HRVATI OPET SPAŠAVAJU BiH Bošnjačka politika svodi se na prijetnje ratom, ucjene i pravno nasilje

Bošnjačka politička, medijska, akademska i sva relevantna javnost sada već bez uvijanja govori o unitarnoj BiH, principu “jedan čovjek – jedan glas”, političkim “manjinama i većinama”, “diktatu i teroru hrvatske manjine nad bošnjačkom većinom” itd.. U tom “duhu” je i predloženi Zakon o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH. U potpunoj je suprotnosti s Ustavom BiH, presudom u predmetu Ljubić i ustavno-pravnim poretkom BiH. Nastavak je to unitarističke bošnjačke politike – kako prema Hrvatima u BiH, tako i prema BiH i njenim institucijima. Pokušaj entitetskoj udara osujećen je u federalnom Domu naroda, no sigurno je da bošnjačke stranke neće stati na ovome…

Potpisima ma na akt, Lidije Bradare (HDZ BiH) i Drage Puzigaće(SNSD), predsjedateljice i dopredsjedatelja federalnog Doma o svebošnjačkom zakon o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH izaslanici nisu glasovali. Iako je izvanredna sjednica zakazana na inicijativu Kluba Bošnjaka koji je i predlagač zakona, nakon tražene polusatne stanke, izaslanici Kluba Bošnjaka nisu se pojavili.

Predlagači zakona su bošnjačke stranke(SDA, SBB, SDP, DF i Naša stranka). Bradara i Puzigaća Zakon su ocijenili kao destruktivan i štetan po vitalne interese jer se nalazi na listi pitanja za vitalne nacionalne interese. Time je zapravo propao entitetski udar bošnjačkih stranaka na BiH i njene institucije.

Inače, predloženi Zakon o izbornim jedinicama i broju mandata ranije je potvrđen u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH kada su zastupnici Hrvatskog narodnog sabora BiH napustili sjednicu. Sam zakon je protuustavan i antidaytonski – ne provodi presudu Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić a koja se odnosi na izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH i ne oslikava ustavno-pravnu strukturu BiH kao države triju konstitutivnih naroda i njenih građana.

Pored činjenice da je protuustavan, predloženi svebošnjački Zakon našao se i u pogrešnom parlamentarnom tijelu. Nakon što je Ustavni sud BiH u predmetu Ljubić dijelove Izbornog zakona BiH koji se odnose na izbor izaslanika u federalni Dom naroda proglasio neustavnim i nevažećim, Parlamentarna skupština BiH trebala je glasovati o izmjenama Izbornog zakona, a ne federalni Dom naroda gdje su bošnjačke stranke pokušale “progurati” gorući problem u BiH.

Također, stavljajući entitet iznad države, entitetski parlament iznad državnog parlamenta i zakon na entitetskoj razini iznad državnog zakona pet bošnjačkih stranaka su prijedlogom „Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije BiH” de iure i de facto izveli entitetski udar na državu, ugrozili ustavno-pravni poredak BiH te prekršili Ustav BiH i Daytonski sporazum.
Reakcije bošnjačkih dužnosnika u BiH prije i poslije epizode “Zakon o izbornim jedinicama” su uglavnom jednoznačne.

Bivši nelegitimni i nelegalni hrvatski član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, predsjednik Demokratske fronte prije sjednice Doma naroda naglasio je kako osjeća dozu ponosa jer su odbačeni zagrebački ultimatumi.

“Nikada više Zagreb, a ni Beograd, neće nama, građanima Bosne i Hercegovine, pisati zakone”, rekao je ranije Komšić.

Iz najveće bošnjačko-muslimanske stranke, SDA, čiji se dopredsjedatelj federalnog Doma naroda Jasenko Tufekčić, na izvanrednoj sjednici nije ni pojavio, izjavili su kako su “probosanske” snage osujetili plan HDZ-a i SNSD-a.

Ostaje nejasno na koji način je točno navodni plan HDZ-a BiH i SNSD-a osujećen budući da su predlagači zakona, upravo, bošnjačke stranke na čije je inzistiranje i sama sjednica federalnog Doma naroda po ovom pitanju i sazvana, a predloženi zakon odbačen.
Histerične reakcije bošnjačke medijske i političke javnosti još uvijek ne jenjavaju.

Marginalne profašističke stranke, poput Građanskog saveza, nastavile su optuživati Dragana Čovića, hrvatskog člana Predsjedništva BiH i Milorada Dodika, predsjednika RS-a za rušenje BiH i stvaranje kaosa.

Takve stavove je za Dnevnik.ba ranije komentirao Bariša Čolak, dopredsjedatelj Državnog Doma naroda i voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja u GV HNS-a BiH.

