Veliki broj ljudi današnjice nije dobro informiran o temi dobrovoljnog darivanja krvi, a iz neznanja proizlaze brojne predrasude. Svjetski dan dobrovoljnih darivatelja krvi koji se obilježava 14. lipnja, bio je razlog razgovora sa specijalisticom transfuzijske medicine, Goranom Ahmetović-Karić.

Gorana Ahmetović-Karić, rođena je 26. veljače 1978. u Sarajevu gdje je završila osnovnu školu. Gimnaziju je pohađala u Košicama u Slovačkoj, a 2004. na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, stekla je zvanje liječnika. Sljedeće godine kao liječnik počela je raditi u Zavodu za transfuzijsku medicinu FBiH. Sedam godina kasnije – 2012., stekla je zvanje liječnika specijaliste transfuzijske medicine. U Zavodu je obavljala poslove liječnika na različitim odsjecima: kolekciji krvi, imuno-hematološkom testiranju krvi, serološkom i molekularnom testiranju krvi, detekciji koagulacionih poremećaja te pri aferaznim postupcima. Rukovoditeljicom odsjeka za hemoferezu s bankom tkiva gdje je nastavila unaprjeđivati svoje znanje imenovana je 2016. Također, članica je EMBT-a – European Group for Blood and Marrow Transplantation.

Podići svijest o potrebi
Svijest o potrebi dobrovoljnog darivanja krvi razlikuje se od čovjeka do čovjeka i ovogodišnja kampanja vodi se pod geslom Sigurna krv za sve, a cilj joj je podizanje svjesnosti potrebe za sigurnom krvi. „Tema ohrabruje ljude širom svijeta postati darivateljima krvi, kako bi se osigurale dovoljne količine krvi i krvnih pripravaka te time osigurale potrebe svih pacijenata koji zahtijevaju ovu vrstu liječenja. Krv predstavlja lijek čiji je jedini izvor čovjek, dobrovoljni darivatelj. Svi kada smo u potrebi za krvlju kao lijekom, ovisni smo o dobrovoljnim darivateljima“, kazala je liječnica Ahmetović-Karić i dodala kako je za adekvatno i sigurno liječenje krvnim pripravcima potrebno osigurati dovoljan broj jedinica tekućine koja život znači, a to je moguće samo ako se radi na edukaciji i podizanju svijesti među građanima.U BiH, postotak darivanja krvi je nizak, manji je od 3%, za razliku od zemalja u regiji, a posebice u svijetu gdje taj broj iznosi i više od 5%.

Brz i jednostavan postupak
Postupak darivanja je jednostavan, traje oko 30 minuta i ima nekoliko koraka. Podrazumijeva najprije uzimanje osnovnih podataka o osobi, potencijalnom darivatelju, zatim slijedi određivanje vrijednosti hemoglobina iz kapljice krvi jagodice te orijentaciono određivanje krvne grupe i RhD statusa. Nakon toga slijedi razgovor s liječnikom koji uzima anamnestične podatke i ispunjavanje odgovarajućeg upitnika uz konačnu odluku liječnika o podobnosti osobe kao darivatelja. Svrha tog pregleda je zaštita darivatelja, ali i pacijenta koji će primiti tu krv.
Nakon što darivatelj dobije dopuštenje, smještaju ga na krevet, gdje iz odgovarajuće vene iz lakatne jame, zdravstveni tehničar uzima krv.
Uobičajena doza uzete pune krvi iznosi 450 mL, iz nje se fizikalnim postupcima dobivaju po jedna doza koncentrata eritrocita i trombocita te jedna doza plazme.
Nakon darivanja krvi slijedi kratak odmor uz osvježenje i lagani obrok uz preporuke o ponašanju nakon darivanja krvi.

Kakve su statistike? 
Specijalistica transfuzijske medicine Gorana Ahmetović-Karić, otkrila nam je i kako se na godišnjoj razini u Zavodu za transfuzijsku medicinu FBiH prikupi oko 15 000 jedinica krvi, što na dnevnoj bazi iznosi oko 60 jedinica. Najveći broj dobrovoljnih darivatelja krvi predstavljaju višestruki darivatelji i to ide u prilog osiguravanju što sigurnijih jedinica krvnih pripravaka. Osim toga, godišnje bude između 6 000 – 6 500 darivatelja koji daruju krv prvi put, gdje se radi o populaciji starosne dobi od 18 do 30 godina, to govori o tomu koliko je mlađa populacija spremna na ovaj hvalevrijedni čin.
Govoreći o zalihama krvi, liječnica je kazala kako ih u Zavodu za transfuzijsku medicinu trenutno ima dovoljno. „RhD negativni krvni pripravci su uvijek nešto slabije zastupljeni od RhD pozitivnih krvnih pripravaka, obzirom na njihovu slabiju zastupljenost u općoj populaciji, ali je samim tim i potražnja za takvom vrstom krvnih pripravaka uvijek manja, dok s druge strane potražnja za RhD pozitivnim krvnim pripravcima, posebno 0 RhD pozitivne i A RhD pozitivne krvne grupe, zbog njihove najveće zastupljenosti u populaciji, je uvijek i najveća. Generalno, zalihe krvi i krvnih pripravaka zbog ograničenog roka trajanja trebaju se stalno obnavljati“, otkrila je dr. Gorana zanimljive brojke.

Motivi i strahovi
Veliki broj ljudi se ne odlučuje na čin dobrovoljnog darivanja krvi jer nije dobro informiran, ne poznaje proces, a nekad možda ne prepoznaje važnost. Liječnica se, kako kaže, kroz svoju višegodišnju službu susretala s brojnim ljudima, i dala je odgovor na pitanje što to ljude najčešće sprječava u darivanju krvi. „U svijesti ljudi postoje različite predrasude o darivanju, kao što su mogućnost zaraze darivanjem, razvijanje ovisnosti darivanjem, itd. Kod drugih kao najčešći razlozi za ne darivanje su postojanje straha i slabo znanje o potrebama i samom darivanju krvi. Treba napomenuti kako ono ne šteti zdravlju ukoliko se provedu svi propisani postupci pri odabiru darivatelja krvi“, objasnila je sugovornica.
„S druge strane najčešći razlozi za darivanje krvi su altruizam, želja nekome pomoći i da se učini dobro djelo uz osjećaj osobnog zadovoljstva pri tome. Nadalje, jedan od razloga je i taj jer se darivatelji bolje osjećaju nakon darivanja krvi, što je posebno karakteristično kod ljudi s blago povišenim krvnim tlakom, što naravno predstavlja vid ublažavanja simptoma ali ne i vid liječenja“, kazala je te dodala kako je prilikom darivanja tekućine koja život znači riječ i o jednom vidu uvida u vlastito zdravstveno stanje.

Spasi život svakih 15 dana
O tome koliko su građani danas slabo informirani o darivanju krvi i potrebama krvnih pripravaka svjedoči i činjenica kako velik broj njih ne zna da je darivatelj u mogućnosti darovati samo jedan od krvnih sastojaka, a to su trombociti.
„U našoj ustanovi uporabom staničnog separatora vrši se darivanja trombocita, te se od jednog darivatelja na staničnom separatoru može dobiti količina trombocita koja zadovoljava dnevnu terapijsku dozu za jednog pacijenta, a koja je jednaka količini koja se dobije pripravljanjem koncentrata trombocita iz šest do osam doza pune krvi. Darivanje trombocita afereznim postupkom (trombocitafereza) je proces izdvajanja i prikupljanja trombocita iz periferne krvi pomoću separatora krvnih stanica koji razdvaja krv na pojedine komponente, kako bi željenu komponentu mogao izdvojiti, uz istodobno vraćanje ostalih sastojaka krvi“, pojasnila je liječnica Ahmetović-Karić i dodala kako je i taj proces potpuno bezbolan.
Broj trombocita koji se izdvaja je u malim količinama u odnosu na ukupan broj trombocita u krvi i ne ugrožava normalno funkcioniranje organizma, obnovi se za 48-72 sata, a mogu se darivati svako 15 dana, odnosno 24 puta godišnje.

Veliki odazivi
Promoviranje jednog od najhumanijih djela koje je čovjek kadar uraditi, od velike je važnosti jer nekim ljudima dovoljan je mali poticaj, upoznavanje s procesom i spremni su darovati dio sebe za nekog drugog.
Kako je objasnila naša sugovornica, Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH, odnosno Odsjek za animaciju i promociju darivanja u suradnji s Crvenim križem konstantno radi na animiranju darivatelja i osiguravanju dovoljnih količina krvi i krvnih pripravaka. „Krv se prikuplja najčešće putem organiziranih akcija darivanja kako u ustanovi tako i na terenu, uz pozivanja i naših redovnih darivatelja koji su uvijek tu i spremni na odaziv kada su nam potrebni. Darivanje se promovira animiranjem građanstva tijekom cijele godine, putem društvenih mreža, mrežne stranice Zavoda te osiguravanjem promotivnih materijala u skladu s mogućnostima“, pojasnila je.
U razgovoru sa specijalisticom transfuzijske medicine, Goranom Ahmetović-Karić, saznali smo kakvi su susreti s ljudima i kakve situacije su njoj posebne. „Uvijek su vrijedne spomena situacije kada su potrebne veće količine krvi i krvnih pripravaka u kratkom vremenskom razdoblju te kada se velikim odzivima građana na darivanje pokaže sva snaga humanosti na djelu“, zaključila je sugovornica.

Njezine riječi ohrabruju jer oslikavaju spremnost ljudi na malu žrtvu za dobrobit druge osobe i osim toga, svatko treba biti svjestan kako krv predstavlja lijek čiji je jedini izvor čovjek.

 

nedjelja.ba/hr/ https://www.nedjelja.ba/hr/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara

NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.