Tek slijedi egzodus radnika iz BiH
Vrijeme:2 min, 40 sec
Stevo Pašalić, renomirani demograf, smatra da je prirodna depopulacija nešto izraženija u Srbiji, ali da je BiH u ratu trajno napustilo 527.000, a u poslijeratnom periodu već milijun ljudi.
Zbog otvaranja tržišta rada u zemljama EU, posebno u Njemačkoj, i nepovoljne ekonomsko-socijalne situacije, 2019. bi mogla biti rekordna godina kada je u pitanju broj građana koji se iseljavaju, smatraju stručnjaci.
Primjera radi, međunarodne institucije, poput Međunarodnog monetarnog fonda, upozoravaju da BiH ima najveći negativni prirast stanovništva od svih zemalja regije, te ističu da je od 2000. godine populacija u BiH smanjena za pet posto , a da je od 1990. do danas BiH napustilo više od 20 posto stanovništva, pišu “Nezavisne”
Stevo Pašalić, renomirani demograf, smatra da je prirodna depopulacija nešto izraženija u Srbiji, ali da je BiH u ratu trajno napustilo 527.000, a u poslijeratnom periodu već milijun ljudi.
“Ako znamo da se od 1991. do 2017. ukupno trajno iselilo 1.132.000 ljudi, to znači da danas BiH realno ima oko 3.240.000 stanovnika, odnosno 300.000 manje nego što je pokazao popis 2013. godine”, ističe on.
Upozorava da iskustvo zemalja koje su postale članice EU, poput Bugarske, Rumunije i Hrvatske, pokazuje da su još intenzivnije gubile stanovništvo nego što je to bio slučaj u prethodnom periodu, zbog olakšanog pristupa zapadnoeuropskim tržištima rada.
“Ako bi zemlje poput Srbije i BiH postale članice, taj broj bi bio još veći. Imajte na umu da sada njemačkom tržištu rada nedostaje 1,2 milijuna radnika, a u EU ukupno 2,5 milijuna radnika. Gdje će oni naći potrebne radnike? Očigledno je da će zemlje zapadnog Balkana imati sve veći problem”, rekao je Pašalić.
Europska agencija za statistiku “Eurostat” pokazuje da niska stopa rađanja uz visoku stopu imigracije mladih i obrazovanih u napredne zemlje Europe pojačava demografske pritiske i ozbiljno utiče na ekonomski potencijal.
MMF, pak, upozorava da je zbog depopulacije manja i produktivnost, koja je, kako navode, ionako manja u odnosu na europski prosjek. Bh. bruto domaći proizvod iznosi 30 posto europskog prosjeka, srpski 36 posto, makedonski 39, crnogorski 41, hrvatski 60, a slovenski oko 82 posto . Gledajući na cijeli zapadni Balkan, od BiH jedino je lošija Albanija.
Pašalić ističe da BiH, odnosno entiteti, koji imaju nadležnost za ovu vrstu mjera, nemaju velike mogućnosti za povećanje broja stanovnika, ali da postoji realna osnova da se provedu mjere koje će osigurati očuvanje postojećih nivoa.
“Treba pristupiti tome optimistički. Zajedno možemo doći do određenih rezultata, jer naši potencijali još nisu potrošeni, imamo još potencijala u društvu. Mi smo mala populacija i nekim mjerama se može zadržati ovo stanovništva što imamo. Objektivno, ne možemo ići na neko povećanje, ali možemo zadržati to što imamo”, rekao je Pašalić.
Naglasio je da mjere ne moraju biti samo materijalne prirode, već mogu biti i nematerijalne, a odnose se, između ostalog, na edukaciju mlađe populacije.
Dodao je da mjere ne mogu biti oslonjene samo na vladu, već moraju obuhvatiti šire slojeve društva, a demografija i ekonomija, prema njegovom mišljenju, predstavljaju neraskidivu poveznicu kako bi se ti problemi riješili. Naglasio je da populacijske politike moraju biti odvojene od socijalnih politika iako su, kako naglašava, socijalne mjere važne.
Vrisak.info/ http://www.vrisak.info/Hrvatsko nebo