“To je klasična zamjena teza. Otrcane izjave i fraze. Riječ o nespremnosti da se prihvati činjenično stanje i ustavno-pravna realnost. Koristiti Ustav BiH i Ustav FBiH nije pogrešno, naprotiv, ali sada se to interpretira kako kome paše”, rekao je ranije Čolak.

Predsjedateljica federalnog Doma naroda, Lidija Bradara, neposredno po zaključivanju neodržane sjednice za Dnevnik.ba je istaknula kako je Dom naroda bez obzira na ranije nametnuta ustavna rješenja mjesto gdje se mogu štiti nacionalni interesi konstitutivnih naroda u BiH.

Nakon “teatra apsurda u režiji bošnjačkih stranaka”, kako je to ranije za Dnevnik.ba okarakterizirao kolumnist Josip Mlakić, bošnjačka relevantna javnost ustvrdila je kako će na idućoj sjednici, u četvrtak, 27. srpnja, smijeniti dopredsjedatelja Dragu Puzigaću (SNSD) jer je “ispratio” Bradarin stav.

Bradara je, govoreći o najavama bošnjačkih dužnosnika za smjenom Puzigaće komentirala kako je Puzigaća potvrdio samo ono što piše u članku Poslovnika o radu federalnog Doma naroda.

Ipak, bošnjačkim medijskim i političkim manipulacijama čini se nema kraja.

Tomislav Martinović, predsjednik Kluba Hrvata u federalnom Domu naroda, ranije je za Dnevnik.ba rekao kako zahtjev za Puzigaćinom smjenom nije podnio Klub srpskog naroda. Dnevnik.ba je ranije objavio preslik zahtjeva četvorice izaslanika iz Kluba Srba. Riječ je o izaslanicima iz SDP-a, DF-a i Naše stranke.

“Bošnjački mediji zapravo manipuliraju s pitanjem smjene gospodina Puzigaće. To što su četiri izaslanika iz kluba srpskog naroda pokrenuli to pitanje, ne znači da iza tog zahtjeva stoji cijeli Klub ili bar njegova dvotrećinska većina. Ta četiri izaslanika su se zapravo deklarirali kao da su oni Klub, a zapravo nisu. U četvrtak kad je taj zahtjev iznesen, Klub srpskih izaslanika se nije mogao niti sastati a kamoli da je mogao donositi bilo kakve odluke”, rekao je Martinović za naš portal.

Đuro Delić, izaslanik u Klubu Hrvata iz Posavske županije za Dnevnik.ba je kazao kako Klub Hrvata, ako dođe do smjene Drage Puzigaće, to neće podržati.

“Dopredsjedatelj Puzigaća samo je iskoristio svoje ustavne i poslovničke mogućnosti. Ne znam što je tu pogrešno”, rekao je Delić u razgovoru za Dnevnik.ba.

Najdalje u medijskoj harangi protiv Drage Puzigaće otišao je Milan Dunović, aktualni potpredsjednik FBiH izabran bošnjačkim glasovima i član Komšićevog DF-a.

“Još tada sam tvrdio da SNSD ne smije ući u vlast na nivou Federacije BiH u bilo kojem kapacitetu”, rekao je Dunović.

Martinović je ranije ocijenio kako je pokretanje zahtjeva za Puzigaćinom smjenom pritisak u obavljanju posla.

“Na kraju krajeva, ni Srbi u Federaciji BiH nemaju mogućnost izbora svojih legitimnih predstavnika. A što je trebao uraditi Puzigaća kao predstavnik Srba u konkretnom slučaju? Pristati na političku egzekuciju i srpskog naroda?”, izjavio je Martinović.

Međutim, problem i dalje ostaje – provedba presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić.

“Bošnjačke stranke se umjesto implementacijom presude Ljubić bave njenim interpretacijama i opstrukcijama”, rekao je ranije za Dnevnik.ba, Dražen Matišić, izaslanik u Klubu Hrvata federalnog Doma naroda iz Županije Središnja Bosna.

Ostaje nejasno zbog čega predstavnici međunarodne zajednici u BiH ne reagiraju na političku agresiju koju provode bošnjačke stranke.

Analitičar i novinar Večernjeg lista, Zoran Krešić, u izjavi za Dnevnik.ba upravo to smatra ključnim problemom.

“Nadam se da će međunarodna zajednica imati više svijesti i uvidjeti koliko je opasno poduprijeti entitetski udar na državu BiH podržavajući svesrdno kršenje odluke Ustavnog suda BiH”, izjavio je Krešić.

Mlakić smatra kako je bošnjačkim strankama odnos prema Hrvatima u BiH i njihovim elementarnim pravima zajednički nazivnik što su dokazali i predloženim Zakonom.

Prema Mlakićevim tvrdnjama, bošnjačka političke elita spremna je na guranje BiH u anarhiju i kaos kako bi ostavila svoje ciljeve.

Borjana Krišto, članica Predsjedništva HNS-a BiH i dopredsjedateljica Zastupničkog doma PS BiH ranije za Dnevnik.ba kazala kako bošnjačka elita vrši pravno nasilje.

“Bošnjačka politička elita vrši pravno nasilje nad Ustavom BiH, ustavno-pravnim poretkom i gotovo svim institucijama”, kazala je Krišto.
Hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora, Dragan Čović, kazao je kako odbacivanje zakona o izbornim jedinicama ne znači nikakvu blokadu.

“Hrvatski narod neće dopustiti da se na taj način razgrađuje nešto što je dio našeg doma, a to je BiH. Imamo mi dovoljno kapaciteta da u Domu naroda na jedan vrlo praktičan način to i ukažemo”, rekao je Čović neposredno prije sjednice federalnog Doma naroda.

Bošnjačka politička, medijska, akademska i sva relevantna javnost sada već bez uvijanja govori o unitarnoj BiH, principu “jedan čovjek – jedan glas”, političkim “manjinama i većinama”, “diktatu i teroru hrvatske manjine nad bošnjačkom većinom itd”. Minorna profašistička stranka pozivala je Bošnjake da se naoružaju, a sukobima i ratom već neko vrijeme otvoreno prijete istaknuti dužnosnici iz bošnjačko-muslimanskog društva, od Bakira Izetbegovića, pa nadalje. Tako da su predložena zakonska rješenja za Izborni zakon BiH samo nastavak pravne i političke agresije i protiv Hrvata u BiH, ali i BiH i njenih institucija.

Ukratko: Hrvati u BiH implementacijom presude Ljubić sami bi sebi birali predstavnike u vlasti što zadnjih 10-ak godina uglavnom nije bio slučaj, a Bošnjaci bi njome izgubili potpunu kontrolu vlasti u Domu naroda Parlamenta FBiH i Vladi FBiH. Samoprozvane “patriotske” stranke trenutačnim ponašanjem vode političko-pravni rat protiv institucija BiH. Od Federacije BiH pokušavaju stvoriti dominantno bošnjačko-muslimanski entitet, a kada dovoljno ojačaju krenuti u obračun i s Republikom Srpskom.

“Prijetnje, sila, nasilje i ucjene – to bi ukratko bili potezi bošnjačke političke elite zadnjih mjeseci nakon presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić”, ocijenila je Borjana Krišto.

Legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, poglavito hrvatskog, za bošnjačku političku elitu je po svemu sudeći neprihvatljivo.

Na to su nekoliko dana prije sjednice federalnog Doma upozorili, po tko zna koji put, i biskupi Biskupske konferencije BiH.

“U složenom društvu, kao što je Bosna i Hercegovina, mora se poštivati dostojanstvo svakoga čovjeka i njegova prava (…). Ako se to želi postići i podržavati spomenute vrednote, onda iz političkoga djelovanja trebaju nestati majorizacija i preglasavanje. Jednako je neprihvatljivo, da se u parlamentarnoj praksi donose odluke od sudbinske važnosti i životnog interesa bez većine predstavnika jednoga naroda i protiv njihove volje. U ratu smo govorili, da se sreća jednoga čovjeka ne može graditi na nesreći drugoga i da jedan narod ne može do svoga napretka na štetu drugoga naroda, te i danas ponavljamo, da se sretna budućnost i boljitak Bosne i Hercegovine ne mogu graditi na nesreći i nijekanju bilo kojega naroda. Uz to, od posebne je važnosti, da se u provedbi rezultata izbora dosljedno poštuje konstitutivnost svakoga naroda na cijelom području Bosne i Hercegovine, tako što će izborni legitimitet biti pravilo predstavljanja naroda. U protivnom, u društvu, koje drukčije primjenjuje zakon, vlada nepravda i pravno nasilje čime zakon gubi svoj osnovni smisao, koji se zove zaštita pravde. U tom smislu, zaista je neshvatljivo i neprihvatljivo neprovođenje pravomoćnih presuda mjerodavnih domaćih i stranih sudova, koje se tiču organizacije izbora i provedbe njihovih rezultata na općoj i nekim lokalnim razinama”, priopćili su iz Biskupske konferencije BiH.

Glorija Lujanović/Dnevnik.ba/https://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo