I duboka oporba održava strukture grijeha

Uoči izbora za Europski parlament i nas je zahvatila bruxelleska groznica borbe protiv „lažnih vijesti“ pokazavši svu režimsku inovativnost, originalnost i pravovjernost na slučaju objavljivanja lažne fotografije jednoga ministra. Pohvalivši objavljivanje lažne fotografije uz obrazloženje da je njezina javna objava opravdana adekvatnim tekstom (sic!), službena Hrvatska svrstala se na sam europski vrh općenarodne obrane i društvene samozaštite od lažnih vijesti. Kamo sreće da smo na europskome vrhu u pogledu konkurentnosti, korištenju europskih fondova, stopi gospodarskog rasta… Unatoč pokazateljima predsjednik vlade ovih je dana iznenađujuće samouvjereno kazao kako će njegova stranka pobijediti na europarlamentarnim izborima. Kao da ima dobre informacije iz duboke oporbe.

Uključuje li borba režima i prorežimskih snaga protiv lažnih vijesti cenzuru i autocenzuru pravih vijesti? Naime, kaj. Pokret za hrvatsku budućnost poslao je 3. veljače ove godine priopćaj za javnost. Medijski je temeljito prešućen. U trenutku pisanja ovoga teksta objavio ga je jedino neovisni portal hu-benedikt. Već se dugo po portalima pišu i nižu komentari i prijedlozi o potrebi okrupnjavanja i jačanja alternative hadezeu, haenesu, esdepeu, esdeesesu, ideesu, haesesu – stoga je prešućivanje ove inicijative medijski i politički nedopustivo. U funkciji jednoumlja i statusa quo.

Cenzura i autocenzura pravih vijesti dobra su podloga za procvat lažnih vijesti. Kako bih ublažio katastrofalnu medijsku neravnotežu, prevenirao eventualne lažne vijesti i demantirao već plasirane glasine, prenosim bez komentara prešućeni priopćaj PHB-a od 3. veljače ove godine, što se može shvatiti i kao prilog vladinoj borbi protiv „fake news“:

Pokret za hrvatsku budućnost (PHB) poslao je dne. 27. siječnja 2019. dopis upućen strankama i inicijativama: Mostu, Nezavisnima za Hrvatsku, Hrastu, Hrvatskoj konzervativnoj stranci, Projektu Domovina i Slobodnoj Hrvatskoj. U njemu je PHB pozvao na zajednički sastanak u svezi s predstojećim izborima za Europski parlament s prijedlogom zajedničke liste, na kojoj bi svaki od adresata dobio određeni broj kandidata sukladno trenutnoj političkoj snazi, a lista bi bila pojačana i nestranačkim kandidatima.

PHB je do inicijative došao analizom dosadašnjih iskustva, koja ukazuju na to da se u postojećim „demokraturnim“ okolnostima samo sinergijskim učinkom domovinskih snaga mogu očekivati izborni uspjesi. Dosadašnja iskustva govore kako samostalni izlasci neetabliranih stranaka na izbore, ili u njihovim mini-koalicijama, u postojećem izbornom zakonodavstvu samo pogoduju režimu.

Na dopis PHB-a svoju spremnost na zajednički sastanak izrazile su: Hrvatska konzervativna stranka (uz uvjet da se većina pozvanih odazove), Slobodna Hrvatska i Projekt Domovina. PHB im zahvaljuje na iskazanoj spremnosti, zrelosti i političkoj odgovornosti.

Most je zatražio dodatno vrijeme za konzultacije i razgovore, na koje je PHB pristao, a nakon kojih je Most odlučio da ne će doći na sastanak.

Hrast i Nezavisni za Hrvatsku posve su se oglušili na inicijativu PHB-a, što je u PHB-u ocijenjeno kao neshvatljivo ponašanje.

Kako se od pozvanih na sastanak nije odazvala nijedna parlamentarna stranka (Most, Hrast i Nezavisni za Hrvatsku) i budući da se nije odazvala većina pozvanih, PHB je 2. veljače ove godine obavijestio Hrvatsku konzervativnu stranku, Slobodnu Hrvatsku i Projekt Domovina o stanju stvari i o svojoj odluci da otkaže zakazani sastanak i inicijativu o zajedničkoj listi na izborima za Europski parlament. Daljnje insistiranje na zajedničkoj listi krnjega sastava stranaka pozvanih na sastanak išlo bi na ruku režimu, D’hontu, Apisu i sustavnoj fragmentaciji domoljubne scene.

PHB upozorava hrvatsku političku javnost kako s razlozima procjenjuje da će velik broj strančica koje se prikazuju kao domoljubne i državotvorne, suverenističke i desne, još jednom doživjeti potop na europarlamentarnim izborima, ako na izbore izađu samostalno ili u mini-koalicijama. Glas za njih stoga bi mogao uistinu i opetovano biti glas za one koje bi trebalo na demokratskim izborima smijeniti, bilo da je riječ o europskim, državnim ili predsjedničkim izborima. Zdrav razum, povijesno iskustvo i objektivno stanje upućuju na presudno značenje sloge, oslanjanja na vlastite snage i povjerenja u hrvatski narod – koji je u ključnim situacijama znao prepoznati i izabrati političku opciju koja predstavlja izraz njegovih težnja.

PHB zaključuje kako u ovome trenutku ne postoji dovoljna politička volja da se na izborima za Europski parlament (svibanj, 2019.) slogom nacionalnih stranaka i inicijativa ostvari izborna sinergija s kojom bi se sve alternativne snage učinkovito suprotstavile jučer ili danas vladajućim i dominantnim političkim strankama. Štoviše, PHB prepoznaje u svemu i snage koje izravno rade na zadržavanju postojećega stanja, iako se u javnosti prikazuju kao oporba.

PHB je pokušao u dobroj vjeri i suprotivo strukturama grijeha ukazati na putokaz izlaska iz nemoguće situacije u kojoj se nalaze država i narod. Mislili smo, naime, za izbore za EP predložiti listu pod nazivom „Lista suverenistā“. Na njoj bi, bez ikakvih dodatnih uvjeta i programskih usuglašavanja, svaka uključena stranka u određenom omjeru istaknula svoje najbolje kandidate, dok bi jedna trećina od 12 kandidata pripala istaknutim nestranačkim osobama koje u hrvatskoj javnosti uživaju ugled, povjerenje i nedvojbenu potporu.

Sa žaljenjem konstatiramo kako ova, bez ikakve sumnje dobitna kombinacija u odnosu na dosadašnja neuspješna, partikularna i minimalistička rješenja, u ovom trenutku nema potporu oporbenih stranaka za koje se pretpostavljalo da u Saboru nose elemente potrebnih promjena.

Pokret za hrvatsku budućnost ostaje otvorenom političkom inicijativom za razgovore sa svim strankama i inicijativama i za potporu onima koje kane i imaju realne izglede promijeniti postojeće odnose u koje su hrvatski narod i hrvatska država dovedeni politikama etabliranih stranaka, njihovih koalicija i prikrivenih saveznika.

Nenad Piskač/HKV/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo