Roman ”Posljednji”, Anite Martinac, predstavljen u Širokom Brijegu

Mostarska književnica Anita Martinac u utorak je u Širokom Brijegu predstavila svoj roman ”Posljednji”. Književno djelo, rađeno na temelju iskaza četvorice sudionika  Križnog puta; Šimuna Marića, Slavka Šumana, Mirka Džidića i Jure Jurića, predstavili su Miljenko Stojić, Ivan Zlopaša te sama autorica.

-Radnja i ovoga romana je stvarna, baš poput one iz Anitina prethodnog romana »Medaljon«. Veliki rat prelama se preko leđa jednog malog mjesta i njegovih stanovnika. Nije njima ni do čega posebnog, samo da mogu živjeti i biti svoji na svome. Ali stvarnost ne da mira. Netko je zakuhao ratne strahote i one se doselile sve do mirnih Goranaca. Već su na vrata pokucali i jugokomunisti, iako se svatko nadao da ih nikada ne će vidjeti. Gazili su nesmiljeno nedaleki Široki Brijeg i obližnja mjestašca. Dečki su otišli na put ne znajući što će im biti s roditeljima, a još manje što će biti s njima. Zgusla se povijest, zgusli se osobni životi. Vrlo brzo ćemo, čitajući ovo djelo, primijetiti da u središtu radnje nisu neki glavni junaci, već zapravo sama ta radnja – istaknuo je Miljenko Stojić.

Ivan Zlopaša je ocijenio kako je najveća vrijednost romana “Posljednji” raskrinkavanje metodologije masovne i brutalne primjene zločina u političke svrhe.

– Kao što je u romanu “Medaljon”, zahvaljujući obrazovanju, pristupu ali iskustvu, autorica vrlo studiozno i stručno obradila metodologiju djelovanja OZNA-e, KNOJA i ostalih represivnih partijskih tijela u poratnom razdoblju, u romanu “Posljednji” na sličan je način raskrinkala metodologiju masovnih partizanskih zločina  u Bleiburškoj tragediji i križnim putevima koji su nakon toga uslijedili.  Osobno sam sklon stavu da je upravo to raskrinkavanje metodologije masovne i brutalne primjene zločina u političke svrhe, uz zabilježene i detaljno opisane tragedije kroz koju su prošle žrtve, ključna vrijednost ovog romana. Upravo to pokazuje jasnu razliku između žrtve i zločinca i  prokazuje jedan totalitarni sustav da krajnjih granica  – istaknuo je, među ostalim, Zlopaša.

Osvrnuo se i na različitu strukturiranost romana “Medaljon” i “Posljednji”.

-Ono što će, možda, neki istaknuti kao zamjerku ovom romanu svakako je nedovoljna izbrušenost osobnosti i psihološko-karakternih osobina četiri glavna lika, i to na način kako su glavni likovi  opisani u “Medaljonu”.  Međutim, struktura tih romana, kao i glavnih likova, je potpuno različita. Ante Marić – Kenić, kao i nekoliko likova iz romana “Medaljon” svakako su osobe izražene  osobnosti zahvaljujući kojoj su,  i unatoč mnogim zamkama i snazi sustava koji nisu prihvatili,  uspjeli  godinama odolijevati smrti.  S druge strane, kroz četiri glavna lika, na čijim je sudbinama  strukturiran roman “Posljednji”,  ispričana je priča svih onih, poznatih i nepoznatih,  koji su se, pod ovim ili onim okolnostima, našli  na mnogobrojnim križnim putevima iza kojih su ostala svjedočiti  mnogobrojna stratišta, masovne grobnice, razna tezna, hude jame, maclji, i mnoga druga još neotkrivena mjesta – zaključio je Zlopaša.

Zahvaljujući se organizatorima, predstavljačima i publici koja se odazvala u vrlo pristojnom broju, Anita Martinac je istaknula i razloge zbog kojih se odlučila posvetiti ovoj vrsti pisane riječi.

– Generacija koja je kroz sve to prošla je na izmaku. Želim od zaborava spasiti dio sudbina tih ljudi i podariti ih generacijama koje dolaze – kazala je Anita Martinac.

Promocija je održana u organizaciji širokobriješkog ogranka Matice hrvatske.

M.J. /HRSvijet.net/http://www.hrsvijet.net/Hrvatsko nebo