ovog teksta jasno sugeriraju kako se može postati slavni pisac uspješnice s krajnje moralno dvojbenim sadržajima i tematski unificiranim temama – seksualnošću, neradu, potrošnji, životu poznatih i nasilju. Isto kao i poruke u listovima za tinejdžere, reklamama, filmovima, glazbenim spotovima, dramama tako i u svjetskim uspješnicama postoje iste šablone s istim ciljem, poticati porive za voajerstvom, nasiljem, seksom i (auto)destrukcijom.

U ovom tekstu dotakao sam tek nekoliko primjera manipuliranja potrebama i preferencijama osobito mlade čitateljske publike. Nisam analizirao brojne self help uspješnice koje govore o psihološkoj samopomoći, koje nude lažnu sliku svijeta, lažnu i površnu sreću i kako doći do nje, zavaravajući ljude da do sreće mogu doći samo po njihovim “receptima”, ne vodeći računa da mogu svojim površnim pristupom narušiti ili pogoršati mentalno zdravlje mladih ljudi, koji u potrazi za identitetom i smislom života, sa svim specifičnostima adolescentske dobi ne mogu biti kritični prema tim sadržajima kao mi odrasli. Imam dojam da neke knjige “zaslužuju” biti svjetske uspješnice isto kao što je Nobelovu nagradu za mir svojevremeno pripala Europskoj uniji ili ex predsjedniku SAD –a – Obami!

prof. dr. sc. Zlatko Miliša/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo