N. Banić i M. Koić: Jasenovac +++ za povijesno nepismene

Među odnedavno javno dostupnim dokumentima arhiva Arolsen nalaze se i oni za Milana Radosavljevića, predratnoga seoskog muzikanta rođenoga 17. kolovoza 1918. godine u Jankovcima kod Vinkovaca, a on je te dokumente potpisivao u godinama nakon Drugoga svjetskog rata. [1] Radosavljević je dokumente potpisivao na jedinstven način kao „Milan +++“. Razlog tomu je vjerojatno to što je prema podatcima iz arhiva Arolsen bio „prilično nepismen“ i nikada nije išao u školu. [2] Prema dokumentima iz arhiva Arolsen, postoje neusklađenosti u podatcima o predratnom služenju vojnog roka te o sudjelovanju u ratu do zarobljavanja i upućivanja u njemačke logore. Možda bi se dio tih neusklađenosti mogao pripisati komunikacijskim problemima zbog slaboga znanja njemačkoga unatoč desetljećima proboravljenima u Njemačkoj. Radosavljević je bio u trima logorima na sjeveru Bavarske. Među njima i u logoru za časnike kod Hammelburga. [3] U tom logoru je 1943. godine bilo oko 3.000 srpskih časnika. Taj je logor poznat i po potpunom fijasku operacije koju je iz vjerojatno obiteljskih razloga naredio general Patton. [4] Milan Radosavljević je vrlo kratko vrijeme bio i u gestapovskom kažnjeničkom logoru, radio je na farmama, da bi kraj rata dočekao u Nürnbergu. Nakon rata pomagao je u kuhinji američkih postrojba u Bambergu, a jedno vrijeme je radio u belgijskim rudnicima ili boravio u izbjegličkim logorima. Zadnji podatci o njemu su iz 1951. godine kada je dobio na raspolaganje stan u Essenu. U Njemačkoj se oženio, a početkom 1945. godine rodio mu se sin. Izjašnjavao se kao Srbin, a osim srpskoga i slaboga njemačkog još je govorio i rumunjski što ukazuje na svu složenost srpske etnogeneze koju dobro ilustrira srbijanski ministar Vulin kao pravi srpski arijevac „s dna kace“. Đelem, đelem.

U mrežnome jasenovačkom popisu nalazi se Milan Radosavljević rođen 1918. godine u Novim Jankovcima, otac Ljuboje, navodno ubijen od ustaša u Jasenovcu 1942. godine. Kao što je već više puta pokazano, mrežni jasenovački popis masovna je prijevara jer sadrži tisuće lažnih žrtava. Milan Radosavljević je inače često ime, ali ne u Hrvatskoj, već u Srbiji. Primjerice, jedan Milan Radosavljević bio je 40-ih guverner Narodne banke Kraljevine Jugoslavije. [5] Taj dr. Milan Radosavljević bio je jedan od potpisnika Apela srpskom narodu u kolovozu 1941. godine u kojem srpska elita među kojom su bili brojni srpski pravoslavni biskupi, političari i poznate osobe poziva Srbe na lojalnost njemačkoj vojnoj upravi, a svaki otpor označavaju antidomoljubnim i kriminalnim. [6]

Od analfabeta do jasenovačkih skribomana

Osim u Srbiji, Milan Radosavljević je česta kombinacija imena i prezimena i na mrežnom jasenovačkom popisu. U tom popisu su 44 navodne žrtve koje se zovu Milan Radosavljević. Svi su s područja istočne Hrvatske između Županje i Vinkovaca. Osim već navedenoga još petorica su po godinama rođenja (1917., 1919.) vrlo bliska Milanu Radosavljeviću iz Arhiva Arolsen, a jedan je čak iz istoga sela.Identifikacijski podatci kod velikoga broja Milana Radosavljevića s jasenovačkoga popisa uglavnom su nepotpuni ili nepouzdani. Primjerice, kod sedmero nedostaje ime oca, kod jedanaestero je ime oca od kreatora popisa označeno kao nepouzdan podatak, kod troje je umjesto imena oca žensko ime. Znači, u polovici slučajeva manjkavi su ili nedostaju vitalni identifikacijski podatci. U 43 slučaja izvor podataka je komunistički popis žrtava rata iz 1964. godine (SZSJ64), a u jednom slučaju knjiga bivšeg djelatnika komunističkih tajnih službi D. Lukića. Zanimljivo je da u digitalnoj inačici komunističkog popisa žrtava rata koju je ljubazno ustupio gospodin Roman Leljak (L64) ima 37 Milana Radosavljevića, tj. 6 manje nego prema SZSJ64. Razlika između tih dvaju izvora trebala bi biti samo u mediju pohrane podatka, a ne i u samim podatcima. Razlozi ove razlike podataka višestruki su. Dijelom se već međusobno razlikuju L64 i SZSJ64, a dodatna je razlika nastala kreativnim pristupom interpretacije izvornih podataka od strane kreatora mrežnog jasenovačkog popisa. Primjerice, kod Milana Radosavljevića (1936., Štitar, otac Andrija) u trima se od četiriju izvora navodi da se radi o bezimenom djetetu (NN-dijete). Prema jednom izvoru je Hrvat, po drugom Srbin. Krajnji rezultat u jasenovačkom popisu je da je od nepoznatoga djeteta, nepoznate nacionalnosti nastao još jedan Milan Radosavljević po nacionalnosti Rom. Sličan je slučaj Milan Radosavljević (1935., Vrbanja, otac Mijo*) kod kojega se također u trima izvorima navodi da je iz sela Vrbanci kod Karlovaca udaljenog nekoliko stotina kilometara od Vrbanje. To nije izuzetak jer se u napomenama jasenovačkoga popisa kod petnaestero Radosavljevića navodi da su iz Vrbanaca. Prema L64 je 16 Radosavljevića iz Vrbanaca, ali zanimljivo je da se svi nalaze u dijelu popisa koji se odnosi na Makedoniju, a ne na Hrvatsku. Još zanimljivije je da ih je 5 Roma i 11 Srba, premda su ista imena roditelja u slučajevima raznih nacionalnosti. Nadalje, Milan Radosavljević (1919., Bošnjaci, otac Mišo) je prema SZSJ64 glavnom izvoru mrežnog jasenovačkog popisa iz sela Bošnjace kod Lebana u južnoj Srbiji, a ne iz mjesta Bošnjaci u istočnoj Hrvatskoj. Takvih je četvero Radosavljevića na jasenovačkom popisu. Zanimljivo je da se u L64 nalazi Milan Radosavljević iz sela Bošnjane kod Kruševca u Srbiji koji je kao pripadnik komunističkih partizana poginuo u listopadu 1941. godine u mjestu Jasirebac (Jastrebac). To bi mogao biti model za dio Radosavljevića s jasenovačkog popisa i to ne samo za onih 18 Roma* iz Bošnjaka. O Radosavljevićima s jasenovačkog popisa smo već pisali u Hrvatskom tjedniku glede slučaja Ljubice/Ljube Radosavljević. [7] Ta kombinacija imena i prezimena je na jasenovačkom popisu čak znatno češća od kombinacije Milan Radosavljević. Sveukupno na mrežnom jasenovačkom popisu ima 1.146 Radosavljevića, a primjerice u digitalnoj inačici komunističkog popisa žrtava rata (L64) ih je 821. To znači da im se u odnosu na glavni izvor podataka broj povećao za 40 posto. Nevjerojatan je podatak da je komunistički popis žrtava rata (SZSJ64) kao izvor naveden kod 961 Radosavljevića. To znači da u inačici SZSJ64 koju upotrebljavaju djelatnici Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac ima 17 posto više Radosavljevića nego u digitalnoj inačici istog popisa (L64). Svakako se ne može u većem broju raditi o ispravkama pogrješno napisanih prezimena jer, primjerice, prema napomenama samo je u dvama slučajevima prezime Raosavljević promijenjeno u Radosavljević. Kako je to onda moguće? U normalnom slučaju nikako, međutim u mitovima je dovoljna zaliha „plajvaza“ i marljiva ruka s infuzijom izravno iz državnoga proračuna. Tako smo od različitih analfabeta došli do jasenovačkih skribomana. Kako god to netko shvatio.

Lagan i Puzavi

Na kraju mali statistički dodatak za Radosavljeviće s jasenovačkoga popisa. Bez imena oca su 302 Radosavljevića, ime oca je od samih kreatora popisa označeno kao nepouzdan podatak kod 109, a žensko ime kao ime oca je u 11 slučajeva. Tu treba dodati još i slučajeve kad imena očeva nisu uobičajena već izgledaju kao nadimci, tj. izmišljotine kao primjerice Lagan ili Riko. U nekim je slučajevima i žensko ime (oca) označeno kao nepouzdano kao primjerice Senka*/Lenka. Sveukupno ime oca nedostaje ili je problematično kod 40 posto svih Radosavljevića. Bez godine rođenja su dva Radosavljevića, a godina rođenja označena je kao nepouzdan podatak kod 209. Godina rođenja nedostaje ili je nepouzdana u 18 posto slučajeva. Prema nacionalnosti kod Radosavljevića s jasenovačkog popisa dvije su Hrvatice iz Valpova, 992 Roma i 152 Srba. Međutim, kod 538 Roma (54 posto) nacionalnost je označena kao nepouzdan podatak. Mjesto rođenja nije navedeno u 54 slučaja. Svi ti podatci bez mjesta rođenja su prema istom izvoru srbijanskim popisnicama istine koji se u jasenovačkom popisu mogu naći pod kraticom AOISV. Kod osobnih imena žrtava 58 su nalik nadimcima, tj. izmišljotinama, a ne stvarnim imenima kao primjerice Puzavi ili Pinpa. Imena su to kojima bi se čudio i Charlie Foxtrot. U 12 slučajeva radi se o Radosavljevićima bez osobnog imena. Brojni su slučajevi kad se nekoliko navodnih žrtava razlikuju samo po jednom detalju ili po inačicama istog imena, osobna imena navodnih žrtava ili imena očeva su često u XXXO stilu, a godine rođenja su zanemarive razlike ±1 ili su u kombinacijama zamjene zadnjih znamenki, s desetljećem pomaka i sličnim numeričkim operacijama opisanim u prethodnim tekstovima. Takvih potencijalnih kreacija, dvojnika ili klonova kod Radosavljevića ima bar 575 (50 posto). Primjerice, Mara i Marija, obje su rođene 1930. godine u Novim Jankovcima i ubijene u Jasenovcu 1942. godine. Rođene su i ubijene u istom mjestu, iste godine kao i Milan Radosavljević, glavni lik ovoga teksta. Razlikuju se samo po tomu što je kod jedne navedeno ime oca. Kod nekih se razlikuje više detalja, ali sve su to varijacije na temu. Primjerice, Stipe (1939.) i Stjepan (1940.) iz Babine Grede, ime oca nepoznato u oba slučaja. Zatim Ruža (1927.) i Ruža (1928.) iz Batrovaca kod Šida, u oba slučaja isto ime oca Blagoje. Kod nekih je očito da su kreatori popisa bili u dvojbi koja im je inačica žrtve draža. Primjerice, Živka (1914., Podgajci Posavski, otac Đoko) po nacionalnosti Romkinja* je prema napomenama muškarac Živko po nacionalnosti Srbin. Romkinja* Draga (1933., Bošnjaci, Marko) je prema napomenama srpski dječak Drago. Spol i nacionalnost žrtava prema potrebi. Sveukupno kad se uzmu u obzir nepouzdani i nedostatni identifikacijski podatci, nepouzdani izvori i potencijalni dvojnici to je 966 Radosavljevića koji po znanstvenim kriterijima ne bi smjeli biti na jasenovačkom popisu. Kad se tome pridodaju i djeca za koju su autori u nekoliko knjiga (T. Vuković, I. Vukić, R. Leljak) argumentirano pokazali da nisu ubijana u Jasenovcu ili Staroj Gradiški, to znači da je vjerojatno bar 1.071 Radosavljević viška na mrežnom jasenovačkom popisu. Onaj jedan Radosavljević s početka teksta paradigma je za njih 1.071. U arhivima se skriva istina. Za početak neka hrvatska vlast provjeri u državnim maticama rodne listove pa neka se vidi jesu li uopće bili rođeni ti koji su ubijeni prema jasenovačkom popisu.

(1) Arolsen
(2) Application for assistance P.C.I.R.O.
(3) Oflag XIII-B
(4) Task Force Baum
(5) Apel srpskom narodu
(6) 13. kolovoza 1941. Apel srpskom narodu – čak 545 najuglednijih Srba javno pozvalo na podršku nacistima u Srbiji!
(7) M. Koić i Nikola Banić, Kontinuitet promjena i dorađivanja podataka na mrežnome jasenovačkom popisu, Hrvatski tjednik br. 713 od .24. svibnja 2018., s. 40 – 45., i na Narod.hr

N. Banić i M. Koić
Hrvatski tjednik

https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo