VIDEO: Pozitivni demografski trendovi u zapadnoj Hercegovini
Iako je BiH, prema statistikama, zemlja u kojoj se bilježi ekstreman gubitak stanovništva, u općina s većinskim hrvatskim stanovništvom stanje i nije tako loše. Dapače. U hercegovačkim općinama Grude, Čitluk, Posušje, bilježe se pozitivni demografski trendovi, javlja Hrvatski Medijski Servis.
Općina Posušje u županiji Zapadnohercegovačkoj jedna je od rijetkih općina u BiH s pozitivnim prirodnim priraštajem. Sa 173 rođene djece i 161 umrlom osobom odolijeva trendu pada nataliteta koji je u BiH prisutan cijelo desetljeće.
– Bilježimo pozitivne trendove. Volimo istaknuti da smo najmlađa općina po strukturi stanovništva u BiH. Prosječna starosna dob stanovnika Posušja je 36 godina, a najbrojniji su stanovnici oni od 15 do 19 godina, kazala je savjetnica za razvoj i društvene djelatnosti Općine Posušje Ana Begić za RTV Herceg Bosne.
Begić kaže kako je posuška Osnovna škola najbrojnija u BiH s 1400 učenika. Iz općine Posušje kažu kako se na sve načine trude zadržati stanovništvo, omogućujući mu bolje uvijete za život.
– Ulažemo u infrastrukturu, nove školske zgrade. Gradimo novu osnovnu školu. Nadamo se da će ona u rujnu biti u funkciji. Gradimo i jedno novo krilo u područnoj školi u Čitluku, gdje također bilježimo rast djece, kaže Begić.
Pozitivan primjer je i župa Grude, gdje je u 2019. kršteno 43 djece desetero više od broja umrlih u toj godini. Iako je u općini Čitluk( HNŽ) broj umrlih u 2019. za 9 više od broja rođenih, broj novorođene djece za 7 beba je veći u odnosu na 2018. godinu.
U Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostara krajem 2019. zabilježena su dva rekordna vikenda po broju porođaja.
– Mislim da je to zadnji vikend u 11. mjesecu i vikend 19 prosinca. Jedan je bilo 8, a drugi 12 porođaja, u jednom dežurstvu u 24 sata, što je dvostruko više od prosjeka, kaže Vajdana Tomić, predstojnica Klinike za ginekologiju i porodništvo SBK Mostar.
Inače, dvije rekordne godine u zadnjih 15 godina, po broju porođaja u SKB Mostar, su 2014. kada je u Mostarskoj bolnici bilo 1800 poroda i 2018. kada je zabilježen rekordan broj porođaja – 1826, dok je u 2019. bilo 1714 porođaja, dakle 112 porođaja manje.
– Međutim, to nije neki značajni pad. Na primjer imali smo 2016. nešto više od 1600 porođaja, kaže dr Tomić.
D.J/HMS/https://hms.ba/Hrvatsko nebo