INTERVJU Ivo Tadić: Cilj bošnjačkih stranaka je progurati “svoje Hrvate” u federalni Dom naroda

Ivo Tadić, izaslanik u Klubu Hrvata federalnog Doma naroda  i predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH u Zeničko-dobojskoj županiji za Dnevnik.ba govori o položaju Hrvatu, propalom svebošnjačkom zakonu o izbornim jedinicama…

Općina Žepče nekoliko je važnih presuda dobila na Ustavnom sudu FBiH, u prvom redu, onu koja se odnosi na obrazovanje. Godinama smo osnovna prava Hrvata u Žepču rješavali putem Ustavnog suda FBiH, a najvažnije je to što smo izborili izmjene granica Općine Žepče, rekao je Ivo Tadić, izaslanik u Klubu Hrvata federalnog Doma naroda  i predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH u Zeničko-dobojskoj županiji u intervjuu za Dnevnik.ba.

Podsjeća i kako je na takav način nastala i nova općina – Usora u kojoj Hrvati danas imaju većinu.

Na području Zeničko-dobojske županije živi, prema Popisu pučanstva iz 2013. godine, 82 posto Bošnjaka i 12 posto Hrvata. Nekada je Hrvata u bazenu rijeke Bosne bilo gotovo troduplo više.

“Naš izborni kapacitet unutar Zeničko-dobojske županije su dva zastupnika u Skupštini, a nadam se kako ćemo na ovim Općim izborima, osigurati i tri zastupnika”, govori Tadić.
Zastupnici iz Skupštine Zeničko-dobojske županije ujedno su i izaslanici u Klubu Hrvata u federalnom Domu naroda.

“Sada u Vladi ZDŽ Hrvati imaju dva ministra – financije i gospodarstvo. U zadnje četiri godine se po prvi puta dogodilo da hrvatski ministri nisu preglasni”, govori Tadić.

Hrvati u Zeničko-dobojskoj županiji su prema Tadićevim riječima naslonjeni na lokalne zajednice.

“Sada unutar većinski bošnjačkog kantona i 12 općina, Hrvati imaju trojicu načelnika – Usora, Žepče i Vareš, hrvatski narod u ovom dijelu BiH naslonjen je na te općine i te načelnike”, smatra Tadić.
Ističe i kako hrvatsko stanovništvo u više od 80 posto izlaznosti bira stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora BiH.

“Mi kako smo malobrojni onda nemamo mogućnosti, što zbog te malobrojnosti unutar same Županije, što zbog Izbornog zakona BiH, tako da stranke okupljene oko HNS-a BiH uživaju potporu više od 80 posto Hrvata ovog kraja”.

Međutim, naglašava i kako se izborom izaslanika u federalni Dom naroda Parlamenta FBiH manipulira i kroz Zeničko-dobojsku županiju.

“Bošnjačke su stranke za Opće izbore 2018. kandidirale mahom svoje Hrvate jer im je cilj izabrati Hrvatima izaslanike iz ove županije u federalni Dom naroda. Među prvih pet na listama svih bošnjačkih stranaka u ZE-DO su oni koji nemaju legitimitet hrvatskog naroda, to se i ranije potvrđivalo”, tvrdi Tadić.

Cilj bošnjačkih stranaka u FBiH je, prema Tadićevom mišljenju, osigurati “svoje Hrvati u federalni Dom naroda”.
“Sarajevska županija, Zedo, Tuzlanska, Bihać, Goražde i Središnja Bosna, kroz te županijske skupštine oni idu kako bi delegirali nelegitimne hrvatske izaslanike i s njima onda imenovali Vladu FBiH i predsjednika/potpredsjednike bez volje Hrvata”, tvrdi Tadić.

Tadić je kazao i kako u Općini Teslić živi tri tisuće Hrvata i da nijedan od njih nije zaposlenih u službama lokalne samouprave.

“U Tešnju je i Policija jednonacionalna. Godinama smo tražili zapošljavanje Hrvata u službe, ali to se sustavno  odbija. U Općini Maglaj, odnosno, naselju Novi Šeher, Hrvati imaju jednog vijećnika u OV., a SDP-ovci su instalirali svoju ‘Hrvaticu’ za predsjednicu Vijeća”, podsjeća Tadić. Ističe i kako je položaj Hrvata u Kaknju nešto bolji budući da je tamo predsjedatelj Vijeća izabran hrvatskim glasovima, ali napominje kako u Zenici i Visokom za lokalne/gradske vlasti Hrvati ne postoje.

