F. A. Z.: Pandemija kao poziv na buđenje

Koronavirus i svjetsko gospodarstvo

Gospodarska globalizacija nije uvjet za širenje bolesti. Španjolska gripa, koja je odnijela najmanje 25 milijuna života, vladala je na kraju Prvog svjetskog rata i malo nakon njega. Kao posljedica globalnih lanaca proizvodnje i opskrbe pandemija poput koronavirusa danas ne samo da može prouzročiti ljudske patnje, nego također može nanijeti veliku štetu gospodarstvu. Na financijskim tržištima oprezni ulagači trenutno radije ulažu u zlato i obveznice solventnih zemalja. Zbog straha od znatnog usporavanja gospodarskog rasta u svijetu tečajevi dionica padaju. A nervozu pojačavaju slike zatvorenih gradova, i to ne samo u Kini, nego i u Europi.

Već godinama brojni se ekonomisti pitaju što će biti sa svjetskim gospodarstvom ako kineska lokomotiva rasta odjednom znatno uspori. Prije desetak godina Kina je svojom ekspanzivnom financijskom i monetarnom politikom u velikoj mjeri pridonijela tome da industrijalizirani svijet izađe iz recesije u koju su mnoge zemlje ušle nakon financijske krize. Već dulje vrijeme u Kini raste potražnja za industrijskim proizvodima, posebno iz Njemačke. Istodobno brojna poduzeća u Kini usko su isprepletena s tvrtkama u SAD-u i Europi.

Dulji prekidi proizvodnje u kineskim tvrtkama ostavljaju osjetne posljedice na svjetsko gospodarstvo. Zasada neposredne posljedice koronavirusa nisu znatno pogodile njemačko gospodarstvo. Ali ako na dulji rok ne budu stizali predproizvodi iz Kine, to će, zbog nedovoljnih zaliha na skladištima, ograničiti proizvodnju njemačkih tvrtki, što će posebno pogoditi proizvođače strojeva i automobila. Zabrinutosti za budući gospodarski rast Kine pridružuje se zabrinutost za potencijal rasta tradicionalnih industrijaliziranih zemalja u kojima kombinacija demografskih promjena i slabljenje važnosti industrije koči dinamiku.

Istodobno, niske kamatne stope i visoki javni dugovi oduzimaju prostor za djelovanje u monetarnoj i financijskoj politici što je nužno kako bi se u slučaju recesije mogle poduzeti protumjere. Nakon deset godina gospodarskog rasta ulagači su sustavno ignorirali mogućnost slabljenja konjunkture. No poznato je da gospodarski rast ne usporava zbog staračke slabosti, nego zbog loše politike ili prirodnih katastrofa. A pandemija može djelovati poput prirodne katastrofe.

Koliko brzo se širi gospodarska neizvjesnost vidi se na primjeru Italije. Poznato je da je gospodarski rast Italije anemičan, da je zemlja zadužena i da vladama kronično nedostaje volje za provedbom reformi. Međutim, tek je vijest o infekcijama koronavirusom na sjeveru Italije dovela do toga da se na financijskim tržištima poljuljalo povjerenje u bonitet talijanskih državnih obveznica i talijanskih banaka.

Pandemija na financijskim tržištima djeluje kao poziv na buđenje. No isto tako, panika nije dobar savjetnik. O daljnjem širenju koronavirusa i njegovim posljedicama danas se može samo nagađati. Tako su se 2002. i 2003. posljedice pandemije virusa Sars u početku precjenjivale. Još uvijek je teško reći hoće li se u narednim tjednima uspjeti zaustaviti širenje koronavisrusa tako da nije pametno tražiti hitno snižavanje kamatnih stopa i povećanje javnih izdvajanja jer to ne bi moglo umanjiti fragilnost globalnih lanaca proizvodnje i opskrbe.

U vremenu kada populisti huškaju protiv globalizacije, a konflikt između SAD-a i Kine degradira trgovinsku politiku na element vanjske politike, gospodarski gubici nastali uslijed pandemije sigurno bi pojačali sklonost protekcionizmu, i to se samo u SAD-u. Za njemačko gospodarstvo to bi bilo katastrofalno. Svjetsko gospodarstvo, a s njime i njemačko, desetljećima su znatno profitirali od liberalizacija.

Ideja da mi možemo sami proizvoditi robu koju smo dosada uvozili iz inozemstva, može biti politički primamljiva, ali joj nedostaje svake ekonomske osnove jer u Njemačkoj za to naprosto nema dovoljno radne snage, niti postoji mogućnost da se roba koja se uvozi iz inozemstva proizvede po slično povoljnim cijenama. „Gospodarstvo je sudbina“, izjavio je Walther Rathenau 1921., nedugo nakon okončanja epidemije španjolske gripe. Njegova rečenica danas je jednako aktualna.

Gerald Braunberger
F. A. Z.

https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo