Agencija konzultantu isplatila više od 27 milijuna kuna, a da nijedan jedini posao nije ni započela!

Nova afera s milijunskim ciframa

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike već do ljeta planira ugasiti agencije koje se nalaze pod njihovom ingerencijom. Agencija za ugljikovodike (AZU), pompozno osnovana ono kad su nam rekli da Jadran leži na nafti i da ćemo svi biti bogati kao Arapi, spojit će se s Hrvatskom agencijom za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (HANDA) – ne pitajte tko su ti i što rade – i Hrvatskim operaterom tržišta energije (HROTE) u jednu agenciju koja će se vjerojatno zvati Hrvatska energetska agencija (HEA).

Dobro ste shvatili, prije smo imali tri agencije, a ubuduće ćemo imati jednu. Ušteda će pri tome biti enormna. U Ministarstvu zaštite okoliša tvrde da će se na ovaj način ušparati čak 60 milijuna kuna.

Dobri poznavatelji hrvatskih agencijskih (ne)prilika sigurno su primijetili grešku u prethodna dva pasusa. Jedna agencija, naime, nedostaje. Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) namjerno smo izostavili jer se on nikome ne pripaja. On će jednostavno biti – izbrisan, piše Slobodna Dalmacija.

CEI je osnovan 2012. godine još dok je hrvatskim političkim prostorom hodao Radimir Čačić. I sve to vrijeme bio je u zapećku. Rijetko tko bi ga se sjetio, a još rjeđe posjetio. Sve dok se nije dogodio “slučaj Agrokor”. Koji je na naslovnice izbacio Antu Ramljaka. Koji je pak jedno vrijeme bio i član Uprave CEI-ja, zadužen za energetiku.

Kad je “pao” Čačić, otišao je i Ramljak. I ne samo on. Ali je zato CEI o(p)stao. A uskoro ćete doznati i zašto.

Cilj CEI-ja, tako barem piše na njihovim internetskim stranicama, jest omogućavanje transparentnog upravljanja, praćenja i provođenja energetske strategije RH, te sustavno praćenje i podržavanje vođenja investicija države i državnih tvrtki. Ako ne razumijete, ne brinite se, ono što je bitno razumijeti tek slijedi.

Javno privatno partnerstvo (JPP) prepoznato je kao model pokretanja investicijskog ciklusa kojim bi Hrvatska, po uzoru na neke europske zemlje, mogla ostvariti dodatni gospodarski rast. Ključan razlog zbog kojega se ovaj model odabire jesu, a tako piše i na stranicama CEI-ja, dugoročne uštede za porezne obveznike.

E, sad, kakve veze ima CEI iz priče s JPP-om? Jednostavno, Vlada Zorana Milanovića zakonom je propisala da je CEI zadužen za pripremu prijedloga projekata javno-privatnog partnerstva, za predlaganje projekata javno-privatnog partnerstva, za provedbu postupaka odabira privatnog partnera, za sklapanje ugovora o javno-privatnom partnerstvu i za provedbu projekata javno-privatnog partnerstva.

Ukratko: JPP = CEI. A cilj je, ponovimo, ušteda.

Ako je to jasno, idemo dalje. Da bi CEI valjano mogao sve to oko JPP-a provoditi, potrebno je sklopiti i neke ugovore. Recimo, s konzultantskom tvrtkom koja će raditi sve ono što bi zapravo CEI trebao raditi. I savjetovati, i pratiti, i nadzirati, i sve tako nešto, a to košta. Puno košta.

CEI – pripremite se, polijećemo – radi samo s jednom konzultantskom kućom, a to je PPP Centar iz Zagreba koji vodi Saša Marenjak. Kažu da ih ionako malo ima, tih konzultanata za javno-privatno partnerstvo, i da je ova tvrtka, Splićanima poznata po radu na Spaladium Areni, najjeftinija.

Kad je CEI 2012. osnovan rekli su nam da će Hrvatska uz pomoć te velevažne i velepotrebne agencije učas dovabiti 8,2 milijarde kuna kapitala. I to samo preko javno-privatnog partnerstva. Pet godina kasnije, mi ćemo vam reći da Hrvatska uz pomoć CEI-ja nije dobila ni lipe. Dapače, CEI nas svake godine samo za plaće njegovih 13 djelatnika stoji osam milijuna kuna, no to je još ništa koliko nas stoji ona konzultantska kuća s kojom CEI posluje.

Dakle, u pet godina postojanja ove spasonosne agencije PPP Centar je od CEI-ja (čitaj: od države), dobio 27.225.750 kuna. I to za poslove javno-privatnog partnerstva od kojih, pazite sad jer ovo što ćete čuti još nije čuveno, niti jedan jedini nije realiziran. S jedne strane 0, s druge 27.225.750, a sve po zakonu. Našem, hrvatskom.

Ovaj nevjerojatan podatak potvrđen je Slobodnoj Dalmaciji i u Ministarstvu zaštite okoliša.

– Da, istina je, CEI je s PPP Centrom sklopio dva Okvirna sporazuma, jedan 2012. a drugi 2015., taj novac je PPP Centru isplaćen, a istovremeno niti jedan natječaj nije rezultirao pronalaskom privatnog partnera, a kamoli da je neki od projekata zgotovljen – objašnjava Čikotić.

Dakle – privatnoj je firmi iz državnoga proračuna kroz pet godina isplaćeno 27.225.750 kuna, a da ni jedan natječaj nije urodio plodom. Odnosno poslom, iz kojega bi se onda i država mogla naplatiti.

hkv/ http://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo