STRUČNJAK: Nije pitanje hoće li i nas zatresti, već kad će to biti
Vrijeme:2 min, 39 sec
Razoran potres magnitude 6,4 po Richteru koji je rano jutros pogodio Albaniju oštetio je kuće, a stanovnici u Tirani pobjegli su na ulice, neki s bebama u rukama. Poginulo je najmanje 22 ljudi, ali strahuje se da bi taj broj mogao biti i veći jer su neki ostali pod ruševinama. Prema podacima koje objavljuju lokalni mediji, ozlijeđenih je više od 600.
– Drač koji je najviše oštećen u potresu je stari antički grad koji danas živi, uglavnom od turizma. Materijalna šteta je ogromna. Mnogi hoteli, restorani koji su novogradnja su urušeni, a o starim zgradama da ne govorimo. Zatreslo se i u Tirani, ali nastale su vrlo male štete, poput pukotina i slično. Cijela zemlja tuguje jer je dosta poginulih, a broj će, nažalost, još rasti. Mnogi se još nalaze pod ruševinama, a tu je sigurno i dosta djece – rekao je Samarxhiu, piše 24sata.hr.
I dok se Albanci pokušavaju organizirati te što mirnije nastaviti s akcijama spašavanja, u javnost je stiglo sve više osobnih, vrlo potresnih priča.
Tako je jedna od 18 zasad poginulih ljudi, žena koja je svojim tijelom štitila unučića.
On je, srećom, preživio. Društvenim se mrežama pojavila se snimka spašavanja dječaka kojem je donji dio tijela bio prikliješten ispod ruševina. Još jedan, vrlo jak, potres pogodio je BiH.
Podrhtavanje tla osjetilo se u Mostaru u kojem je dvoje građevinarca ozlijeđeno, srećom, riječ je o lakšim ozljedama, ali i u gradovima na hrvatskoj obali.
Potres je bio jačine 5.2 po Richteru, epicentar je bio u mjestu Rotimlja u Hercegovini, 20-ak kilometra od Mostara.
– Prepalo me jer nisam znao kako reagirati. Prvih 5 minuta sam se sakrio ispod stola i uzeo mobitel te počeo zvati roditelje da vidim gdje su oni. Nekima su samo stvari sa stola pale, a prijateljici je ormar lupao. Jednog je snažan potres probudio – rekao je čitatelj iz Splita.
Evo stručnjaci kažu:
– Može li u Hrvatskoj pa i u Zagrebu biti razoran potres kao i u Albaniji? Može. A što se tiče štete, o tome ovisi mnogo faktora. U Zagrebu je dosta starih građevina, a opće je pravilo da ne ubijaju potresi već građevine. Iako, zgrade mogu biti adekvatno protupotresno projektirane, ali također je bitno i tlo na kojem su sagrađene. Ako se građevina nalazi na klizištu može biti velikih oštećenja unatoč vrhunskoj gradnji. Cijelo područje Hrvatske se nalazi u seizmički aktivnom području, a najviše je ugrožen njen obalni dio, ali i šire zagrebačko područje. Nije pitanje hoće li biti potresa, već kada će ga biti – rekao je za 24sata.hr seizmolog Snježan Prevolnik te nadodao da potresi koji su zadesili Albaniju i BiH su zapravo podsjetili da živimo u seizmički aktivnom području na kojem je moguće da se dogode i jači potresi.
– Bitno je da budemo spremni, a to možemo biti ulaganjem u znanstvena seizmološka istraživanja, te preventivnim aktivnostima koje uključuju dobro planiranje, projektiranje i gradnju prema načelima protupotresnoga graditeljstva te stalno educiranje stanovništva i osposobljavanje operativnih snaga. Usporedbe radi, potres u Albaniji je oslobodio 30-ak puta više energije od potresa u BiH. U BiH radi ovog potresa kod Blagaja se ne očekuju velike štete, eventualno manje u užem epicentralnom području – objasnio je Prevolnik.
HMS/https://hms.ba/Hrvatsko nebo
