Ulomak iz neobjavljene knjige (Mile Prpa- KNJIGA ŽIVOTA) u kojoj je obrađeno stotinjak biljaka iz flore, i bića iz faune – u smislu da li su nastale kao djelo kreacije duhovnog neba ili spontane evolucije.

“Što više proučavam prirodu, to više stojim zadivljen  nad divnim djelima Stvoritelja svijeta.”

Louis Pasteur

 

I ovaj puta Starac je, listajući stranice, brzo prešao na novu temu. Prešao je na biljku koja je svima bila više nego dobro poznata, a o njoj bi rijetko tko razmišljao na Starčev način. Ta biljka je bila – Kukuruz!

Zar među vama – reče – ima netko, tko nikada nije prošetao kukuruznim poljem u vrijeme cvata kukuruza, ili tko nikada nije sudjelovao na bilo koji način u berbi kukuruza? Moguće da ima – sam zaključi – jer danas su ljudi sve više  otuđeni od prirode, naročito gradska djeca.

Bilo kako bilo – kukuruz je remek-djelo bilo  kreacije, bilo spontane evolucije života. On je remek-djelo po nekoliko osnova. Zamislite kakve je sve mehanizme trebalo ugraditi u tu biljku, da se u njenom rastu formira stabljika,  da se formira zeleni klip iz čijeg vrha vise dugačke vlati, tanki tučkovi (brkovi), gdje svaka nit vodi do svoga neoprašenog začetka zrna. Jednako svoj dugački tučak od deset ili petnaest, pa i više  centimetara (poput električnih vodova), ima svako zrno na klipu, kako ono najdonje, tako i ono najgornje, pri samom vrhu klipa.

Dok na formiranom klipu vise njegovi brojni tučkovi (brkovi) na vrhu stabla poput kakve jelke krošnjasto se razvio muški cvijet. Pun peludi koja se trusi prema dolje, prema brojnim tučkovima klipa. I to sićušno zrno peludi putuje kroz dugački tučak do samog središta budućeg zlatnožutog zrna kukuruza. Prekrasnog zlatnožutog zrna kukuruza! I svi ste imali klip kukuruza u rukama i nikada niste razmišljali o njegovoj   neobičnoj strukturi, o njegovoj estetskoj strani, o rasporedu zrnaca na klipu, o “caklini na prednjoj strani zrna”, o njegovoj boji  najčešće zlatnožutoj, ali se zna naći sjajnocrvenih ili sjajnocrnih klipova ili pojedinih zrna na klipu.

Starac reče – Više nikada nemojte imati klip kukuruza u rukama, a da se ne sjetite maštovitosti, genijalnosti i svake druge sposobnosti njegovih duhovnih bioinženjera, graditelja, kreatora i ne znam sve kakvim imenom bismo ih trebali nazvati. Danas, u ime ljudske rase, kad dolazimo, zahvaljujući  Knjizi života, do novih spoznaja, svi bismo trebali iskazati zahvalnost i priznanje bezbrojnim genijalnim duhovnim stvarateljima, tvorcima živućih bića flore i faune koja nas sve više i više zadivljuju svojim kreacijama. Pogotovo danas, kad smo svjesni da mnoga od tih bića nestaju za nas nepovratno, i kad je ljudska svijest sve više počela shvaćati važnost flore i faune bez kojih bi čovjek bio potpuno izgubljen.

U ime ljudstva zahvaliti Bogu, u duhovnom svemiru, svima na njihovim predivnim kreacijama, čvrsto obećati i poraditi na tome da više niti jedna jedinka bilo iz flore, bilo iz faune neće nestati iz Knjige života našom ljudskom krivnjom. Zahvaliti i Bogu na nadahnuću kojim je nadahnuo pojedine kreatore iz duhovnog neba, koji ih je vodio u tom stvaralačkom žaru, nadzirao, usmjeravao. I svakoga uspješnog kreatora nagrađivao dopuštenjem, da njegov živući uradak uđe u Knjigu života. I graditelj kukuruza sa svojim neobičnim uratkom je među njima. I njemu posebna hvala i priznanje. Najmanje desetak ljudi sam upitao zanaju li koliko klip kukuruza ima redaka i koliko ima  zrna, a posebno koliko tučkova. Kod sviju odgovor je bio – ne znam i o tome nikad nism razmišljao. Ovisno o veličini klipa, broj redaka je između dvadeset i pedeset, a broj zrna između trista do tisuću i dvjesta.  A broj tučaka točno onoliko koliko ima i zrna.

Zamislite samo, kad bi se pojedinim graditeljima, duhovnim stvarateljima živućih bića, dodjeljivala od strane ljudi neka nagrada za najbolje djelo, poput Nobelove nagrade, što biste vi izabrali za vaš prijedlog. Zacijelo to nitko na svijetu ne bi mogao izabrati, jer je bezbroj genijalnih i najgenijalnijih uradaka, čiji bi autori (visoko intelektualnim  dizajnom i inženjerstvom) po svim najstrožim kriterijima na taj način trebali postati nobelovci. Doista!  Starac reče. Iz slušateljstva se prolomio snažni i dugotrajni pljesak.

 

Mile Prpa/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara

NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.