U novinama i drugim medijima vidimo naslove tipa: „Maturu nisu pali samo učenici nego i profesori i roditelji.“ Nigdje nisam vidio da je netko prozvao one koji odlučuju o maturi, ocjenama, sadržaju i terminu ispita. Ministrica Divjak izjavljuje da sustav treba mijenjati! Ravnateljica NCVVO-a Katavić kaže da su odgovorni svi oni koji čine ovaj sustav!

Što reći na ove izjave? Javno treba upitati nadležne iz spomenutih institucija da argumentirano kažu što one smatraju sustavom i što treba mijenjati te odakle crpe informacije za svoje tvrdnje! Ovako to izgleda kao bacanje pijeska u oči javnosti kako ne bismo saznali koji su uzroci, a kamoli tko su „zaslužni“ za ovaj veliki uspjeh antikorupcijskog projekta. 

Da, dobro ste pročitali! Matura je prije desetak godina predstavljena kao antikorupcijski projekt! Ovo su (ovogodišnji)  rezultati tog projekta: 8800 učenika (i njihovi roditelji) nisu uspjeli korupcijskim alatima ostvariti uspjeh, a njihovi su nastavnici očito ti koji su im omogućili dosadašnju uspješnost završavanja školovanja, ali sada to ne mogu.

O ocjenjivanju/rangiranju

Razmotrimo neke činjenice kojima se oslikava ocjenjivanje/rangiranje.  Svaki nastavnik ima svoje testove i kriterije kojima „mjeri“ znanje i ostale komponente koje rezultiraju ocjenom u svjedodžbi. Ta neobjektivnost još je mogla i prolaziti dok ocjene nisu dobile novu i presudnu ulogu za upis u srednju školu i na fakultet. Tada je započeo novi proces – svi učenici imat će prosjek 5,0 s kojim se onda ne mogu rangirati za upis. Uzgred, zatvaramo oči na činjenicu kako nam djeca na školskim ispitima prepisuju i šapću jedni drugima odgovore kako bi postigli bolju ocjenu. I hvale se kada uspiju u toj aktivnosti. Naime, pošteni i etični sustavi to ne dopuštaju. Takvo je ponašanje na sadašnjoj maturi svedeno na minimum. Čak su ove godine učenici pisali olovkama NCVVO-a.

Zbog neprirodno visoke frekvencije izvrsnih ocjena  i problema rangiranja na upisima fakulteti i „elitne“ škole svojedobno su uveli prijamne ispite. Ni to nije dalo očekivani rezultat nego je polučilo nove probleme i optužbe, pa se zbog toga uvodi državna matura kao antikorupcijski projekt. I sad smo tu gdje jesmo!

Neka netko od prosvjetnih vlasti objasni zašto se školske ocjene uspoređuju s ocjenama na maturi kada su to neusporedivi procesi. Posebice kada se pragovi uspješnosti na maturi postavljaju tek nakon što se pregledaju testovi, a ne unaprijed! Narod bi rekao da se uspoređuju kruške i jabuke.

Skicirajmo stanje u nastavi matematike i na maturi. Nitko nije objektivno istražio dobre i loše strane nastave školske matematike. Niti su sadržaji modernizirani, niti su prilagođeni potrebama drugih struka, niti se eksplicitno zna što čini abecedu bez koje nema matematičke pismenosti, tj. koji su matematički pojmovi i procedure koje svaki učenik na kraju školske godine i na kraju školovanja mora znati. Zato i imamo A i B razinu na maturalnom ispitu koje su proceduralno iste, ali sadržajno različite. Koji teorijski model stoji iza toga? I zašto?

Novi smjerovi kontinuiranog ispitivanja i evaluacije matematičkog znanja

Hrvatska udruga nastavnika istraživača HUNI (www.huni.hr) osmislila je (i dijelom već provela) projekt kojim se ispituje elementarno poznavanje linearne, kvadratne i eksponencijalne funkcije. U tu su svrhu definirane tri razine pitanja i zadataka sukladno Van Hieleovom teorijskom modelu (koji ima pet razina) te koje bi svi učenici trebali u svojem školovanju postizati. U projektu sudjeluju 5 osnovnih škola sa 155 učenika te  9 gimnazija i 1 tehnička škola s 1181 učenikom. Škole su iz Osijeka, Vukovara, Zagreba, Metkovića, Splita, Zadra, Rijeke i Pule. Testovi i rezultati ispitivanja objavit će se na kraju dvogodišnjeg istraživanja.

Ovdje ćemo ilustracije radi navesti dva zadatka treće van Hieleove razine i rezultat rješavanja u 8. razredu OŠ i 1. razredu gimnazije, koje je u svibnju provedeno u deset gimnazija i pet osnovnih škola. Ove navedene zadatke rješavalo je 155 osnovnoškolaca i 398 gimnazijalaca.

Zadatak 1. 

Teta Marina ima problem sa sudoperom. Naime, „zaštopan“ je već tjedan dana pa se ona raspitala o cijeni rada dvojice najboljih vodoinstalatera u gradu. Saznala je da majstor Marko naplaćuje svoj dolazak 50 kn i 36 kn po satu rada, dok majstor Stipe uzima 35 kn za dolazak i 39 kn po satu rada. Teta Marina je neodlučna, pomognite joj.

  1. Odredite algebarske prikaze funkcija koji prikazuju ovisnost cijene trajanja popravka (u satima) za oba majstora.
  2. Ako je maleni kvar koji se može popraviti za tri sata, isplativije je zvati majstora ___________, ali ako je potrebno šest sati rada, više se isplati pozvati ______________.  Za ______ sati rada obojica će majstora naplatiti jednaki iznos od _____ kn.

