Hrvatima Maglaja ne daju posao i zabranjuju im jezik, Crkvi su ukinuli sredstva…
Vrijeme:3 min, 55 sec
Prošlotjedno izricanje presude šestorici hrvatskih dužnosnika Herceg Bosne posebno je uzburkalo javnost, ali i dovelo do povećanog izražavanja mržnje. Teško je u posljednje vrijeme naći općinu ili grad gdje je većinski bošnjačko stanovništvo, a da nije napravljena šteta na simbolima hrvatskog naroda, piše Večernji list BiH.
Zastrašivalo ih se paljenjem zastava, razbijanjem spomenika, oskvrnućem grobova ili, pak, isticanjem zastave Islamske države (ISIL)… Tako su nepoznati počinitelji protekloga vikenda zapalili najmanje četiri zastave u Novom Šeheru, u općini Maglaj, što je potvrdilo dugogodišnje scene zastrašivanja malobrojnih Hrvata u većinski bošnjačkim mjestima.
Nemaju potporu vlasti
O tom nemilom događaju razgovarali smo s predsjednikom Općinskog odbora HDZ-a BiH Maglaj Antom Karimovićem koji je kazao kako indicija tko su počinitelji još uvijek nema, ali da se radi sve kako bi se slučaj rasvijetlio. – Policija je došla i obavila očevid. Imamo dva svjedoka koja su zatekla počinitelje koji su, nakon što su viđeni, brzo napustili “mjesto zločina”. Znamo kako je riječ o starijim maloljetnicima u dobi od 17 do 18 godina, no o kome je riječ uistinu ne možemo reći sa stopostotnom sigurnošću dok policija ne riješi svoj dio posla. Znate kako se kaže – jutro je pametnije od večeri, stoga ne treba pretjerivati s preuranjenim zaključcima. Volio bih da ovo nije jedan nacionalni čin koji se povezuje s haaškom presudom, nego djelo nekih maloljetnika, usijanih glava – kazao je Karimović za Večernji list dodavši kako postoje indicije da je to uradio netko od lokalnog stanovništva. U razgovoru se osvrnuo i na zastave terorističke organizacije ISIL koje su prošle godine osvanule i u toj općini, na što je kazao kako neke pretjerane osude ne bi izgovarao zbog, prije svega, međuljudskih odnosa koji su u toj općini uzburkani. Pitali smo ga i kako žive Hrvati u Maglaju, iseljavaju li se…, na što je Karimović rekao kako se Hrvati masovno iseljavaju. – Naša zastupljenost u javnim institucijama svedena je na minimum i trenutačno imamo samo jednog zaposlenog Hrvata u javnim institucijama. Nastojimo i stalno vršimo pregovore s načelnikom da se, prije svega, poštuje nacionalna ravnoteža, ne tražimo ništa više od onoga što nam pripada, ali, nažalost, još uvijek nemamo podršku načelnika i općinske vlasti.
Obavili smo nekoliko razgovora s načelnikom i njegovom vladajućom koalicijom, ali sve se svodi na riječi: “Podržite načelnika i vlast”, a kada smo postavili pitanje pripadaju li nama Hrvatima, kao konstitutivnom narodu, neka radna mjesta, kao što bi trebala, na to pitanje se uvijek vješto izbjegne odgovor – kazao je ističući kako su Hrvati u Maglaju u vrlo nepovoljnom položaju.
Borba s općinskom vlasti
– Zamislite da već pet godina konstantno s općinskom vlasti vodimo borbu da dobijemo jednu malu mjesnu zajednicu gdje bi Hrvati bili većina te se na taj način pokušali izboriti za neka prava. Isto tako, na prostoru naše općine, prema posljednjem popisu stanovništva, Hrvata je manje za oko 75 posto, što je poražavajući i katastrofalan podatak, ali, s druge strane, i pokazatelj kako se bošnjačke vlasti odnose prema nama u ovoj općini. Po dvije do tri godine pregovaramo za neko radno mjesto, no svaki put to završi suprotno našim očekivanjima. Nekada, dok smo bili u vlasti, služili smo samo kao marionete, kada bi nekome trebao glas, dok su se problemi samo gomilali. Čak smo izgubili i hrvatski plan i program u školama, nametnut nam je neki plan i program koji nije hrvatski. Tako da je i ovo malo Hrvata što je ostalo bilo primorano svoje školarce prebaciti na područje općine Žepče kako bi pohađali nastavu po hrvatskom planu i programu. Isto tako, u osnovnoj školi u Novom Šeheru u stalnom radnom odnosu su samo četiri Hrvata, dok su ostali na privremenom radu kako bi se njima moglo manipulirati – kazao je i dodao da se veliki broj Hrvata iz Maglaja prijavljuje u drugu općinu, Žepče, kako bi ostvario neka svoja prava i došao do posla. Osim na Hrvate, veliki je “udar” i na Katoličku crkvu. – Svake godine izdvajaju se sredstva iz proračuna za vjerske zajednice, a u četiri godine, koliko traje mandat, Katolička crkva je jednom ili nije nijednom dobila sredstva. Ni to ne bismo dobili da naš župnik nije išao, tražio i doslovno molio za sredstva koja pripadaju Crkvi. Pohvalio bih općinu Žepče. Da nije načelnika Mate Zovke i Županijskog odbora koji nam maksimalno izlaze u susret, da nije njih, mi bismo bili u još lošijem položaju – kaže nam Karimović.
Pred kraj razgovora osvrnuli smo se i na najradosniji kršćanski blagdan. – Iako su naše mogućnosti ograničene, kao i u svim općinama u kojima su Hrvati i kršćani manjina, svake godine našim građanima nastojimo na bilo koji način uljepšati Božić.
To ćemo učiniti i ove godine te našem narodu dati bar malo svjetlosti – zaključio je predsjednik OO HDZ-a BiH Anto Karimović.
HMS/ /Hrvatsko nebo
