ANALIZA UGLEDNOG ČASOPISA, Foreign Policy: Zaboravite Bliski istok, ove godine teroristički napadi prijete iz drugog dijela svijeta

SAD i njeni saveznici moraju biti svjesni da će ubuduće teroristički napadi usmjereni protiv njih češće dolaziti s Istoka nego s Bliskog istoka te da će u borbi protiv te opasnosti neminovno morati surađivati s Rusijom i drugim postsovjetskim državama – ističe se u analizi časopisa Foreign Policy

Zaboravite na Bliski istok i pripremite se za terorističke napade koji će stizati iz drugog dijela svijeta koji, doduše, nije suviše udaljen od Bliskog istoka. Tim upozorenjem ugledni američki časopis Foreign Policy započinje analizu terorističkih opasnosti koje oprijete svijetu u ovoj godini. A upozorenje se odnosi na terorističke skupine iz zemalja s područja bivšeg Sovjetskog Saveza.
U ISIL-u bilo 8500 boraca iz postsovjetskih zemalja
Zapadni su dužnosnici desetljećima bili usredotočeni na terorističku opasnost koja je dolazila s Bliskog istoka, no sada bi fokus trebao biti usmjeren na militante u bivšim sovjetskim državama koji su dosad uglavnom djelovali lokalno, a sada se njihova prijetnja sve više usmjerava ka Zapadu.
Foreign Policy ističe kako su još tijekom rata protiv samoproglašene Islamske države na području Iraka i Sirije većinu velikih terorističkih napada na Zapadu militanti iz bivših sovjetskih republika. Primjerice, napade kamionima na prolaznike u New Yorku i Stockholmu 2017. godine izveli su Uzbeci, iza samoubilačkog napada u zračnoj luci Atatürk u Istanbulu u lipnju 2016. navodno su stajali ruski državljani, dok su u novogodišnjem napadu na noćni klub u Istanbulu 2017. godine također sudjelovali državljani Uzbekistana.
Militanti s područja bivšeg Sovjetskog saveza pod utjecajem ratova na Bliskom istoku transformirali su se iz boraca protiv svojih lokalnih vlada u globalne teroriste. Do 2017. godine u redovima ISIL-a u Siriji i Iraku borilo se najmanje 8500 džihadista iz zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza koji su tamo stekli prva iskustva u borbama protiv američkih vojnika i opstalih vojnika NATO-saveza koja su u njima izazvala želju za osvetom usmjerenom prema Zapadu, piše Foreign Policy.
Od lokalnih borbi do globalnog terorizma
Organizator terorističkog napada u istanbulskoj zračnoj luci, kada je ubijeno 28 ljudi, a 60 ranjeno, Ahmed Hatajev, plan tog napada navodno je skovao dok se borio u Iraku i Siriji. Snimka telefosnkog razgovora Hatajeva s drugim teroristom Islamom Atabijevim, koji je također s područja bivšeg SSSR-a, potvrdio je da su planirali prikupiti obavještajne informacije o američkim konzulatima u Turskoj i Gruziji te nekoliko restorana u tim zemljama u koje rado zalaze američki državljani.
Druga stvar na koju Foreign Policy skreće pažnju u svojoj analizi jest činjenica da džihadisti iz postsovjetskih zemalja mnogo lakše putuju svijetom nego oni s iračkim, sirijskim ili jemenskim putovnicama.
“U Bangladešu sam u srpnju 2018. susreo najmanje dvije različite skupine s Kavkaza koje su u tamošnjim izbjegličkim kampovima davale potporu muslimanima iz naroda Rohindža. Vođa skupine s ruskog govornog područja, povezane s militantima u Siriji, također je izjavio kako je planirao poslati nekolicinu svojih ljudi u Bangladeš”, piše autorica članka Vera Mironova.
Ona ističe kako bi takva pomoć izvana mogla osnažiti tamošnje lokalne džihadiste koji su već izveli neke napade usmjerene na Zapadnjake te osnažiti i ideju među Rohindžama da su oni sudionici globalnog džihada, a ne lokalne borbe za opstanak.
Radikalizacija muslimana u zemljama bivšeg SSSR-a
U nadolazećim godinama teroristička prijetnja s područja Rusije sve će više rasti. Nakon pada Islamske države, teroristi iz bivših sovjetskih republika lakše su uspijevali pobjeći iz Iraka i Sirije i sada se skrivaju ili u svojim matičnim zemljama ili drugdje po Europi. Represija loklanih vlasti u Kazahstanu, Tadžikistanu i Uzbekistanu značajno je pridonijela radikalizaciji tamošnjeg stanovništva koje se lako mobilizira i regrutira u džihadističke skupine. Nekolko šeika s Bliskog istoka, uključujući i saudijskog klerika Abdualziza al-Tarefea, na društvenim mrežama imaju velik broj sljedbenika s ruskog i arapskog govornog područja.
Zbog svega toga, SAD i saveznici morat će osvježiti strategiju svoje protuterorističke borbe. SAD su u proteklih 20 godina uložile milijune dolara u pronalaženje i obuku analitičara koji govore arapskim jezikom. Od 550 studenata koje će ove godine stipendirati američka vlada, njih 105 će studirati arapski, a 60 ruski jezik. Sve to podrazumijeva i nove političke izazove jer će SAD morati pronaći način za suradnju s Rusijom i njenim susjedima. Primjerice, SAD su zadnjih godina usavršile programe za brisanje džihadističke propagande s internetskih platformi na engleskom jeziku, no džihadistička propaganda i dalje je dostupna putem aplikacija na ruskom jeziku koje su među teroristima postale važno sredstvo komunikacije. Također, u nekim mobitelima oduzetima zarobljenim borcima Islamske države pronađene su ukrajinske SIM kartice.
SAD će morati obavještajno surađivati s Rusijom
Nadzor tih sustava iziskivat će tijesnu suradnju i razmjenu obavještajnih podataka SAD i Rusije iako se zasad ne doima da bi takva suradnja mogla biti uspostavlejna u blsikoj buidućnosti. Usto, postoji i problem u tome što ruske vlasti nerijetko izdaju putovnice radikalnim pojedincima s Kavkaza držeći kako je jednostavnije pustiti ih da odu iz zemlje nego se kod kuće naganjati s njima. Za SAD je i problem što su mnoge obavještajne službe u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza toliko ispolitizirane da je upitna vjerodostojnost njihovih obavještajnih podataka.
U svakom slučaju, zaključuje Foreign Policy, SAD i njeni saveznici moraju biti svjesni da će teroristički napadi usmjereni protiv njih ubuduće češće dolaziti s Istoka nego s Bliskog istoka te da im je u borbi protiv te opasnosti neminovna suradnja s Rusijom i drugim postsovjetskim državama.

Dnevnik.ba/https://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo