Priručnik general pukovnik Slobodan Praljak : 47. PONAŠANJE LJUDI U UVJETIMA DRŽAVNIH NEREDA … I DRUGE ČINJENICE

Vrijeme:12 min, 16 sec

 

 

47 . PONAŠANJE LJUDI U UVJETIMA DRŽAVNIH NEREDA
… I DRUGE ČINJENICE

KOMENTAR General Pukovnika Slobodana Praljka 

Zašto sam slučajeve ovakva društvena ponašanja stavio u ovaj PRIRUČNIK?

Kakve su to države, narodi, civilizirani, demokratski, bogati, organizirani, moćni, … i što se događa kod relativno bezazlenih poremećaja.

Objašnjenja ostavljam socijalnim psiholozima i ostalima.

Ovdje napomena: zapitajte se što se događa kad agresija i rat, potpuno razore državnu i društvenu i ekonomsku strukturu.

Za razliku od SAD-a, Njemačke, Britanije, u BiH bi sve to išlo pod „UDRUŽENI ZLOČINAČKI POTHVAT“
– HRVATSKI UDRUŽENI ZLOČINAČKI POTHVAT.

Jer „netko je morao znati“ (ŠTO?), „netko je morao predvidjeti“ (ŠTO, KAD?), „netko je morao moći
spriječiti“ (ŠTO, KAD?), „netko je morao pronaći i kazniti krivce“ (NA KOJI NAČIN, KOJIM LJUDIMA, U
KAKVIM UVJETIMA?).

MORALISTIČKE FILIPIKE I PRAVO NE BI SMJELI STANOVATI U ISTOJ KUĆI. A NA IZJAVE TIPA: „BILO JE ZLOČINA“, „NETKO MORA BITI KRIV“, TREBA JASNO REĆI:

DA, BILO JE ZLOČINA I POČINITELJ JE KRIV.

AKO NETKO MORA BITI KRIV, BUDITE VI KRIVI, SVI VI KOJI STE MOGLI I NA VRIJEME I NA DOBAR NAČIN SPRIJEČITI AGRESIJU.

Ne vješajte PEDRA, to nije dobro rješenje.

****

Vlasti grada Kölna još uvijek analiziraju sve ono što se tijekom novogodišnje noći dogodilo ispred glavne željezničke stanice u toj metropoli (naslovna fotografija). Gradonačelnica Henriette Reker je sazvala kriznu sjednicu gradskih vlasti i policije, te najoštrije osudila napade na žene.

Tijekom novogodišnje noći u centru Kölna se okupilo oko 1.000 muškaraca koji, prema izjavama svjedoka “svojim izgledom podsjećaju na osobe koje potječu iz arapskih država ili država sjeverne Afrike”. Te izjave je potvrdila i policija. Ta gomila muškaraca se potom razdvojila u više grupa koje su okruživale žene, dirale ih na neprimjeren način, te su žena nasilno oduzimali novac i mobitele.

Wolfgang Albers, šef policije u Kölnu, u ponedjeljak (4.1.) je govorio o “seksualnim deliktima u masovnoj formi”, te da je zabilježen i jedan slučaj silovanja. U međuvremenu je krivične prijave policiji podnijelo oko 90 žena. Pretpostavlja se da je broj žena koje su uznemiravane ili pokradene još veći.

Ministar unutarnjih poslova savezne pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija Ralf Jäger je reagirao vrlo oštro: “Nećemo dozvoliti da se organiziraju skupine muškaraca iz sjeverne Afrike kako bi na krajnje drzak način ponižavale žene vršeći seksualne napade. Zbog toga je potrebno da policija dosljedno istraži ove slučajeve i pojača svoju nazočnost na ulicama.”

U policiji navode kako ophodnje koje su te noći dežurale na licu mjesta nisu primijetile ove događaje, te da se mozaik sklapao tek nešto kasnije tijekom novogodišnje noći, nakon što su žene počele prijavljivati slučajeve.

Krizni sastanak

Henriette Reker
Henriette Reker

Gradonačelnica Reker je od kelnske policije zatražila da rasvijetli ove slučajeve. Posebna komisija bi trebalo istražiti jesu li počinitelji napada međusobno prije toga kontaktirali i da li su se organizirali preko društvenih mreža. U tijeku je pregledavanje snimaka koje su napravile sigurnosne kamere te privatne osobe svojim mobitelima.

Reker je za list Kölner Stadt Anzeiger izjavila da su ovo grozni događaji, te da je nedopustivo da ljudi koji posjećuju Köln budu u strahu da li će biti napadnuti. “Ne možemo dozvoliti da se stvori pravni vakuum na jednom prostoru, a policija mora poduzeti sve da se posebno žene zaštite od napada.” Moguće je da bude proširen i video-nadzor na prostoru oko glavne željezničke stanice.

Slični slučajevi u Hamburgu i Stuttgartu

Šef sindikata policije u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji Arnold Plickert je za radio SWRinfo izjavio da su slični slučajevi zabilježeni i u Stuttgartu i Hamburgu.

U Hamburgu je policija zabilježila napade na šest žena. One su seksualno uznemiravane u centru Hamburga, u čuvenoj ulici Reeperbahn. Nakon svega su primijetile da su im ukradeni novčanici, dokumenta i mobiteli. Međutim, iskazi svjedoka su u ovim slučajevima vrlo različiti i policiji nije pošlo za rukom da dođe do konkretnijeg opisa počinitelja. Neki govore o grupi od pet-šest mladića, a neki o skupini od 15 do 20 osoba.

“Postojao je dogovor”

Predsjednik Sindikata zaposlenika njemačke policije Rainer Wendt je za radio NDR Info izjavio kako se napadi na žene u Kölnu i drugdje ne mogu svrstati u organizirani kriminal, ali da se može govoriti o “svojevrsnom dogovoru počinitelja koji su iskoristili masu ljudi, noć i efekt iznenađenja da bi nakon izvršenog djela nestali”. Policija stoga pretpostavlja da će biti vrlo teško identificirati napadače. Wendt je kritizirao i to što policija ima vrlo malo ljudstva da bi adekvatno zaštitila građane u ovakvim slučajevima.

****

NJEMAČKA policija je navela je da je identificirala 16 osumnjičenih i primila 121 tužbu nakon više desetaka napada na žene tijekom dočeka Nove godine u Koelnu, koji su duboko šokirali Njemačku.

Istražni odjel “Nova godina”, u kojem radi 80 policajaca, identificirao je 16 mladića, velikim dijelom iz Sjeverne Afrike, koji bi mogli biti upleteni u događaje, navodi lokalna policija u priopćenju.

Policija će proučiti snimke video nadzora i iskaze svjedoka kako bi odredila stupanj sudjelovanja tih osoba, navodi isti izvor.

Policija je primila 121 tužbu, od kojih se trećina odnosi na seksualne prekršaje. U drugim slučajevima traju istrage o ozljeđivanjima i krađama, dodaje se u priopćenju.

Njemački dnevni list Bild i online stranica tjednika Der Spiegel izvješćuju o policijskoj optužnici od 4. siječnja, tri dana nakon događaja opisanog kao kaos na dočeku u Koelnu, istodobno optužujući policiju za nebrigu.

Podnositelj optužnice, policijski djelatnik piše da su uplakane žene govorile od seksualnim napadima kao i da se žrtvama i svjedocima prijetilo.

Policajci i prolaznici su mogli spriječiti silovanja, a žene, bilo u pratnji ili same, pretrpile su neopisiva seksualna zlostavljanja.

Policija nije mogla obuzdati sve napade jer ih je bilo previše u isto vrijeme, rezimirao je taj časnik.

Večer je također bila obilježena vatrometom nad masom okupljenih u središtu grada, koji je prema tom izvješću mogao završiti fatalno.

Napadi su također zabilježeni i u Stuttgartu i Hamburgu, ali u manjem broju.

Vlasti za sada nemaju informacije o sudjelovanju izbjeglica u tim napadima. Kritičari kancelarke Angele Merkel, ističu da su svjedoci i žrtve spominjali napadače koji su izgledali kao ‘sjevernoafrikanci’ ili Arapi.

****

DRESDEN – U istočnonjemačkom gradu Dresdenu su u ponedjeljak navečer ispred jedne džamije i jednog kongresnog centra eksplodirale dvije ekplozivne naprave, no nitko nije ozlijeđen, priopćila je policija u utorak.

„Radi se o dvije povezane eksplozije u kojima nitko nije ozlijeđen i o napadu za koji nitko do sada nije preuzeo odgovornost, no mi polazimo od sumnje da je motiv napada mržnja prema strancima“, rekao je čelnik policijske uprave Dresdena Horst Kretschmer.

Policija također sumnja da su napadi povezani s praznikom Dana njemačkog ujedinjenja, 3. listopada, čija se središnja proslava sljedećeg vikenda održava upravo u glavnom gradu Saske.

Na zgradi dresdenske džamije i kongresnog centra načinjena je manja šteta.

Prilikom prve eksplozije imam džamije nalazio se unutra sa ženom i dvojicom sinova, no nisu ozlijeđeni. Nešto poslije toga eksplozijom bombe kućne izrade oštećen je međunarodni kongresni centar, nakon čega je evakuiran bar obližnjeg hotela.

Policija je pojačala mjere sigurnosti posebice u blizini institucija poput islamskog centra.

Otpor izbjegličkoj politici savezne vlade i Angele Merkel posebice je izražen na istoku zemlje, gdje su zabilježeni brojni napadi i podmetnuti požari na institucije povezane s izbjeglicama.

****

Uznemirujuće brojke pokazuju kako je nasilje protiv izbjeglica u Njemačkoj u naglom porastu – prema pisanju lista Die Zeit, tijekom ove godine zabilježeno je ukupno 222 napada na domove u kojima su smještene izbjeglice. Bitno je za istaknuti kako su pritom sudski kažnjena samo četiri slučaja.

Napadi na prihvatne centre i druge lokacije na kojima su smještene izbjeglice variraju od napada kamenjem do napada molotovljevim koktelima i paljenjem. Jako mali broj ovih napada se istražuje, a još manji dolazi do suda, piše njemački list.

U 93 slučajeva paljena izbjegličkih centara napad se desio u trenutku dok su se osobe nalazile unutra. Drugim riječima, počiniteljima nije bilo bitno hoće li pri napadu netko teško stradati ili možda poginuti.

****

****

Kriminal migranata u Njemačkoj porastao je prošle godine za 79%, a
krivična djela uključujući seksualne napade i ubojstva su u porastu

• Krivična djela počinjena od strane migranata u Njemačkoj porasla su za 92.000 u 2015. godini

• Ukupno 208.344 djela počinjeno je od strane migranata u Njemačkoj u prošloj godini

• Dok je broj krivičnih djela koje su počinili migranti porastao 79%, broj migranata porastao je za
440%

• Za najnovije vijesti iz Njemačke posjetite
www.aailymail.co.uk/germany

Broj krivičnih djela počinjenih od strane migranata u Njemačkoj povećao se za 79 posto u 2015. godini,
prema podacima koje je objavio Federalni kriminalistički ured.

Gotovo jedan od pet prekršaja koje su počinili migranti ili izbjeglice u prošloj godini u Njemačkoj bila su
krivična djela kao što su napadi, pljačke ili „prijeteće ponašanje“.

Međutim, unatoč izvješćima o seksualnim napadima rulje i slučajevima javnog zlostavljanja u cijeloj
Njemačkoj u kojima su sudjelovali tražitelji azila, samo jedan posto zločina čiji su počinitelji migranti bili su
seksualni zločini.

I dok se broj krivičnih djela koje su počinili imigranti povećao u 2015. godini u odnosu na 2014. godinu za
79%, broj izbjeglica u istom periodu porastao je za 440 posto.

Naime, istinski tražitelji azila iz zemalja poput Sirije, Iraka i Afganistana znatno više poštuju zakon od
ekonomskih izbjeglica iz balkanskih zemalja.

Ovo je treći situacijski izvještaj o „kriminalu u kontekstu imigracije“ Federalnog ureda za kriminalistiku
(BKA) – koji je namijenjen samo za policijske i državne službenike – ali koji je procurio u najprodavaniji list
Bild.

Izvještaj pokriva krivična djela počinjena od strane imigranata u periodu od siječnja do prosinca prošle
godine, u vrijeme kada je preko milijun azilanata ušlo u Njemačku. Podaci dolaze iz 13 od 15 država koje čine
Federativnu republiku.

Broj krivičnih djela počinjenih od stane tražitelja azila povećao se na 208.344 – odnosno 92.000 više nego
prethodne godine. Ali BKA navodi; „Većina tražitelja azila nije počinila nikakvo krivično djelo“.

Kriminal je bio u stalnom porastu prvih šest mjeseci, no do kraja godine rast je usporio gotovo do stagnacije,
iako je više izbjeglica stiglo u drugoj polovici godine.

Čini se da su djela uglavnom po prirodi lakši prekršaji: 28.712 slučajeva vožnje u javnom prijevozu bez karte,
52.167 slučajeva krivotvorenja isprava u pokušaju da dođu do novca, 85.035 slučajeva krađe, uglavnom iz
dućana – gotovo dvostruko više nego 2014. godine.

Napadi, razbojstva i ono što u Njemačkoj klasificiraju kao „razbojničke iznude“ i „prekršaji protiv slobode
osobe“ uključujući prijeteće ponašanje, udvostručilli su se u 2014. godini sa 36.010 slučajeva, što čini 18% od
ukupnog broja krivičnih djela.

A seksualni zločini – gorivo za desničarske ekstremista koji su pokrenuli propagandnu kampanju na internetu
kako bi ocrnili sve azilante kao silovatelje i zlostavljače djece nakon događaja u Kölnu na Silvestrovo – i dalje
su nisko, ispod jedan posto.

Prošle godine evidentirano je 1.688 slučajeva seksualnih delikata, uključujući onih protiv djece, uključujući
458 silovanja ili djela „seksualne prisile“.

Hamburg, Bremen i sjeverna pokrajina Rajna-Vestfalija, tri države koje vode SPD parlamentarci lijevog
centra, nisu isporučile podatke BKA-u o kaznenim djelima izbjeglica.
Što znači da događaji u Kölnu od 31. prosinca, kada su pljačkaške skupine imigranata seksualno zlostavljale ili
opljačkale stotine žene, nisu uključeni u ovu statistiku.

U izvješću se nadalje navodi da je bilo 240 pokušaja ubojstava od strane imigranata – 127 u 2014. godini – te
da su kod dvije trećine svih slučajeva, počinitelji i žrtve bili iste nacionalnosti. Ubijen je jedan Nijemac, 27
imigranata ubijeno je od strane drugih imigranata.

Sirijci su službeno navedeni da čine velik dio azilanata – 48 posto – dok ih se 24% sumnjiči za kaznena djela.
Srbi čine dva posto izbjeglica, ali ih se sumnjiči za 13% od ukupnog broja kaznenih djela.
“Sirijci, Afganistanci i Iračani su najveća skupina imigranata, ali su manje delinkventni u odnosu na ostale
skupine migranata”, navodi Bild.

„Razmjerno više prekršaja nalazimo kod imigranata s Balkana (Kosovo, Albanija, Srbija), Eritreje i Nigerije.“
Što se tiče osoba osumnjičenih za terorizam, a koji se skrivaju među istinskim izbjeglicama, izvješće navodi
da je bilo 266 pojedinačnih slučajeva osoba pod sumnjom da su “borci i članovi terorističkih organizacija u
inozemstvu“.

