Kuna, novčana jedinica Republike Hrvatske, obilježava danas 25 godina od uvođenja. Tim povodom HNB izdaje novu kovanicu od 25 kuna, a u Arheološkom muzeju će biti otvorena izložba “KUNA – 25 godina novčane jedinice Republike Hrvatske”.

Tihomir Mavriček, direktor Direkcije trezora Hrvatske narodne banke, rekao je da je u Hrvatskoj od osamostaljenja donesena odluka o privremenoj novčanoj jedinici. To su bili hrvatski dinari.

– No već tada se zaključilo da će se uvesti stalna novčana jedinica RH. U to vrijeme je bio prijedlog da se zove hrvatska kruna. Trebala je biti podijeljena na 100 novčanih jedinica koje su se trebale zvati banice. No u iduće dvije godine dogodile su se promjene tako je naziv novčane jedinice postala kuna, a stoti dijelovi nazvali su se lipe, kaže Mavriček.

Istaknuo je da se novčanice proizvode u dvije tiskare (jedna u Njemačkoj, a druga u Austriji). Kovani novac se kuje u Hrvatskom novčarskom zavodu, koji također obilježava 25 godina postojanja.

Tomislav Bilić, voditelj Numizmatičkog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu i autor je izložbe „KUNA – 25 godina novčane jedinice Republike Hrvatske”. Govorio je o natječaju za autorsko rješenje za papirni i kovani novac. Najprije je bio natječaj za novac pod nazivom kruna, da bi tek 1993. godine odlukom Sabora, kada je posao već bio gotov i sve u tiskari – izbačeno jedno slovo, a ime novca postalo KUNA, prenosi HRT.

Govoreći o odabiru naziva kuna, Bilić je rekao da su postojali određeni prijepori u vezi s njezinim uvođenjem.

– Sama ideja da uopće kuna bude hrvatska valuta potiče iz dosta proizačnog motiva, koji je vezan uz heraldička obilježja na novcu. Znamo da su od samog početka kovanja novca u Grčkoj, mnogi grčki gradovi-države (polisi) stavljali neka heraldička obilježja na novac. Često su to bile životinje (jelen, konj, lav, rak, kornjača, pčela i sl.). Tijekom srednjeg stoljeća, u 13. i 14. stoljeću, na hrvatskom novcu pojavila se kuna. Ona tu nije bila iz nekih specijalnih monetarnih razloga već zato što je ona bila heraldički simbol kraljevine Slavonije. Novac se kovao u Pakracu i Zagrebu. Bio je izuzetno kvalitetan i popularan i izvan granica tadašnje kraljevine. Ostao je nekako u narodnom pamćenju, u Hrvatskoj i šire, kao simbol novca. Kada se razgovaralo kasnije za vrijeme Banovine Hrvatske o potencijalnim nazivima, onda je upravo ta kuna došla do izražaja. Lipa nema takvu povijest. Nju je predložio Dalibor Brozović.

Mavriček je ponovio da će 30.000 kovanica od 25 kuna danas biti pušteno u opticaj.

 

Dnevnik.ba/https://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara

NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.