Prešućeni i nekažnjeni zločini nad Hrvatima: Briševo 24. i 25.srpnja 1992.

Nakon što su srpske snage nasilno uspostavile svoje civilne vlasti u općinama Prijedor i Sanski Most su, za razdoblju od 22. do 30. svibnja 1992. su dale ultimatum nesrbima u ljubijskom kraju, u kojemu su tražili od istih da “srpskim vlastima” predaju svo naoružanje u svom posjedu. Za potvrdu ozbiljnosti svojim prijetnjama, ultimatum je bio poduprijet prethodnim granatiranjem nesrpskih sela.

Nakon svih tih poteza novih srpskih vlasti, ljubijski Hrvati i Muslimani su udovoljili zahtjevima iz ultimatuma, s time da su neka sela predavala oružje još par dana poslije, pa su tako učinili i Hrvati u Briševu i Staroj Rijeci 31. svibnja 1992..

Unatoč predaji oružja, nove srpske vlasti se ne zadovoljavaju time, pa uskoro bez ikakvog razloga uhićuju članove HDZ-a i SDA i većinu bogatijih i uglednih Hrvata i Muslimana iz ljubijske okolice te ih odvode u sabirne logore u Sanski Most (Krings) i u prijedorsku okolicu (Keraterm, Trnopolje i Omarsku).

Nasilno uspostavljene srpske vlasti su prisilno mobilizirali sve vojno sposobne Hrvate i Muslimane u srpsku vojsku, a oni koji su se usprotivili tome su odvedeni u logore.

Unatoč tome što su Hrvati i Muslimani predali oružje u tom razdoblju, već 30. svibnja je Radio-Prijedor prenosio poruke ““Kriznog štaba srpske opštine Prijedor” “oružanom napadu na grad Prijedor i na srpski narod” i o “borbama sa ustaško – muslimanskim snagama”, stvarajući neprijateljsku atmosferu prema tamošnjim Hrvatima i Muslimanima.

Selo Briševo, između Sanskog Mosta i Prijedora, mjesto je najvećeg zločina VRS-a nad Hrvatima u BiH. U samo dva dana, stradalo je 68 hrvatskih civila, selo uništeno, obiteljske kuće spaljene, a imovina opljačkana. Stradale su cijele obitelji, a povratak stanovništva nikada nije zaživio. Ni nakon 25 godina još uvijek nema odgovornih za ovaj zločin, piše Dnevnik.ba.

Hrvatsko selo Briševo, između Prijedora i Sanskog Mosta, u današnjoj Republici Srpskoj, mjesto je najvećeg maskra VRS-a nad Hrvatima u BiH.

Pripadnici VRS-a, odnosno, 5. Kozaračke i 6. Krajiške brigade iz Sanskog mosta, 24. i 25. srpnja 1992. godine zvjerski su likvidirali 68 civila hrvatske nacionalnosti, a u pokolju su stradale čitave obitelji Matanović, Barišić, Atlija, Dimač, Buzuk, Ivandić, Komljen.

Iskazi svjedoka navode kako su prije ubojstava gotovo sve žene u tom selu silovane, a muškarci masakrirani odsijecanjem noseva, spolnih organa i ušiju. Nekoliko civila završilo je u logorima.

Briševačke su  obitelji razorene – ubijeno je 10 članova obitelji Buzuk, 13 članova obitelji Matanović, devet članova Ivandića, sedmoro Marijana, te po petoro članova obitelji Komljen i Mlinar. Najmlađa žrtva bio je 14-godišnji Ervin Matanović, a najstarija 81-godišnji Stipo Dimač.

U manje od 48 sati, selo Briševo, s pretežno hrvatskim stanovništvom, ostalo je prazno – kuće spaljene i uništene, imovina opljačkana, a povratak neznatan. U Briševu se puk, uglavnom, okupi, u crkvi sv. Petra i Pavla na svetoj misi zadušnici povodom obljetnice zločina.

Kao ni za brojne zločine nad Hrvatima u BiH, ni za ovaj u prijedorskom selu Briševe, još uvijek nitko nije odgovarao.

Večernji list/Wikipedija/Hrvatsko nebo