ANALIZA Gleda li BiH u oči političkoj krizi neslućenih razmjera?

Iako su konstitutivni narodi Bosne i Hercegovine jasno kazali tko su političke opcije koje podržavaju, nefunkcionalan i nakaradan izborni sustav potencijalno će nas dovesti do totalne političke paralize. Osim toga što su Bošnjaci Hrvatima ukrali poziciju člana Predsjedništva, postoji još čitav niz problema koji opterećuju postizbornu kombinatoriku.

Narodi Bosne i Hercegovine u nedjelju su iskazali svoju izbornu volju i nekoliko stvari se iskristaliziralo. Narodi su manje-više jasno kazali tko su političke snage kojima su dali povjerenje da ih vode u sljedeće četiri godine.

U hrvatskom biračkom tijelu stvari su do kraja jasne. Koalicija stranaka Hrvatskog narodnog sabora, predvođena HDZ-om BiH, ostvarila je uvjerljivu pobjedu. Stranke HNS-a BiH dominiraju u apsolutno svim sredinama u kojima žive Hrvati. Tako su stranke HNS-a pobjednice u svim županijama u kojima žive hrvati, na razini FBiH i na državnoj razini. Također, ista koalicija je pobijedila i među Hrvatima Republike Srpske, s obzirom na to da će kandidat HDZ-a BiH Josip Jerković vjerojatno postati hrvatski potpredsjednik RS-a. Bit će to prvi put da su Hrvati RS dobili svoga legitimnog političkog predstavnika.

Istovremeno, stranke koje su izašle iz okvira HNS-a predvođene HDZ-om 1990 doživjele su izborni debakl. U većini sredina njihovi rezultati su goru u odnosu na izbore 2014. godine. K tomu, kandidatura Diane Zelenika za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH doživjela je pravi izborni fijasko.

Čini se, pak, kako će kao nova snaga hrvatskoj političkoj sceni biti HRS. Naime, Republikanci su samostalno na izbore izašli u ZHŽ-u i HNŽ-u te na razini FBiH. U zapadnoj Hercegovini HRS se bori s HDZ-om 1990 da postane druga po snazi politička opcija, a izgledno je i kako će dobiti jedan mandat u HNŽ-u. Na razini FBiH nisu prošli, no ulazak u skupštine dviju hercegovačkih županija je veliki uspjeh za Republikance s obzirom na to da su mlad politički projekat bez značajne infrastrukture na terenu.

Ovakav izborni rezultat pokazao je kako su Hrvati u BiH uistinu jedno političko biće i da do kraju razumiju političke okolnosti u kojima se nalaze.

Na srpskoj političkoj scenu stvari su također jasne: uvjerljivu pobjedu je odnio SNSD Milorada Dodika. Savez za promjene je platio cijenu činjenice da su u prethodne četiri godine bili alat preko kojeg je političko Sarajevo pokušavalo utjecati na destabilizaciju RS-a. Srbi su to prepoznali i žestoko ih kaznili na izborima.

Kod Bošnjaka stvari su nešto kompliciranije. Najveći uspjeh bošnjačkih i stranaka i biračkog tijela je što su Hrvatima uspjeli ukrasti dužnost člana Predsjedništva BiH. Tako Bošnjaci sada imaju dva člana Predsjedništva – Šefika Džaferovića i Željka Komšića, a Hrvati niti jednog. Izborni pobjednik u bošnjačkom biračkom tijelu je SDA, a slijedi je SDP. Ostale stranke su ostvarile slabiji rezultat a posebno se ističe neuspjeh SBB-a. Izgleda kako je Fahrudin Radončić platio cijenu vođenja umjerene i prozapadne politike te politike harmonizacije odnosa sa Hrvatima i Srbima.

Bošnjaci su na ovim izborima nagradili ono političke snage koje su radikalizirale i islamizirale političku scenu, sotonizirali Hrvate i Srbe te BiH vodile ka sukobima sa svima oko sebe.

Ipak, nesumnjivi izborni pobjednik na bošnjačkoj sceni je SDA i kao takva vodit će proces uspostave vlasti u ime Bošnjaka.

No, sami rezultati ne znače puno; zbog nepostojanja izbornih pravila kojima se definira izbor izaslanika u federalni Dom naroda, BiH je suočena s političkom krizom kakvu do sada nismo vidjeli.

I kad su postojala izborna pravila bilo je potrebno i više od godinu dana da se formira vlast. Sad su stvari kud i kamo kompliciranije. Za sada nije jasno čak ni tko je adresa na kojoj treba tražiti rješenje problema popunjavanja Doma naroda Parlamenta FBiH.

Nije realno očekivati da učiniti saziv Parlamenta BiH kojem je mandat na isteku, kao što to vjerojatno neće nametnuti ni OHR. Izgledno je da bi neko privremeno rješenje mogao donijeti SIP BiH, i zbog toga već duže vremena vidimo da političko Sarajevo diskreditira ovu instituciju. Naime, cilj im je stvoriti pritisak na SIP kako bi u slučaju donošenja eventualnog rješenja o tomu kako popuniti Dom naroda FBiH zanemarili presudu Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić koja traži legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda.

No, to nije sve. Bošnjački unitarizam čak je veći problem za uspostavu vlasti od nepostojanja pravila za popunjavanje domova naroda.

Naime, Bakir Izetbegović, predsjednik SDA je još u izbornoj noći rekao kako poziva HDZ BiH da sudjeluje u vlasti na svim razinama, ali u skladu sa brojem ruku koje imaju u parlamentima.

Podtekst takve izjave je jasan: Izetbegović želi dodatno smanjiti udio političkih predstavnika Hrvata u izvršnoj vlasti kao i udio hrvatskih kadrova u agencijama, institucijama i javnim poduzećima. To je u skladu s unitarističkom agendom bošnjačkih elita koje FBiH otvoreno pokušavaju pretvoriti u unitarni entitet s bošnjačkom dominacijom u kojem bi Hrvati bili zavičajna zajednica, nacionalna manjina, folklorna skupina…

Dakle, iako su konstitutivni narodi Bosne i Hercegovine jasno kazali tko su političke opcije koje podržavaju, nefunkcionalan i nakaradan izborni sustav potencijalno će nas dovesti do totalne političke paralize. Osim toga što su Bošnjaci Hrvatima ukrali poziciju člana Predsjedništva, postoji još čitav niz problema koji opterećuju postizbornu kombinatoriku.

Također, važno je napomenuti kako bošnjačka politička i medijska scena uopće ne registrira navedene probleme, nego se ponaša autarkično – zatvoreni su u neki svoj svijet snova u kojem su svi drugi zločesti, a oni su žrtve i zbog toga ispravni.

BiH gleda u oči novoj političkoj krizi koja neće brzo završiti.

Jurica Gudelj/Dnevnik.ba/https://www.dnevnik.ba /Hrvatsko nebo