155. brigada Hrvatske vojske nastala je prije 25 godina

U organizaciji Hrvatskog časničkog zbora „Vinodol“ 16. prosinca 2016 se obilježava 25. godišnjica osnivanja 155. brigade Hrvatske vojske.
– u 9.30 sati u Dramlju na grobu Ivana Manestra, zapovjednika 155.brigade,
– u 10.00 sati u Crikvenici, na groblju kod središnjeg križa,
– u 10.30 sati u Bribiru, na groblju,
– u 11.00 sati u Novom Vinodolskom, na groblju.
Sveta misa za sve poginule i umrle pripadnike 155. brigade i sve hrvatske branitelje održat će se u 18.00 sati u Crikvenici u crkvi sv. Antona.

 
Na temelju naredbe dr. Franje Tuđmana vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga RH i Zakona o obrani, dana 15. prosinca 1991. ministar obrane RH Gojko Šušak izdaje naredbu o formiranju 155. brigade Hrvatske vojske.
Dan poslije, 16. prosinca 1996. zapovjednik Operativne zone Rijeka dopukovnik Antun Rački zapovijeda da se odmah pristupi aktivnostima na ustroju postrojbi u sastavu brigade i taj se dan smatra danom osnivanja 155. brigade Hrvatske vojske.
U sastavu 155. brigade uz vojne obveznike s područja Općine Crikvenica uključeni su i vojni obveznici s područja općina Opatija, Senj i Rab, a za zapovjednika 155. brigade imenovan je Ivan Manestar, dotadašnji zapovjednik Općinskog štaba Teritorijalne obrane Crikvenica.
U sastavu 155. brigade HV bila su ukupno 3.822 vojnika, 191 časnik i 193 dočasnika. U Domovinskom ratu osmorica pripadnika brigade izgubila su život, dok ih je 38 ranjeno.
Kad je riječ o brigadi posebno valja istaknuti odaziv na mobilizaciju vojnih obveznika koji su činili sastav brigade. Tako se mobilizacijskom pozivu u crikveničkoj općini odazvalo više od 90% vojnih obveznika, a u sastavu 155. brigade je sudjelovalo čak oko 11,5% ukupnog stanovništva bivše Općine Crikvenica, koju su činile sadašnje jedinice lokalne samouprave Grad Crikvenica, Grad Novi Vinodolski i Vinodolska općina. Ovaj je postotak u samom vrhu republičkog prosjeka, a puno veće sredine od ove naše nisu imale „svoju“ brigadu koju je naš kraj imao.

Nastanak 155. brigade Hrvatske vojske

Formiranju brigade prethodile su opsežne pripreme za ratna djelovanja koje je od 14. prosinca 1990. prema naputku Ministarstva unutarnjih poslova provodio Štab obrane Općine Crikvenica (za koji se kasnije uvriježio naziv Krizni štab). Prema Planu obrane Općine Crikvenica od ožujka 1991. pristupilo se angažiranju svih raspoloživih ljudskih i materijalnih resursa s težištem na oružanom otporu, pa je u skladu s tim formirana brigada Teritorijalne obrane s ukupno 1.600 vojnika. Prve postrojbe iz sastava brigade TO mobiliziraju se 3. listopada 1991. da bi se u razdoblju do formiranja 155. brigade HV obavljala nabavka naoružanja, ubrzana obuka te kontrola i borbeno osiguranje Općine Crikvenica. Nakon dobivanja zapovijedi o formiranju 155. brigade HV započinje mobilizacija, pa se 21.12.1991. najprije mobilizira jedinica za logističku potporu brigade koja obavlja velik posao u logističkoj pripremi i početku mobilizacije vojnih obveznika ostalih dijelova brigade. Logističke aktivnosti koje se sastoje u intenzivnoj nabavci i sređivanju opreme i hrane odvijaju se na području TN Kačjak, te u vojnim skladištima u uvali Slana. Dan nakon toga 23.12.1991. mobilizirano je zapovjedništvo brigade, prvi bataljun, a potom i ostale postrojbe brigade. Istovremeno se priprema i mobilizacija postrojbi u Opatiji, Rabu i Senju. Mobilizirani vojni obveznici, sada već pripadnici 155. brigade HV, smještaju se u objekte TN Zagori pokraj Novog Vinodolskog gdje obavljaju intenzivne pripreme za odlazak na ratište. Zadužuje se vojna oprema i naoružanje, koje se čisti i priprema za funkciju, uvježbavaju se predstojeće aktivnosti, a 26.12.1991. pripadnici 155. brigade HV polažu svečanu prisegu na vjernost domovini.

Odlazak na ratište

Prvi bataljun kojim zapovijedaju Mate Veljačić i njegov zamjenik Ivica Crnić te dijelovi drugih postrojbi brigade odlaze na ličko ratište rano ujutro 3.1.1991. na područje od Baških Oštarija do Rizvanuše. Sam odlazak na ratište ima dramatičan karakter, jer neposredno uoči pokreta iz zone razmještaja u TN Zagori nebo nadlijeću zrakoplovi JNA i osvjetljavaju mračnu siječanjsku noć. Ipak, borbeno ne djeluju i prvi bataljun s drugim dijelovima brigade zauzima položaje na bojišnici. Tog 3. siječnja odvija se jedan od najžešćih topničkih napada na Gospić, vjerojatno kao „dobrodošlica“ 155. brigadi ili dolasku „7.000 crikveničkih ustaša“ kako su javljali mediji s druge strane …
Prvi dani na ličkom ratištu bili su najteži i najopasniji, trebalo se snaći na nepoznatom terenu, u uvjetima oštre zime i ekstremno niskih temperatura, što je za ljude iz Primorja bilo osobito teško. Sama organizacija života na mjestima gdje je brigada držala položaje bila bi zahtjevna i za mirnodopske uvjete, a kamoli kad je riječ i o ratnim opasnostima. Brigada je na ratištu zauzela položaje na području Baških Oštarija i Brušana, a nasuprot neprijateljskim položajima u Divoselu i Čitluku.

Zapovjedništvo 155. brigade

Zapovjedništvo 155. brigade HV činili su: Ivan Manestar (zapovjednik), Dejan Car (zamjenik zapovjednika i načelnik stožera), Milivoj Vidmar (pobočnik zapovjednika), Slobodan Gračaković (pomoćnik zapovjednika za IPP), Ivica Šubat (referent za IPP), Željko Marušić (pomoćnik načelnika za opće nastavne poslove), BoškoMažar (referent za ONP), Matija Hodak (načelnik topništva), Dragutin Marušić (načelnik inženjerije), SinišaŠirić (načelnik veze), Marinko Sučić (načelnik ABKO), Adalbert Blažičević (načelnik protuobavještajnih poslova), Zvonimir Vičić (referent protuobavještajnih poslova), Branko Kuzmić (zapovjednik voda vojne policije), Ivica Buneta (pomoćnik načelnika za obavještajne poslove), Ivica Krpan (referent za obavještajne poslove), Željko Mataija (načelnik tehničke struke), Ivan Bićanić (referent tehničke struke), Damir Gašparović (načelnik opskrbne struke), Vladimir Plješa (referent opskrbne struke), Boris Mažuranić (pomoćnik zapovjednika za logistiku), Ivan Kalanj (pomoćnik načelnika za opće poslove), Gradimir Kabalin (pomoćnik načelnika za org. mobilizacijske i kadrovske poslove), Darko Škorjanec (referent za org. mobilizacijske i kadrovske poslove), Milan Brozičević (načelnik prometne struke), Marijan Katunar (načelnik saniteta), Franjo Manestar (načelnik financijske struke), Slavko Gašparović (djelovođa) i Nada Demirović (daktilograf AOP).

Senjski bataljun

Na položajima oko Ramljana i Drenovog klanca od ranije je djelovao „Senjski bataljun“ koji je u skladu sa zapovijedi od 15.12.1991. ušao u sastav 155. brigade kao njen 3. bataljun pod zapovjedništvom Ivana Nekića, a bio je sastavljen od vojnih obveznika s područja Senja i Raba. Ova je postrojba na ratištu bila od rujna 1991. praktički od samog početka oružane agresije na Hrvatsku i svoja je ratna djelovanja imala na području čitave Like, od Divosela do Glavaca i Drenovog klanca. Isprva naoružana tek laganim pješačkim, pa čak i lovačkim naoružanjem, reputaciju postrojbe koja je spremna izvršiti sve borbene zadatke stjecala je hrabrim djelovanjem boraca koji su prošli najžešće ratne okršaje, a posebno se pamti Drenov klanac i okršaj s četnicima uoči Nove 1992. godine. Treći bataljun 155. brigade zajedno s borcima unovačenim u općini Senj činili su i vojni obveznici s područja općine Rab i to u formaciji isprva jedne satnije pod zapovjedništvom Željka Borića, a od veljače 1992. još jedne satnije pod zapovjedništvom Željka Perana.

Opatijski bataljun „Veli Jože“

Začetak nastajanja opatijskog bataljuna datira u jesen 1991., a samo formiranje bataljuna bilo je 28. prosinca 1991. kad Opatijci ulaze u sastav 155. brigade HV. Položaje na ratištu pod zapovjedništvom Ante Slavice zauzimaju 1. veljače 1992. gdje ostaju sve dok postoji 155. brigada. Drugi zapovjednik “Opatijskog bataljuna” bio je Georg Žeželić.

Aktivnosti na ratištu

Po dolasku na ličko ratište trebalo je najprije urediti borbene položaje i zakloništa, te stvoriti osnovne uvjete za dulji boravak na terenu, jer se tada nije moglo znati koliko će vremena brigada provesti na zaposjednutom položaju. Borci su bili smještene po kućama koje su bile privremeno ili stalno iseljene, iz kojih su odlazili na obližnje borbene položaje. Svakih petnaest dana odlazilo se na kraći odmor kućama, a ta je rotacija boraca u postrojbama obavljana planski i u skladu s okolnostima na bojišnici. U to je vrijeme bilo potpisano primirje i nije se smjelo pomicati liniju razdvajanja na bojišnici, pa u skladu s time nije bilo navalnih borbenih djelovanja. Brigadu je u dva navrata obišao načelnik Glavnog stožera HV general Anton Tus koji je bio vrlo zadovoljan načinom na koji 155. brigada obavlja dobivene zadatke. U priči o 155. brigadi HV posebno poglavlje zauzima odnos žitelja Općine Crikvenica prema borcima na ratištu i bez ustezanja se može reći da je cijeli kraj živio uz brigadu i da je pomogao najviše što je mogao.

Rasformiranje brigade

Na temelju zapovijedi o ukidanju i demobilizaciji dijela pričuvnog sastava HV od 27.6.1992. ukinuta je 155. brigada HV. Rasformiranje brigade obavljeno je u dvije faze, od 20. lipnja do 10. srpnja, a oružje i oprema predani su u skladište u uvali Slana, odakle su kasnije prebačeni u Operativnu zonu Rijeka.
Većina pripadnika 155. brigade nastavila je ratni put uključivanjem u druge postrojbe Hrvatske vojske, pa je tako formirana Domobranska bojna koja je ušla u sastav 133. brigade HV.
Jedna je bojna ušla u sastav ZP Karlovac kao eksteritorijalna postrojba u 143. brigadi HV, u koju je ušla i bitnica MB 120 mm, dio logističke satnije, te još jedna pješačka satnija.
Neki su pripadnici 155. brigade ratni put nastavili u 118. brigadi HV, 305. logističkoj bazi i 203. brigadi PZO, sudjelujući u svim daljnjim ratnim operacijama Hrvatske vojske.
Zaključno, 155. brigada Hrvatske vojske je u potpunosti obavila dobiveni zadatak na ličkom ratištu i predstavlja svijetli primjer sudjelovanja naših ljudi u Domovinskom ratu i ogroman doprinos koji su dali u stvaranju slobodne i samostalne hrvatske države.
O djelovanju 155. brigadu Hrvatske vojske objavljena je knjiga autora Ivice Šubata, koja se može nabaviti u redakciji portala crikva.hr

Ivica Šubat/crikva.hr/Hrvatsko nebo