Der Standard: Eurozona u krizi: Bez preuzimanja dugova
Kriza u eurozoni
Rasprava o pozajedničenju dugova podsjeća na početak financijske, gospodarske i eurokrize 2008. Šef njemačkih Zelenih Robert Habeck, bivši talijanski ministar financija Giulio Tremonti i socijaldemokratski španjolski premijer Pedro Sanchez slažu se: Europska unija hitno mora početi izdavati zajedničke obveznice.
Gospodarske nevolje koje izaziva koronavirus tako su velike da je na kocki ništa manje od budućnosti EU-a. Radi se o stotinama milijardi eura. Jedni ih zovu „euro-obveznice“, drugi „korona-obveznice“. Budući da su ti izrazi opterećeni zbog preuzimanja dugova među državama eurozone, što je po važećim EU-ovim ugovorima zabranjeno, EU-ovi proračunski štediše Njemačka, Nizozemska i Austrija odbijaju ih.
Sada se zato prvi put sastaju ministri financija eurozone i EU-a. Što se nazire? Neće biti brzih odluka, ali kasnije će se postići kompromis – neće biti „korona-obveznica“, ali bit će goleme pomoći i solidarnosti. To je dobro. Rasprava o pozajedničenju dugova podsjeća na početak financijske, gospodarske i eurokrize 2008. Zbog toga je godinama vladala svađa. Izgubljeno je mnogo dragocjenog vremena zbog besmislenih rasprava o načelima. To se sada može izbjeći.
I tada i sada radi se o istom: države eurozone s dobrom kreditnom sposobnosti na financijskim tržištima mogu dobiti jeftine zajmove, koje onda pošalju dalje onima kojima su potrebni. Zajednički se štede kamate i troškovi. Za to postoji instrument eurozoninog fonda za spašavanje ESM-a. Njega treba upotrebljavati.
Europska središnja banka (ECB), EU-ova institucija, ionako pomaže vlastitim sredstvima. Jedan od onih koji su smislili ESM, Austrijanac Thomas Wieser u Standardu je nedavno iznio novu ideju: cijeli EU-ov okvirni proračun do 2027. mora se iznova postaviti pod aspektom zajedničke europske obnove.
Europska komisija želi pomoći programom od 100 milijardi eura za skraćeno radno vrijeme. Sve to trebalo bi za početak biti dovoljno za odgovarajuću pomoć sjevernoj Italiji, Španjolskoj, ali i dijelovima Francuske ili Flandriji, gdje koronavirus osobito hara. Najprije regije.
A što se tiče talijanskih dugova: u toj zemlji postoje golema privatna bogatstva koje bi Rim konačno mogao iskoristiti. Jasno je da relativno siromašni Balti ili Slovaci to ne žele plaćati.
Thomas Mayer
Der Standard
https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo