EUROPSKA KOLUMBIJA Kako je mala i siromašna Albanija postala svjetski narkodiler

Albanska mafija samo od ‘trave’ okrene 4,5 milijardi dolara, što je točno pola iznosa BDP-a države Jadransko more danas je postalo magistrala kojom se šverca droga za “potrebe” Europe, rekao je za britanski Independent bivši časnik albanske vojske, a danas zastupnik u tamošnjem parlamentu Xhemal Gjunkshi.

Naime, taj londonski list donosi priču o Albaniji kao glavnom središtu “traffica” droge u Europi. Albanija, mala balkanska zemlja i jedna od najsiromašnijih europskih država, s teškom i bremenitom prošlošću izolirane i zaostale komunističke diktature, postala je najvažnija odrednica za šverc marihuane, kokaina i heroina. Albanija je postala “europska Kolumbija”, a tamošnje mafijaške skupine došle su na zao glas kao najgore i najbrutalnije, kao jedna od najjačih i najorganiziranijih bandi na svijetu, koje dobrim dijelom kontroliraju ne samo albanske institucije, nego i mnoge političare, suce i policajce diljem Europe.

Svoje su poslove odavno izmjestili iz Albanije u europska središta pa već kontroliraju narkotržišta Belgije, Nizozemske, Velike Britanije, Španjolske i nekih drugih europskih država, a pod njihovom je kontrolom i najveća europska luka Rotterdam. Albanska je mafija preuzela istu mrežu i rutu koja se koristila za prijevoz i distribuciju kanabisa iz Latinske Amerike te heroina preko Srednje Azije za Europu, piše Jutrnji.hr.

Prijetnje

Kako je ta mala i siromašna zemlja na repu europskih zbivanja postala kriminalni bauk? Istraživački novinar Artan Hoxha, koji je jednu u nizu prijetnji smrću dobio čak i u emisiji uživo na albanskoj televiziji, kaže da je Albanija postala jedan od najvećih proizvođača kanabisa u Europi tijekom 90-ih godina 20. stoljeća nakon pada odioznog režima Envera Hoxhe, ali i pod “dojmom” ratova u bivšoj Jugoslaviji kada je preuzela balkanske rute droge, krađu automobila, trgovinu ljudima i prostituciju. Samo od šverca kanabisa Albanija godišnje “privredi” više od pola svoga BDP-a, oko 4,5 milijardi dolara, a gdje je još tranzit heroina i kokaina koji stiže iz Kolumbije.

Naime, Albanija je postala glavni tranzitni centar za latinoamerički kokain i heroin, koji se prebacuje u Italiju i Crnu Goru odakle kreće na svoj put do krajnjih korisnika u Europi, piše Independent. Iako je na albanskoj obali postavljeno mnogo najmodernijih radara Lockheed Martin, koji bi morali uočiti svaki brod već od 3,5 metara dužine, ispod radara im prođu i brodovi veći od 15 metara i 300 konjskih snaga koji se sve češće koriste za transport droge. I ribarski brodovi sve se češće, umjesto izlovom ribe, bave ulovom kokaina. Početkom ove godine na jednom takvom brodu pronađeno je čak 1,5 tona marihuane ulične vrijednosti oko deset milijuna eura, a sredinom 2018. u jednoj kolumbijskoj pošiljci banana pronađeno je 613 kilograma kokaina, ali to je kap u moru od onoga što se zapravo prebacuje. Male luke Drač i Vlora postale su glavne europske luke za šverc narkotika. Tamošnje bande prebacile su se na tranzit kolumbijskog heroina nakon što se, uz pomoć EU, u Albaniji počeo uništavati uzgoj kanabisa. Tako je uništeno 2,5 milijuna stabljika indijske konoplje i 5,2 tisuće polja kanabisa u unutrašnjosti Albanije.

Kako je Independentu rekao jedan albanski političar, tamošnja policija “ulovi” samo desetak posto narkotika, a u Bruxellesu smatraju da je to prenapuhana brojka te da je policijski ulov jedva na razini pet posto. Iako je riječ o poslovima vrijednim milijarde dolara, prošle je godine krijumčarima oteta droga u vrijednosti od oko 35 milijuna dolara.

Uhićenje

Osim toga, kako kaže jedan euročinovnik, Albanija je “narkodržava”, a mafijašima se ne isplati da ta zemlja učini korake prema članstvu u EU jer bi kriminalci izgubili puno novca od narkobiznisa. O koliko je novca riječ, govori i podatak da u Albaniji, unatoč tome što je prema svim pokazateljima na dnu Europe, cvate građevinarstvo, a skupi automobili jurcaju tamošnjim trošnim, lošim i uskim cestama. Većina novca za to dolazi upravo od šverca droge koji, osim toga, upravlja i mnogim političarima i dužnosnicima. Tako se Saimir Tahiri, bivši ministar unutarnjih poslova, povezuje s mafijaškim narkokrugovima (“cinkali” su ga uhićeni talijanski mafijaši).

Iako je državni tužitelj tražio njegovo uhićenje, kako piše britanski list, u njegovu je obranu stao tadašnji premijer Edi Rama. Sam ministar živi u svojevrsnom kućnom pritvoru, iščekujući sudski proces koji nikako da počne. Isto tako, Kelmend Bilali, državni službenik iz Ministarstva prometa, poznat je u Albaniji kao “balkanski Escobar”, a javna je tajna da se deseci državnih službenika i visokih policijskih dužnosnika povezuju sa švercom narkotika. Koliko ih je potkupljeno i korumpirano, teško je i prebrojati. Bivši časnik Gjunkshi tvrdi kako u pokrajini Dibra na sjeveru Albanije policija uzgaja, žanje i prodaje kanabis.

Romina Kuko iz albanskoga Ministarstva pravosuđa smatra da je najveći problem albanskog pravosuđa “neosuđivanje kriminalaca, što je kuga Albanije”. Problem je, napominje, što se često dogodi da se prikupi mnogo dokaza i policija odradi svoj posao, ali tužitelj ne želi podići ili odugovlači s podizanjem optužnice pa mnogi kriminalci izmaknu pravdi.

Na ulicama Albanije, ali i mnogih europskih metropola traje rat narkobandi koji je odnio na desetke života. Kako navodi londonski list, samo u prošloj godini se 23 osobe, koje se vezuju uz šverc i distribuciju droge, smatralo nestalima. Jednom od “kumova”, Gazmendu Merkaju, pronađena je bomba ispod Mercedesa nakon čega se sam javio policiji, praktički tražeći zaštitu od konkurentskog klana. No, ni u zatvoru nije bio siguran jer je na njega izvršen atentat. Jedva je preživio te je sada u zatvorskoj bolnici u Tirani, ali život mu je još u opasnosti.

hms.ba/ http://hms.ba/Hrvatsko nebo