“Od kako je Fuad Kasumović gradonačelnik, ne postoji nikakva suradnja s Hrvatima i njihovim udrugama, institucijama i pojedincima. Zadnji primjer tog lošeg odnosa je financiranje udruga iz Domovinskog rata – prije mjesec dana je uplatio proračunska sredstva udrugama iz Armije, a HVO-a još uvijek nije”, govori Tadić.

Položaj Hrvata u Zenici je prema njegovim ocjenama jako loš jer nemaju nijednog vijećnika u Gradskom vijeću.

“Uzrok svega toga su nažalost unutarnje podjele među Hrvatima, nije se napravila zajednička lista, a da su hrvatske stranke u Zenici išle zajedno na lokalnim izborima osigurali bismo barem dva vijećnika, ovako nemamo nijednog”, govori Tadić.

Ipak, situacija je, kaže, nešto  bolja u tijelima na razini Županije.

“Sada smo, u zadnje tri godine, popravili krvnu sliku Hrvata kroz zapošljavanja u Vladi ZDŽ, pojedina ministarstva, imenovano je i nekoliko Hrvata, a do tada- nismo ništa skoro imali na toj razini vlasti”, ističe Tadić.

Osvrnuo se i na nedavni propali entitetski udar bošnjačkih stranaka na institucije i Ustav BiH.

“Klub Hrvata u Domu naroda je zadnji branik bošnjačkoj hegemonističkoj politici. Mi smo to i pokazali. Pokušali su legalizirati da nam biraju izaslanike. Sportskim žargonom, kada zaigrate prljavu utakmicu kakva je ta ‘izborne jedinice’ bila, morate izgubiti”.

Smatra i je Parlamentarna skupština BiH adresa za rješavanje presuda Ustavnog suda BiH odnosno izmjene Izbornog zakona BiH.

“To je bio klasični antidaytonski udar  u Domu naroda. Svaki puta Ustav i njegove odredbe tumače kako to njima odgovora, a onda krene medijska histerija iz Sarajeva i optužbe na račun Hrvata kao naroda”, smatra Tadić.

Naglašava i kako je cilj stranaka okupljenih oko HNS-a BiH da Hrvati sami sebi biraju političke predstavnike u vlasti.

“Ako je i to Bošnjacima previše, onda ovo nema smisla nikakvog. Sasvim je jasno da je njima nekadašnji ratni cilj sada politički – jedan čovjek jedan glas. Ako mi kažemo izborna jedinica s hrvatskom većinom unutar FBiH je moguće, jedno od rješenje, ako mi kažemo bilo što zapravo, to se automatizmom proglasi kao podjela Bosne, pokušaj podjele Bosne. Pa da mi nismo kao narod glasali na referendumu za neovisnu BiH, nikada ove države ne bi bilo”, smatra Tadić.

Osvrnuo se i na sporni zakon o borcima zbog čijeg neusvajanja i dalje traju prosvjedi u Sarajevu.

“U 9. mjesecu prošle godine Klub Hrvata je predložio u setu braniteljskih zakona i onaj o pravima demobiliziranih boraca s naglaskom na braniteljski dodatak, ali uz pritisak medija i boraca ministar Bukvarević je ponudio zakon čija su 24. članka sporna, a u čijoj izradi udruge HVO-a nisu ni sudjelovali”, tvrdi Tadić.

Naglašava i kako predloženi Zakon nije provediv i da braniteljski dodatak na kojem se inzistira nije socijalni dodatak.

“Ne može braniteljski dodatak biti socijalni dodatak, to diskvalificira druge jer ga ne mogu imati oni s činovima bojnika, generala, nositelji ratnih odličja itd:”, smatra Tadić i naglašava kako je posebno problematična njegova ustavnost, odnosno, kako kaže, “ustavna nadležnost u odnosu FBiH prema županijama i općinama”.

Podsjeća i Hrvati u federalnom Ministarstvu branitelja funkcioniraju kroz četiri temeljne udruge.

“Hrvati tamo nemaju zapravo svoje predstavnike. Jedno su vrijeme izlazili i s inicijativama da se ukine financiranje tih udruga.Svi savjetnici ministra Bukvarevića su bivši pripadnice Armije RBiH, pomoćnici, službeni i dr. zaposleni su mahom Bošnjaci”, napominje Tadić.

Glorija Lujanović/Dnevnik.ba/https://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo