F. A. Z.: Obveza političara

 Koronavirus

Na financijskim krizama izbila je druga faza krize. U prvoj fazi najave središnjih banaka i vlada o pružanju pomoći gospodarstvu i burzama u načelu su prihvaćena pozitivno, ali se ispostavilo da su bile anemične. U drugoj fazi takve najave dokaz su bespomoćnosti ili panike. To je iskustvo stekla američka središnja banka početkom tjedna nakon što je iznenada još jednom snizila svoju osnovnu kamatnu stopu i najavila kupnju većih količina obveznica. Iako je Donald Trump u neposrednoj reakciji te najave ocijenio to dobrom viješću za burze, ulagači su to protumačili drukčije: posvuda su tečajevi dionica još jednom osjetno pali.

U Njemačkoj je Dax u ponedjeljak privremeno bilježio pad za više od deset posto. Na burzi u New Yorku trgovanje dionicama obustavljeno je nekoliko sekundi nakon otvaranja. Kasnije su se tečajevi malo oporavili. U drugoj fazi krize mnogi ulagači skloni su prodaji kapitala i polaganju novca na bankovne račune čak i ako za to neće primati kamate. Početkom tjedna prodavano je i zlato koje je suprotno legendi slaba zaštita od krize prodavane su i obveznice s vrlo dobrim bonitetom, među kojima i njemačke. Iako su gubitci uslijed pada tečajeva dijelom jaki, trenutno ozbiljne panike na financijskim tržištima kakva je vladala nakon sloma banke Lehman Brothers u jesen 2008. nema.

Prve financijske kuće preporučuju ponovno kupovanje dionica, ali mnogi ulagači više se na taj korak ne usuđuju. Za svaku stabilizaciju gospodarstva i financijskih tržišta uvjet je uspješno suzbijanje virusa. Do tada cilj je politike održavati na životu banke i poduzeća osiguravanjem dovoljne likvidnosti. To je dobar plan, ali za razliku od financijske krize prije otprilike deset godina zasada nema odlučnih koraka vodećih zemalja. To vrijedi za transatlantsku suradnju, kao i za suradnju među europskim zemljama.

Iako je iz zdravstvenih razloga nužno učiniti granice manje propusnima te iako je zdravstvena politika uglavnom u nadležnosti država, nedostaju signali za zajedničko djelovanje. To, među ostalim, ima i veze s Trumpom, čiji pokušaj da preko američke farmaceutske kompanije CureVac stekne ekskluzivni pristup cjepivu, pokazuje da američki predsjednik misli samo na sebe. Doduše, ni Europljani dosada nisu uspjeli djelovati odlučno. Odgovor ne može biti u jednostavnoj raspodjeli novca.

Ako se kriza nastavi, na financijskim tržištima počet će se špekulirati hoće li visokozadužene europske zemlje biti u stanju u recesiji se boriti protiv virusa i rasta premija na obveznice. Visoki udio državnih obveznica u portfeljima mnogih europskih banaka razlog su zbog kojeg trenutno tečajevi dionica banaka bilježe snažne padove. Bilo bi fatalno osloniti se na to da će Europska središnja banka još jednom sama vaditi kestenje iz vatre.

Gerald Braunberger

https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo