„Pomoć Crkvi u nevolji“: Progonjeno je 300 milijuna kršćana

Vrijeme:2 min, 2 sec

 

 

Zaklada papinskoga prava „Pomoć Crkvi u nevolji“ objavila je XIV. izvještaj o slobodi vjeroispovijesti u svijetu.

 

U dokumentu, koji se odnosi na razdoblje od lipnja 2016. do lipnja 2018., vidljivo je da su kršćani najviše progonjena vjerska zajednica. Međutim, u porastu je i učestalo kršenje vjerskih sloboda pripadnicima brojnih drugih religija. U izvještaju su također predstavljena iskustva ljudi progonjenih zbog vjere koja su suradnici projekta prikupili u više od 150 zemalja svijeta, prenosi Vaticannews.

Istraživanje zaklade papinskoga prava potvrdilo je ozbiljne ili ekstremne povrede vjerske slobode u 38 zemalja u svijetu; od kojih se u 21 zemlji provode vjerski progoni, a u 17 se zemalja provodi diskriminacija na temelju vjere.

Stanje se tijekom promatranog razdoblja pogoršalo u 17 od 38 zemalja. U nekima, kao što su Sjeverna Koreja, Saudijska Arabija, Nigerija, Afganistan i Eritreja, stanje je ostalo nepromijenjeno, jer je, prema istraživanju zaklade ‘Pomoć Crkvi u nevolji’, tako ozbiljno da se ne može pogoršati.

U izvještaju postoje i znakovi nade; primjerice u Tanzaniji i Keniji, koje su prije bile klasificirane kao zemlje progona, primijećen je znatan pad učestalosti nasilja.

U Indiji je nasilje nad vjerskim manjinama sve češće, s motivima koji, kako se navodi, jasno uključuju vjersku mržnju. Manjine su, po mišljenju jednoga indijskoga zastupnika, prijetnja jedinstvu te zemlje. Prema izvještaju zaklade, izraziti nacionalizam ne mora biti nužno povezan s religijom, već se često očituje kao opće neprijateljstvo države prema svim vjerama.

To je, stoji u dokumentu, naročito vidljivo u restriktivnim mjerama koje uvelike ograničavaju slobodu vjeroispovijesti. Izvještaj tako podsjeća da je, primjerice, u Kini u posljednje dvije godine Vlada poduzela nove mjere za suzbijanje vjerskih skupina koje smatra protivnicima komunističke vlasti.

Na predstavljanju izvještaja u Rimu, među ostalima bio je nazočan i kardinal Mauro Piacenza, međunarodni predsjednik Zaklade papinskoga prava Pomoć Crkvi u nevolji. Tom je prigodom kazao da su kršćani pridonijeli pravilnom sazrijevanju ideje slobode te su odigrali ulogu ne samo na vjerskoj, nego i na kulturno-povijesnoj razini.

„Sloboda vjeroispovijesti nije samo jedno od mnogih ljudskih prava, nego je stijena na kojoj se čvrsto drže sva ljudska prava zbog toga što se odnosi na transcendentalnu dimenziju ljudske osobe“, rekao je kardinal Piacenza.

Ravnatelj talijanskoga ogranka zaklade Alessandro Monteduro istaknuo je pak da 61% kršćana živi u zemljama u kojima se ne poštuje vjerska sloboda, te se obratio zapadnim silama tražeći da sloboda vjeroispovijesti postane jedan od prioriteta međunarodne politike.

 

KT/nedjelja.ba/hr/ https://www.nedjelja.ba/hr/Hrvatsko nebo