Osam ih je odbačeno, a još se uvijek istražuje 186 slučajeva. Izvješće kaže da je infiltracija militanata u zemlji
“rastući trend”.

Friedrich Kotter, direktor Kottera, druge najveće njemačke zaštitarske tvrtke nakon Securitasa, rekao je da je
dobar dio problema povezan s dosadom, ljudima koji su besposleni u centrima za azilante.
On navodi: “U prvih nekoliko tjedana uvijek je bilo mirno nakon što bi stigli, ali onda im je počelo biti stvarno
dosadno. A tu je također i međukulturalna napetost u velikim kampovima. Jednostavno im treba da se nečime
bave, izazovi, kao primjerice učenje jezika.

Samo da sjede tamo jednostavno nije održivo, čak ni kratkoročno. Vlada mora napraviti više na tom planu, u
protivnom vrlo je lako predvidjeti u kojem smjeru će to ići.“

Njegovi strahovi da je smještaj za azilante izvor kriminaliteta potvrđeni su u Bavarskoj, gdje je ministar
unutarnjih poslova Joachim Herrmann, 59, iz CSU-a (Kršćansko socijalne unije), rekao da je prošle godine
bilo 17.246 policijskih intervencija u bavarskom smještaju za azilante. U usporedbi s 2014. godinom, to je
porast od 270 posto.

U razgovoru s jedinicama lokalne vlasti rekao je: “Policija je na rubu svojih mogućnosti da drži situaciju pod
kontrolom.” Dodao je da je policija sve više meta agresija, osobito žene policajke.
Navodi: „U rujnu prošle godine bio je 481 osumnjičeni azilanata, ali u prosincu ove godine imamo ih već 735.“

****

Nakon kampanja  o izlasku ili ostanku Britanije u periodu od 16. do 30. juna, širom zemlje je zabilježeno 3.000 zločina iz mržnje, izjavio je šef nacionalnog vijeća šefova policijskih službi.

“Sada imamo jasnu sliku o povećanom broju počinjenih zločina iz mržnje u posljednjih nekoliko sedmica”, rekao je član vijeća nadležan za zločine iz mržnje Mark Hamilton.

“To je neprihvatljivo i to potkopava različitost i toleranciju umjesto da ih slavi” rekao je Hamilton.

Porast zločina

Premijer David Cameron je pokrenuo ovo pitanje pred parlamentom, podsjećajući na, kako je rekao, “gnusne” grafite ispisane po Centru poljske zajednice koji su direktno upućeni pripadnicima nacionalnih manjina.

“Nećemo trpjeti zločine iz mržnje, to se mora u potpunosti iskorijeniti” rekao je Cameron poslanicima.

Vrhunac u broju prijavljenih krivičnih djela se desio 25. juna, dan nakon objavljivanja rezultata referenduma, kada je u Britaniji prijavljeno 289 zločina iz mržnje.

Od prijavljenih 3.076 počinjenih djela iz mržnje, najviše se odnosi na uznemiravanje, napade, verbalno zlostavljanje i pljuvanje, prenosi AFP.

Izvor: Agencije

****

http://hrvatskonebo.com/hercegbosna/2017/11/09/prirucnik-general-pukovnik-slobodan-praljak-46-dodatak-za-bolje-razumijevanje/

Prof. SLOBODAN PRALJAK, dipl.ing.
Kazališni i filmski redatelj – Akademija
dramske umjetnosti Sveučilišta u
Zagrebu
General-pukovnik Hrvatske vojske u
mirovini

Izdavač:

„Oktavijan“ d.o.o.
Radnička cesta 39
HR-10000 Zagreb
Republika Hrvatska
Urednik:
Nikola Babić Praljak
Grafička obrada: GENS94, Zagreb
ISBN 978-953-7597-14-6
CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem
000956547

 

Za portal priredio Daran Bašić / Herceg-Bosna Moja Domovina  – Hrvatsko nebo 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)