Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja čije institucije i njihovi djelatnici otvoreno potkopavaju temelje državnosti
Konferencija „Ko je prvi počeo? Istoričari protiv revizionizma“ – na kojoj sudjeluju povjesničari iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore – održana je 17. i 18. lipnja 2018. u Beogradu.
Organizator sam navodi o čemu je zapravo riječ: „Nakon projekta ‘Jezici i nacionalizmi’, koji se bavio kompleksnim pitanjem realnosti postojanja četiri politička jezika u regionu, kao i nakon njegovog velikog finala – Deklaracije o zajedničkom jeziku, na kojoj je radilo 30 lingvista i drugih eksperta i koju je svojim potpisima podržalo oko deset hiljada ljudi iz čitavog regiona Zapadnog Balkana – Udruženje KROKODIL je započelo novi projekat pod nazivom ‘Ko je prvi počeo? – Istoričari protiv revizionizma.’ Ovaj dvoipogodišnji projekat započeće velikom konferencijom u okviru festival KROKODIL koja će se održati u nedelju 17. i ponedeljak 18. juna od 18 sati u Centru za kulturnu dekontaminaciju.“
Nadalje tvrde: „Glavni cilj ovog projekta je stvaranje prostora za istorijski i inter-kulturalni dijalog kroz kreiranje mreže istoričara, pisaca, novinara, studenata i šire publike koja će doprineti rešavanju konflikta, uzajamno poštovanim istorijskim narativima (ako već zajednički nije moguć), i inkluzivnijoj kulturi sećanja. Projektne aktivnosti će rezultirati stvaranjem održive platforme koja će omogućiti uzajmno prihvatljive interpretacije događaja iz bliže i dalje prošlosti korišćenjem metoda multi-perspektivnog istorijskog narativa. Beogradska konferencija okupiće vodeće istoričare ekperte iz Srbije i regiona među kojima su dr. Dubravka Stojanović, dr. Božo Repe, dr. Husnija Kamberović, dr. Milivoj Bešlin, dr. Tvrtko Jakovina dr. Peter Mikša, dr, Hrvoje Klasić, Adnan Prekić i mnogi drugi. Ovaj projekat finansira Evropska Unija a biće implementiran u bliskoj saradnji s forum ZFD Srbija.“
Osim Hrvoja Klasića i Tvrtka Jakovine, iz Hrvatske je na konferenciji sudjelovala i dr.sc. Snježana Koren koja radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ona je ujedno i voditeljica stručne radne skupine za izradu prijedloga kurikula povijesti u okviru kurikularne reforme.
Cijeli projekt, kako je rečeno, financira Europska unija, iako su, opreza radi, dodali i sljedeću rečenicu: „Ovaj program proizveden je uz finansijsku podršku Evropske unije. Njegov sadržaj isključivo je odgovornost Udruženja KROKODIL i ne odražava nužno stavove Evropske unije.“ Međutim, parafrazirajmo staru rimsku: tko daje novac, slaže se s tim za što daje novac.
Nije tajna da EU, pod njemačko-francuskim vodstvom, radi na projektu treće Jugoslavije, ovoga puta pod imenom „Zapadnog Balkana“ te svim sredstvima pokušava dokinuti razlike gdje one snažno postoje. Prvo su krenuli s jezikom, sad se prešlo na povijest, dakle dvije najvažnije identitetske odrednice su već „pokrivene“. Sad slijedi monetarna i carinska politika, odnosno kulturna, državna i gospodarska suradnja između država nastalih raspadom Jugoslavije. Spomenuta je i „inkluzivna kultura sjećanja“; tko ono na hrvatskoj političkoj sceni najviše zagovara „inkluzivnost“? Očito isti onaj koji prepušta čelno mjesto radne skupine za izradu kurikula iz povijesti Snježani Koren, kojoj nije ispod časti sudjelovati na „ko nas, bre, zavadi“ konferencijama u Beogradu. Ili to čini prema nalozima s viših razina? Pupovac se, isto kao i drugovi Klasić, Jakovina i Koren bore protiv „istorijskog“ revizionizma.
Bit će zanimljivo vidjeti kako će spomenuta u kurikulu iz povijesti obraditi razdoblje Jugoslavije, napose njezina raspada koje nazivamo Domovinskim ratom?
Na Braniteljskom portalu, koji je sve ovo i otkrio, navode: „A sada se (lipanj 2018.) taj hrvatožderski rak širi i na Domovinski rat! ‘Tko je prvi počeo.’ Što su ‘u ime hrvatske historiografije tamo govorili Klasić, Koren i Jakovina? Kome u Hrvatskoj oni to trebaju reći, kome predati izvješće, i tko to treba ocijeniti? Vjerujemo da je prvo Sveučilište u Zagrebu, a onda i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, dakle ministrica Blaženka Divjak…“
Hrvatska je valjda jedna od rijetkih zemalja čije institucije i njihovi djelatnici otvoreno potkopavaju temelje državnosti, ali i vlastite identitetske odrednice svoga puka: jezik i povijest. Na Srbe se ne treba ljutiti; oni znaju da je Jugoslavija bila velika Srbija, samo je javno i formalno nisu smjeli tako zvati.
Ne treba se ljutiti ni na EU, odnosno Njemačku i Francusku koji imaju geostrateške interese glede stvaranja Zapadnog Balkana. No, Andrej Plenković i njegova „europejska“, odnosno odnarođena i “inkluzivna” klatež okupljena oko njega, već ozbiljno počinje nalikovati Zoranu Milanoviću i Vesni Pusić i njihovoj srpsko-jugoslavenskoj politici. Uz sve kazano još uvijek nas bezobrazno uvjeravaju kako je to što čine hrvatska nacionalna politika i realiziranje programskih ciljeva HDZ-a.
Josip Gajski/HRSvijet.net./http://www.hrsvijet.net/Hrvatsko nebo