Zadatak je riješilo 25 osnovnoškolaca, tj. 16 % i 208 srednjoškolaca, tj. 52 %. Ovaj je zadatak vrlo sličan 11. zadatku koji je bio ove godine na B razini maturalnog ispita. Bilo bi zanimljivo vidjeti uspješnost rješavanja i usporediti rezultat s HUNI-jevim rezultatom. 

Zadatak 2. (maturalni)

Elektroinstalater Marko naplaćuje dolazak u zgradu 350 kuna, a montiranje svakoga rasvjetnog tijela po 47 kuna. Elektroinstalater Ivan naplaćuje dolazak u zgradu 210 kuna, a montiranje svakoga rasvjetnog tijela po 52 kune. Za koliko će rasvjetnih tijela cijene usluga obaju majstora biti jednake?

 

  • za 5
  • za 28
  • za 112
  • za 140

 

Bilo bi zanimljivo vidjeti uspješnost rješavanja ovog zadatka i usporediti rezultat s HUNI-jevim rezultatom.

Zadatak 3.  

Na slici su prikazane cijene pića. Cijena pića je linearna funkcija ovisna o broju mililitara istog.

Zadatak su riješila 4 osnovnoškolca, tj. manje od 3 % i 57 srednjoškolaca, tj. 14 %. Očito je da uzrast učenika nije ni blizu teoretski očekivanoj 3. razini.

Matura ne strukturira zadatke kao van Hieleov model, ali očito ukazuje da učenici nemaju očekivano znanje kao što to preciznije naznačuje HUNI-jevo istraživanje. Maturalni ispit ne ukazuje što to temeljno srednjoškolci moraju znati na kraju 12 godina učenja matematike. Nastavnici su pod pritiskom roditelja, učenika i javnosti prisiljeni nastavu podrediti rješavanju maturalnih testova i ne snalaze se više u svakodnevici.

Maturalni „uspjesi“ i nelegalnosti

Rezultati ovogodišnje mature mogu se iščitati i ovako: 8800 učenika od 36600 palo je maturu, tj. njih 29 %. Gimnazijalaca je 10 % palo A razinu ispita. To se ne može sakriti, a niti preko noći promijeniti. Stanje u nastavi vrlo je loše, a bit će još i gore. To neće promijeniti ni nasilno i bez konsenzusa uvođenje promjena od ove jeseni u školama. Sve pokrenute promjene „odokativne“ su i kao takve nisu jamac uspjeha već daljnjih problema i neuspjeha.

Postavlja se pitanje „Tko je odgovoran?“ Jesu li to „lijeni“ ili „nesposobni“ učenici? „Nasilni“ roditelji? „Nesposobni“ i „korumpirani“ nastavnici? Ili u drugom grmu leži zec? A sustav koji se spominje na početku ovoga teksta uspješno održava stanje osmogodišnje osnovne škole koja više nigdje na svijetu ne postoji i koja „proizvodi“ spomenuti rezultat na maturi.

Još ću kazati i ovo: Ministarstvo i NCVVO nisu niti sposobni poštivati hrvatsku i europsku normu.

Hrvatska je pristupila Europskoj uniji, ali i prije toga prihvatila je europsku normu kao hrvatsku normu na temelju članka 9. Zakona o normizaciji.

U Hrvatskoj normi HRN EN ISO 80000-2 u Veličine i jedinice – 2. dio: Matematički znakovi i simboli … (ISO 80000-2:2009; EN ISO 80000-2; 2013), koja je prihvaćena kao hrvatska norma piše:

 Kao razdjelnik između brojeva ili izraza može se uporabiti zarez, točka-zarez kao odgovarajući simbol. Zarez je općenito poželjan, osim kad se koriste brojevi s decimalnim zarezom. (str. 2.)

Dakle, Hrvatska norma samo je potvrdila/prihvatila/primijenila pravopisno rješenje naših jezikoslovaca. Kao takva norma nalazi se i u svim službenim dokumentima, pravilnicima itd. u Republici Hrvatskoj. Hrvatski pravopis i hrvatska norma ne odnose se na pisanje decimalnih brojeva u programskim jezicima (primjerice u Pascalu ili Pythonu), koji su računalni jezici. Oni imaju svoju vlastitu sintaksu i redovito se oslanjaju na anglosaksonske običaje i tradiciju.

U službeno objavljenom kurikulu Ministarstvo navodi da se u školskoj matematici uporabljuje decimalna točka, a NCVVO je u testovima za matematiku također uporabio decimalnu točku usuprot navedenim normama, zakonima i pravopisu. Što očekivati od njih kad ni tako notornu činjenicu ne poštuju?! Sustav, učenici, roditelji i nastavnici valjda su krivci i za ovo?! Šalu na stranu o „velikome antikorupcijskom uspjehu“, ali ovih nekoliko natuknica/argumenata razotkrivaju „do kostiju“ sustav i one koji upravljaju sustavom iliti školovanjem naše djece.

Zahtjev ili razumna promjena termina

Na kraju jedan vrlo jednostavan zahtjev kojim će se načiniti prvi pravi korak promjena. Maturalni ispit treba „preseliti“ na početak rujna i na taj način djeci dati više vremena za pripremu, a nastavnike „osloboditi“ razaranja nastave u 4. razredu srednje škole. 

Može li ovaj zahtjev razmotriti i prihvatiti sustav i odgovorni u njemu? Ili argumentirano ga odbiti? Moje iskustvo i „predosjećaj“ govore da će biti kao i do sada! Što Vi mislite? 

 Petar Mladinić, prof./Hrvatsko nebo

 

Facebook komentari

komentara

NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.